Povezite se

Politika

Povjerenstvo: Dalić i Marić povrijedili načela obnašanja javne dužnosti

Objavljeno

-

Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa odlučilo je u ponedjeljak kako su bivša potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić te sadašnji ministar financija Zdravko Marić povrijedili načela obnašanja javne dužnosti prema odredbama Zakona o sprječavanju sukoba interesa u slučaju Agrokor, no za kršenje tih odredbi nije predviđena sankcija.

Povjerenstvo je većinom glasova utvrdilo da Dalić, nakon objave zakonodavne aktivnosti Vlade za problematiku krize u Agrokoru, unatoč velikom interesu javnosti i upita saborskih zastupnika, nije navela imena savjetnika okupljenih na rješavanju tog problema te izradu zakonodavnog rješenja.

Nije navela ni činjenicu da se suglasila s tim da je Ante Ramljak, nakon imenovanja za izvanrednog povjerenika, savjetnike u kriznom menadžmentu u Agrokoru angažirao kao podizvođače u poslovima restruktiriranja kompanije, čime je povrijedila pravo građana da budu upoznati s djelovanjem i obnašanjem njezine javne dužnosti.

Utvrđeno je i da nije povrijedila odredbe zakona jer nije na vlastitu odgovornost i inicijativu okupila i vodila radnu skupinu, isključivši pritom javnost, s obzirom da je osnivanje te skupine bila politička odluka koalicijskih partnera.

Poštivala je proceduru donošenja zakona i pribavila mišljenja nadležnih ministarstava i ureda propisano Vladinim poslovnikom i potrebe žurnog donošenja zakona, a što se kao mogućnost predviđa zakonom, stoji u obrazloženju izvjestiteljice i članice Povjerenstva Aleksandre Jozić-Ileković.

Dalić je provodila odluku koalicijskih partnera i nije samostalno djelovala

“Predloživši Ramljaka za izvanrednog povjerenika, znajući za njegov angažman u radnoj skupini, Dalić je provodila političku odluku koalicijskih partnera koji su bili upoznati s njegovim angažmanom u radnoj skupni i nije samostalno djelovala. Davanjem suglasnosti na imenovanje glavnog savjetnika za restrukturiranje dužnosnica nije mogla utjecati na izbor podizvođača, pa tako ni da tvrtka Alix partners za restrukturiranje angažira lokalne podizvođače – tvrtke čiji su vlasnici osobe koje su radile i radnoj skupini, a koji su svoje naknade samostalno određivali u suradnji s Alix partnersom s obzirom da se radi o privatnim ugovornim odnosima u koje dužnosnica nije bila ovlaštena ulaziti”, stoji u obrazloženju odluke.

Kao svjedok je na pitanja članova Povjerenstva odgovarao i nekadašnji predsjednik Hrvatskog sabora Božo Petrov, no nije izravno odgovorio na pitanje je li dogovarao razgovor bivšeg vlasnika Agrokora Ivice Todorića s premijerom Andrejom Plenkovićem kako bi mu se financijski pomoglo, budući je tvrtka imala dugove prema dobavljačima od oko 360 milijuna eura i snižen kreditni rejting.

Rekao je kako treba razlikovati dvije radne skupine, jednu koja je analizirala financijsko stanje i poslovanje Agrokora i drugu koja je trebala predložiti zakonodavni okvir za rješavanje problema Agrokora, “poznatije kao grupe Borg”.

Dalić: Nije bilo skupine Borg niti provatnog interesa koji bi bio pretpostavljen nacionalnim

Dalić je ustvrdila kako skupine Borg nije bilo, kao ni privatnog interesa koji bi bio pretpostavljen nacionalnim, već je bio cilj spasiti radnja mjesta u Agrokor i s njime povezanim dobavljačima.

Ministar Marić je rekao kako ni u jednom trenutku nije kreirao rješenja koja bi mogla riješiti krizu u Agrokoru, te da svojim postupcima ni na koji način nije pogodovao ili stavljao privatni interes ispred javnog.

Također je rekao, očitujući se na navode Povjerenstva koje je iznijela izvjestiteljica Tatijana Vučetić, kako je zatečen dobrim dijelom pročitanog izlaganja jer se, kako je ustvrdio, radi o netočnim informacijama, poglavito u dijelu gdje ga se navodi kao “operativnog kontakta”.

Povjerenstvo: Marić je redovito sudjelovao na sastancima neformalne grupe

Povjerenstvo je pak utvrdilo da je Marić redovito sudjelovao na sastancima neformalne grupe i nije imao samo ulogu predstavnika resora, nego puno širu ulogu na sastancima, a aktivno je sudjelovao u rješavanju krize u Agrokoru.

Znakovitim je ocjenjeno i da je istoga dana kada je raskinuo ugovor o radu s Agrokorom, gdje je obnašao dužnost jednog od izvršnih direktora, bio predložen za ministra u Vladi.

Povjerenstvo je obnovilo postupak protiv Marića nakon što su se pojavili neki novi elementi te nakon objave knjige Martine Dalić “Agrokor – slom ortačkog kapitalizma”.

Politika

Milanović: Ne mogu obećati vreću punu darova

Published

on

Zoran Milanovaić/faH

Predsjednički kandidati SDP-a Zoran Milanović rekao je u nedjelju u Kotoribi da kao predsjednik može štititi ugled i dostojanstvo države i njezinih građana i štititi Hrvatsku od trenda netrpeljivosti i lopovluka, ali da ne može obećati vreću punu darova.

“Ne mogu obećati vreću punu darova. Obećavaju lažni Djedovi i Bake Mrazi, a ja to nisam. Ja ću biti samo predsjednik”, izjavio je Milanović tijekom posjete Kotoribi, pograničnoj međimurskoj općini, povodom obilježavanja Dana Kotoribe 2019.

Rekao je i da je kao premijer mogao i da je napravio neke stvari, a da kao predsjednik može štiti ugled i dostojanstvo zemlje i njezinih građana.

“To ću uvijek raditi glasno i jasno bez dlake na jeziku, vođen moralom, zdravim razumom i procedurama demokratske države, a to je ono što se u Hrvatskoj trenutno raspada”, istaknuo je.

Milanović je rekao i kako će, kao predsjednik, dati sve od sebe da Hrvatsku zaštiti od trenda mržnje, nasilja, netrpeljivosti, lopovluka, čega danas ime previše, posebno u HDZ-u, protiv čega se borio do sada, a borit će se, kaže, i dalje.

Na pitanje novinara kako to da u Međimurju HDZ nema prođe, a SDP je uvijek dobro prolazio, odgovorio je kako ga podržavaju SDP, HSS, Stranka umirovljenika i PGS, ali da ne može napadati ljude koji glasaju za HDZ.

“U Međimurju ne glasaju za HDZ, u nekim drugim krajevima Hrvatske glasaju, ali ja se obraćam svima. Svjestan sam da ne mogu doprijeti do svih i znam da ću u Međimurju dobiti veliku podršku i treba mi svaki glas”, rekao je.

O niskim plaćama u Međimurju, koje slovi za izuzetno radišan kraj, rekao je da je to problem kada ljudi žive od vlastitog rada što se u Međimurju vidi na svakoj “lesi”, na svakoj kući jer ovdje nema apartmana i ljudi rade glavom i rukama.

“Negdje drugdje mogu živjeti drukčije, predvidljivije, lakše i hvala Bogu da je tako”, dodao je te napomenuo kako mu je poznato da je u Međimurju prosječna plaća manja od one koju dobivaju na moru.

“Za toliko novca naši ljudi dolje ne žele raditi jer imaju više i dobro da imaju, pa dolaze konobari iz Srbije. Zato imam veliki respekt za ljude tu jer ovdje ništa ne pada s neba”, poručio je.

Na pitanje zašto se međimursko vodstvo i uzor na mnogim područjima ne nagrađuju više s nacionalne razine, odgovorio je kako Međimurci nisu dovoljno glasni.

“Pretihi ste, niste bahati. Budite glasniji za svoju pravicu”, poručio je.

Ucitavanje vijesti

Politika

Darinko Kosor: Ostajemo dio vladajuće koalicije

Published

on

Darinko Kosor objavio je nakon današnjeg sastanka Središnjeg vijeća HSLS-a da ostaju u vladajućoj koaliciji.

Predsjednik stranke Darinko Kosor kazao je da je Središnjem vijeću stranke predložio izlazak iz vladajuće koalicije. Međutim, Središnje vijeće odbilo je njegov prijedlog. 

Zaključeno je da to nije dobar potez za jednu liberalnu stranku.

“Ne bi bilo dobro da liberalna i građanska stranka izađe iz koalicije na pitanju nacionalnih manjina”, objavio je Kosor.

Upitan da komentira kako je rekao kako nema bolje koalicije u Hrvatskoj, a ipak su razmišljali o izlasku, Kosor je rekao “nema bolje za rješavanje pitanja nacionalnih manjina, to je moja rečenica”.

“Nikada nije bilo bolje koalicije – HDZ predvođen Andrejem Plenkovićem, HNS, HSLS i klubovi nacionalnih manjina.”

“Vidjet ćemo kakvo će biti stanje manjina kada budu neke druge koalicije. Ovo je najbolja koalicija i toga Milorad Pupovac treba biti svjestan.”

Dodao je i da je odlučeno da odluku o ovakvim prijedlozima ubuduće neće donositi Središnje vijeće, već predsjednik stranke. 

Ucitavanje vijesti

Politika

Škoro u Nu2: Ne razmišljam ni o kakvim parlamentarnim izborima

Published

on

Miroslav Škoro/HRT

Gost emisije “Nedjeljom u 2” bio je Miroslav Škoro. Na pitanje o možebitnom okupljanju desnih stranaka kojima bi bio na čelu, rekao je da ne razmišlja ni o kakvim parlamentarnim izborima niti je o tome vodio ikakve razgovore. Usredotočen je, poručuje, na predsjedničke izbore. Ne isključuje mogućnost daljnjeg bavljenja politikom ako ne uspije na predsjedničkim izborima, rekao je.

– Da bi se dogodile promjene u gospodarstvu, moraju se dogoditi promjene u političkom sustavu. Zbog toga ja ‘jašem’ po pitanju da se omogući bolja kontrola na podjeli sudstvo – izvršna vlast – zakonodavna vlast. Kod nas je to jedna lažna parlamentarna demokracija – tako je komentirao između ostalog i svoju inicijativu da se povećaju predsjedničke ovlasti.

Na pitanje misli li da bi se trebala oporezivati imovina, odgovara: “Znam da ništa ne znam”. Njegova specijalnost u ekonomiji su, objašnjava, intelektualna prava i monetizacija nematerijalnog vlasništva, dok o svemu drugome zna “vjerojatno na razini prosječnog ekonomista”. Ali zna, kaže, da u Hrvatskoj postoje stručnjaci koje nitko ništa ne pita, a on bi ih vrlo rado pitao i odluku prepustio njima.

– Živio sam u zemlji u kojoj se oporezuje kapital. Živio sam u SAD-u i kod njih je situacija takva da svatko tko posjeduje nekretninu mora jedanput godišnje plaćati porez. Iz tog poreza se onda rješavaju komunalni i ini problemi lokalne samouprave. Kod nas je situacija takva da se kod svake kupoprodaje nekretnine plaća taj porez. Bio je 5 posto, pa 4 posto, sad je 3 posto. To je stvar odluke, ali tu odluku moramo donijeti mi. Zbunjujemo investitore. Dakle, kod nas investitori kada uđu u bilo koji investicijski ciklus, ne znaju što ih očekuje sutra – kazao je o oporezivanju imovine.

Govoreći o zaduživanju, istaknuo je kako je Hrvatskoj danas bonitet bolji nego u vrijeme Milanovićeve vlade, “kada je bio u smeću”.

O članstvu u HDZ-u

Osvrnuo se tijekom emisije i na činjenicu da je već bio dijelom političkog establišmenta:

– Da su stvari u hrvatskoj politici dobre, ja se ne bih prije svega imao ambicija politički artikulirati. One jednostavno nisu dobre. Da su stvari u HDZ-u, kada je u pitanju vodstvo HDZ-a, dakle ta politička oligarhija ili elita koja se odvojila od samog članstva dobre, ja nikada ne bih ni izlazio iz tog HDZ-a.  Međutim one nisu dobre. I to je razlog zbog kojeg sam ja napustio tu stranku. Nisam od onih ljudi koji smatra da sama činjenica da sam bio u HDZ-u mene ‘za sve vijeke vjekova amen’ stvrstava kao nekog ortodoksnog HDZ-ovca. Tom analogijom je Jasmin Stavros još uvijek bubnjar grupe More, a nije vokalni solist. Svi mi prolazimo određene procese u sazrijevanju, odrastanju, životu. Ja jesam bio član HDZ-a, međutim vratio sam iskaznicu HDZ-a i dao sam ostavku, otišao sam, vratio sam mandat Ivi Sanaderu, odnosno HDZ-u. Svi ovi licemjerni ljudi koji mene na neki način pokušavaju gurnuti u taj ekstremni desni spektar, su u to vrijeme ostali uz Ivu Sanadera i dan danas se nalaze u vlasti – rekao je.

U HDZ je ušao u dva navrata.

– Drugi put je bio više igrokaz za ljude. Ušao sam 1994. ili 1995. To je bilo prvi put – objasnio je, dodavši kako je Demokratski centar podržavao, ali nije bio član.

O uručenju članske iskaznice 2007. godine od strane Ive Sanadera pak kaže:

– To je bilo procijenjeno da bi bilo dobro medijski da me se učlani još jedanput u taj HDZ. 

Iskaznicu HDZ-a te godine primio je kada su, rekao je, “s drugog spektra dolazile glasine da će zabraniti glasovanje hrvatskoj dijaspori”.

– Nije mi se sviđalo kada su govorili da bi izbacili vjeronauk iz odgojno-obrazovnog procesa. To su neke stvari koje mene ideološki smetaju. S druge strane, dovoljno sam iskusan da znam da se svi mi kao ribe krećemo u toj politici i nema mogućnosti artikulacije vlastitih želja, htijenja i promjena, ukoliko se politički ne artikulirate, rekao je.

O Orfeju i otpremnini

Komentirao je i priču da je dobio 135.000 kuna otpremnine nakon samo dvije godine rada u Orfeju.

– Ja sam imao menadžerski ugovor s Hrvatskom radiotelevizijom, da ću obavljati poslove u Ofeju i temeljem tog menadžerskog ugovora sam prilikom sporazumnog raskida radnog odnosa imao pravo na otpremninu od 12 mjesečnih plaća. Dobio sam tu otpremninu i čitam sada u medijima da bih ja trebao neke novce vratiti. Međutim meni se čini da je tu teza postavljena naopako. Ako je netko tu pogriješio pa je to utvrdila Državna revizija, a to je bilo navodno prije 20 godina, onda Državna revizija to upućuje Državnom odvjetništvu, a Državno odvjetništvo onda poduzima nekakve radnje, vjerojatno protiv Hrvatske radiotelevizije koja je to isplatila. Ja uistinu s tim nemam ništa i ne mislim da sam dobio išta drugo nego što su dobili i svi drugi ljudi koji su imali takav tip ugovora – rekao je. Na pitanje je li bilo moralno uzeti tu otpreminu nakon samo dvije godine rada, odgovorio je kako posjeduje te ugovore i sporazum o raskidu radnog odnosa, te da je ugovor potpisao pod navedenim uvjetima.

O sudjelovanju u ratu

– Ja sam umjesto puške na ramenu nosio tamburicu, tako je prokomentirao pitanje o zamjerkama da u vrijeme rata nije nosio pušku na ramenu.

– Ako bi ta puška na mom ramenu doprinijela bržem završetku rata ili bržem međunarodnom priznanju, onda mi je žao što se nisam borio – rekao je.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije

Impressum I Kontakt I Oglašavanje I Uvjeti korištenja © 2019 Nacionalno.hr