Povezite se

Svijet

Povećan broj pripadnika Nacionalne garde u Washingtonu, spremna i vojska

Objavljeno

-

Američka vojska znatno povećava broj pripadnika Nacionalne garde u glavnom gradu a u blizini su raspoređeni i vojnici radi mogućeg odgovora na prosvjede, izjavio je dužnosnik ministarstva obrane.

Prosvjedi su izbili širom zemlje zbog smrti 46-godišnjeg Afroamerikanca Georgea Floyda koji je umro nakon što mu je bijeli policajac pri uhićenju gotovo devet minuta koljenom pritiskao vrat, držeći ga prikovanog za tlo unatoč vapajima da nema zraka.

Predsjednik Donald Trump kazao je da će u glavnom gradu rasporediti tisuće vojnika, najavljujući u ružičnjaku Bijele kuće da će “trenutno” ugušiti nemire u zemlji.

“Gradonačelnici i guverneri moraju osigurati premoćnu policijsku silu dok se nasilje ne utiša”, izjavio je Trump.

“Ako grad ili savezna država odbiju poduzeti mjere potrebne da se zaštiti život i imovina njihovih stanovnika, poslat ću američku vojsku i brzo riješiti problem umjesto njih”, poručio je.

U tom je trenu policija u blizini Bijele kuće ispalila suzavac i gumene metke na mirne prosvjednike. Reutersov fotograf Jonathan Ernst svjedočio je nasrtaju policije, uključujući na policajce na konjima, na prosvjednike u Parku Lafayette, preko puta predsjedničke rezidencije.

Gradonačelnik Washingtona oštro je kritizirao Trumpov odnos prema krizi.

Odvojeno je neimenovani visoki dužnosnik ministarstva obrane za Reuters izjavio da je u glavnom gradu mobilizirano svih 1.200 pripadnika Nacionalne garde te da pet saveznih država šalje još 600 do 800 njih koji bi u Washington mogli stići do večeri po lokalnom vremenu.

Drugi dužnosnik ministarstva obrane kazao je da neki pripadnici nacionalne garde nose smrtonosno oružje.

Na širem području grada raspoređeni su i vojnici, uključujući vojnu policiju i inženjeriju, i spremni su intervenirati ukaže li se potreba.

Nadamo se da s obzirom na pojačane snage Nacionalne garde to neće biti potrebno, kazao je prvi dužnosnik.

“Odluku o slanju vojnika na ulice morao bi u ovom trenutku donijeti predsjednik”, dodao je.

Mjere će u ministarstvu pravosuđa koordinirati ministar obrane Mark Esper, načelnik glavnog stožera general Mark Milley i državni odvjetnik William Barr, navodi.

(Hina)

Svijet

Berlin zbog hakerskih napada na Bundestag traži sankcije protiv Rusije

Published

on

Dodao

Njemačka vlada je zemljama članicama Europske unije predložila sankcije protiv Rusije zbog hackerskog napada na Bundestag prije pet godina, javlja Njemačka novinska agencija (dpa) u nedjelju.

“Njemačka vlada polazi od toga da je u hakerski napad na IT mrežu Bundestaga u svibnju 2015. bio umiješan jedan djelatnik obavještajne službe ruske vojske GRU. Zbog toga je vlada svojim partnerima iz EU-a predložila uvođenje zajedničkih sankcija protiv Moskve”, javlja dpa pozivajući se na odgovor koji je zastupnički klub stranke Ljevica dobio na upit njemačkoj vladi.

Njemačka vlada traži uvođenje sankcija pozivajući se na okvir Vijeća EU-a iz 2017. kojim se omogućuje uvođenje mjera za odvraćanje od kibernetičkih napada.

“Njemačka vlada je prijedloge za sankcije protiv Rusije potkrijepila obilnim paketom dokaza do kojih su došli istražni organi i podacima obavještajnih službi”, stoji u odgovoru njemačke vlade zastupničkom klubu Ljevice.

Glasnogovornik Europske unije je rekao kako zemlje članice mogu podnositi prijedloge za sankcije o kojima onda mora jednoglasno odlučiti Vijeće EU-a.

Njemačka kancelarka je svojedobno, oslanjajući se na rezultate istrage govorila o “nečuvenom i skandaloznom” slučaju.

Glasnogovornik zastupničkog kluba Ljevice za pitanja EU-a, Andrej Hunko smatra da je uvođenje sankcija “krivi odgovor” na ovakve napade. On, osim toga, strahuje da je poveznica koja vodi prema Rusiji možda “lažna i namjerno postavljena”.

Glavno državno odvjetništvo u Karlsruheu je početkom svibnja podiglo optužnicu protiv ruskog državljanina Dmitrija Badina kojeg se sumnjiči da je kao pripadnik jedne hakerske skupine sudjelovao u napadu na IT mrežu Bundestaga.

Tom prilikom je, kako se pretpostavlja, velika količina podataka, prije svega elektronske pošte zastupnika, prebačena na jedan server u inozemstvu.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Svijet

Prosvjed u Beogradu, incidenti ispred Skupštine Srbije

Published

on

U nekoliko gradova Srbije i u petak navečer održavaju se antivladini prosvjedi, potaknuti prije tri dana epidemiološkom i političkom situacijom u zemlji, a ispred Skupštine Srbije su nešto poslije 21 sat počeli incidenti.

Večeras je i prosvjednika i policije manje nego prethodnih dana. Ispred zgrade srbijanskog parlamenta postavljena je metalna ograda, a nakon što je stotinjak agresivnih prosvjednika pokušalo ući u parlament, na platou ispred zgrade Skupštine raspoređene su postrojbe žandarmerije i policije.

Prosvjed je počeo mirno, uz blokadu prometa ka središtu grada, a nekoliko skupina agresivnih prosvjednika, od kojih neki s ‘fantomkama’ na licu, bili su vrlo agresivni i prema izvjestiteljima beogradskih medija i u naguravanju potisnuli novinare sa stubišta ispred Skupštine.

Prosvjednici su razbili prozore na zgradi parlamenta.

Oko 21:45 policiji je počelo pristizati pojačanje.

Policija je ranije priopćila da je nakon napada i uboda nožem u svađi ispred parlamenta uhapšen napadač (47) koji je ozlijedio tridesetdvogodišnjeg muškarca. 

Ucitavanje vijesti

Svijet

Vučić kaže da Beograd neće pristati na ultimatume Kosova

Published

on

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić izjavio je u petak da je spreman za razgovore s Kosovom o boljim odnosima, ali ne na ultimatume i maksimalističke zahtjeve prištinskih vlasti.

Njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Emmanuel Macron bili su u petak domaćini virtualnog samita na kojemu su sudjelovali Vučić i kosovski premijer Avdulah Hoti.

Dvojica čelnika dogovorila su se da će nastaviti razgovore o normalizaciji odnosa, najprije na još jednoj videokonferenciji u nedjelju, a potom na samitu uživo u četvrtak u Bruxellesu.

Beograd ne može prihvatiti ultimatume Prištine, izjavio je Vučić novinarima u Parizu. “Pred Srbijom je težak put”, istaknuo je dodajući da “neće biti lakše ni onima koji su mislili da će Srbiji uzeti sve i da ona neće dobiti ništa “. 

Po njegovim riječima, kosovski Albanci traže očuvanje teritorijalnog integriteta Kosova, ustava, trajno uzajamno priznanje, članstvo Kosova u UN-u i da ostale članice EU-a priznaju Kosovo, a kasnije bi se razgovaralo o nestalima i ratnoj odšteti.

“Srbija je tu jedina koja ima različita stajališta”, rekao je Vučić nakon videokonferencije.

Dijalog Beograda i Prištine je u zastoju od konca 2018. kad su kosovske vlesti uvele stopostotne carinske pristojbe na robu iz Srbije  u znak odmazde za diplomatske akcije Beograda za povlačenje priznanja kosovske neovisnosti i spriječavanje prijema u međunarodne organizacije svoje bivše južne pokrajine čiju nezavisnost ne priznaje.

Beograd je nastavak dijaloga uvjetovao ukidanjem pristojbi, što je učinjeno imenovanjem nove kosovske vlade te formiranjem Zajednice srpskih općina na Kosovu, na što se Priština obvezala Briselskim spoprazum iz travnja 2013. postignutom pod pokroviteljstvom Europske unije.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije