Povezite se

Vijesti

Potvrđena odluka o izlasku Republike Hrvatske iz Procedure prekomjernog proračunskog manjka

Objavljeno

-

Nakon što je 22. svibnja ove godine Europska komisija prilikom objave Proljetnog paketa Europskog semestra predložila izlazak Republike Hrvatske iz Procedure prekomjernog proračunskog manjka (eng. Excessive Deficit Procedure (EDP)), na danas održanom sastanku Vijeća za ekonomske i financijske poslove (ECOFIN) to je i potvrđeno. Navedeno znači da je Republika Hrvatska s današnjim danom i formalno izišla iz Procedure prekomjernog proračunskog manjka.

Rezultat je to snažnih napora vezanih za fiskalnu konsolidaciju uslijed čega je deficit opće države u 2016. bio na razini od 0,8% BDP-a, što je značajno bolje ostvarenje od preporuka Europske komisije.  Europska komisija predviđa kako će deficit opće države u 2017. biti na razini od 1,1% te na razini od 0,9% u 2018. godini. Uz ostvarenja vezana za deficit, važno je napomenuti kako je, prema posljednje objavljenim službenim podacima Državnog zavoda za statistiku i Hrvatske narodne banke, u 2016. udio javnog duga u bruto domaćem proizvodu smanjen za 2,6 postotnih bodova te je iznosio 83,7 % BDP-a (u 2015. 86,3% BDP-a). Ovo međugodišnje smanjenje duga predstavlja najveće smanjenje udjela javnog duga u bruto domaćem proizvodu od početka praćenja statističkih podataka kretanja javnog duga.

Sve navedeno utjecalo je na i na odluku Europske komisije o izlasku Hrvatske iz Postupka prekomjernog proračunskog manjka.

Ministar financija dr. sc. Zdravko Marić se u svom izlaganju zahvalio Europskoj komisiji na potpori i preporukama koje je bilo potrebno provesti u svrhu fiskalne konsolidacije, što je doprinijelo i boljim rezultatima no što je bilo očekivano. Ministar Marić je istaknuo kako je to i potvrda Vladi Republike Hrvatske da provodi odgovornu fiskalnu politiku koja je dovela do ovako dobrih rezultata kada je riječ o deficitu, ali i o pozitivnim trendovima vezanima za smanjenje javnog duga. Pri tom je istaknuo kako Vlada Republike Hrvatske i nadalje ostaje predana nastavku smanjenja javnog duga za najmanje deset postotnih bodova do kraja 2020. godine.

Izlaskom Republike Hrvatske iz Procedure prekomjernog proračunskog manjka, Republika Hrvatska je obvezna pridržavati se pravila iz preventivnog dijela Pakta o stabilnosti i rastu. To znači da do 2020. godine Hrvatska treba imati uravnotežen proračun odnosno ostvariti višak od 0,5% BDP-a.

Na tragu ovih pozitivnih ekonomskih i fiskalnih kretanja, Vlada Republike Hrvatske će u nadolazećem razdoblju nastaviti sa aktivnostima vezanima uz provedbu reformi s ciljem jačanja dugoročnog potencijala hrvatskog gospodarstva, što uključuje i provedbu specifičnih preporuka Europske komisije (tzv. Country Specific Recommendations – CSR) koje će Europsko vijeće odobriti na kraju ovogodišnjeg ciklusa Europskog semestra, a koje bi Hrvatska trebala provesti tijekom preostalog dijela 2017. te tijekom 2018. Pritom će i u narednom razdoblju ključan naglasak biti na strogoj kontroli proračunske potrošnje te na iskorištavanju svakog viška prihoda u odnosu na planirane za daljnje smanjenje proračunskog manjka, što će i nadalje pridonositi jačanju stabilnosti javnih financija koja je ujedno temelj cjelokupne ekonomske stabilnosti, kao i preduvjet trajnog ekonomskog rasta Republike Hrvatske.

Nastavi pregledavati
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Sisačko-moslavačka županija

Glina proslavila Dan grada

Published

on

Ilustacija

Odavanjem počasti poginulim braniteljima te obilježavanjem obljetnice oslobođenja grada i predajom 21. korpusa vojske samoproglašene RSK Glina je u četvrtak proslavila Dan grada.

Kako je rečeno na svečanosti u gradskom središtu, Domovinski rat počeo je u Glini 26. lipnja 1991. napadom srpske paravojske na policijsku postaju, kada je poginuo Tomislav Rom, prva žrtva rata, a simbolično je završio predajom 21. kordunskog korpusa agresorske vojske 8. kolovoza 1995.

U Domovinskom ratu poginulo je 396 hrvatskih branitelja s glinskog područja, a počast im je odana polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća uz spomenik Suzu.

Zajednički su vijenac položili izaslanici Hrvatskoga sabora Ivan Celjak i Vlade Ivo Žinić te pomoćnik ministra hrvatskih branitelja Vinko Tandara. Vijence su također položili u ime Ministarstva obrane i Hrvatske vojske brigadir Predrag Krapljan, izaslanstva grada Gline i općine Topuskog te mnogih udruga proisteklih iz Domovinskog rata. Vjerski obred u spomen na poginule predvodio je glinski svećenik Ivica Mađer, a za poginule branitelje pravoslavne vjere arhiepiskop Hrvatske pravoslavne crkve Aleksandar Ivanov. 

Svečanost je nastavljena kod spomen-obilježja u obližnjemu Gornjem Viduševcu, gdje je 8. kolovoza 1995. pred hrvatskim generalom Petrom Stipetićem zapovjednik 21. korpusa pukovnik Čedo Bulat potpisao predaju tog korpusa u kojem je bilo oko 5000 vojnika, 13 tenkova, 15 teških topova i drugog oružja. Pukovnik Bulat je tada pristupio strojevim korakom i predao prijavak generalu Petru Stipetiću, vojnički čestitajući Hrvatskoj vojsci na pobjedi. Tim je činom, simbolički, vojno završio Domovinski rat. 

U ocjeni da je vojno-redarstvena operacija “Oluja” bila zakonita, politički opravdana, moralno ispravna, čista i vrhunski izvedena bili su jedinstveni svi govornici na svečanosti – Ivan Celjak, Ivo Žinić, Predrag Krapljan, glinski gradonačelnik Stjepan Kostanjević i predsjednik koordinacije udruga veterana hrvatskih braniteljskih postrojba Krešimir Maretić.

Oni su se prisjetili i povijesnog doprinosa “Oluji” braniteljskih postrojba s područja Sisačko-moslavačke županije, 20. domobranske pukovnije iz Gline, 12. domobranske pukovnije iz Petrinje, 17. domobranske pukovnije iz Sunje, 120. brigade iz Siska, 57. brigade “Marijan Celjak” te mnogin zagrebačkih, policijskih i drugih postrojba. 

U povodu Dana grada, za poginule branitelje u župnoj crkvi sv. Ivana Nepomuka u Glini služena je misa zadušnica te je održana svečana sjednica Gradskog vijeća. Sudionici svečanosti posjetili su Spomen-sobu glinskih logoraša te razgledali izložbu fotografija iz Domovinskog rata u Hrvatskome domu u Glini.

Ucitavanje vijesti

Politika

Krenulo je ! Od 1300 lokalnih dužnosnika, njih 678 bit će uklonjeno političkim rezom

Published

on

Ni korona očito neće spriječiti ono što se već duže vrijeme najavljuje. Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica najavio je drastične rezove u provođenju reformi vezanih za smanjivanje broja regionalnih i lokalnih dužnosnika. Kako Nacionalno.hr doznaje, u tijeku se velike pripreme za brojne “operacije” otklanjanja političkih, kako neki vole reći “uhljeba”.

Naime, resor ministra Malenice jedan je od onih u kojem je provedba reformi nužna po hitnom postupku jer i isplata izdašnih europskih financijskih sredstava uvelike ovisi o reformi lokalne samouprave.

Ministar Malenica koliko god to za sada činilo se nestvarno, najavio je drastično smanjenje broja regionalnih i lokalnih dužnosnika, a prve konkretne promjene u tome kontekstu trebale bi se odviti već na idućim lokalnim izborima.

Podsjetimo, na prošlim lokalnim izborima, uz gradonačelnika Zagreba, koji ima status grada i županije, biralo se još 20 župana, uz to, naša mala zemlja za velike političare ima i 127 gradonačelnika, ali i 428 načelnika općina. Važeće zakonske odredbe svima njima jamče zamjenika, a u prosjeku župani i gradonačelnici imaju dva zamjenika, dok načelnici u pravilu imaju po jednog zamjenika.

Iz Vlade ali i iz Europske unije kažu da je broj lokalnih dužnosnika prevelik, što nije čudno jer ih ima više od 1300, tako da se postavlja pitanje što uopće oni rade i koliko je doista u pojedinim sredinama potreban njihov angažman. Zato iz Vlade i resora ministra Malenice najavljuju velike rezove pa bi nakon idućih lokalnih izbora Hrvatska mogla imati osjetno manje zamjenika, konkretnije, u novim računicama novog ministra spominju se čak 634 zamjenika manje.

Tako bi, zamjenike zadržale samo one županije i gradovi u kojima broj stanovnika premašuje 35 tisuća, umjesto dosadašnja dva, župani i gradonačelnici velikih gradova imali bi po jednog zamjenika, a njihove poslove trebali bi preuzeti pročelnici upravnih odjela.

Ovo je “strašan” posao, no kako god bilo očito je da Plenković i njegova Vlada neće odustati od zamisli i da će reformu “izgurati” do kraja, tako da će nekoliko stotina “uhljeba” morati potražiti posao negdje drugdje, na nečijoj drugoj grbači.

Ucitavanje vijesti

Politika

Restart promidžu zaključio s manjkom od 2,2 milijuna kuna

Published

on

Restart koalicija koju je činilo devet stranaka predvođenih SDP-om promidžbu za saborske izbore zaključila je s manjkom od 2,2 milijuna kuna, pokazuje cjelovito financijsko izvješće koje je u četvrtak objavljeno na mrežnoj stranici Državnog izbornog povjerenstva (DIP).

Na toj stanici od četvrtka su objavljena cjelovita izvješća 50, od ukupno 55 stranaka, koalicija i kandidata koji su se u srpnju natjecali za Hrvatski sabor, pet sudionika nije u propisanom roku dostavilo svoje izvješća, pa im prijete novčane kazne. 

Među objavljenim izvješćima su i ona pet najvećih stranka i koalicija: HDZ-a, Restarta,  DP Miroslava Škore, Mosta NL i platforme Možemo. Uz Restart koaliciju, promidžbu je s manjkom zaključio i Škorin DP.

Donacije i uglednici: Od 30 tisuća do 548 kuna

Primici za promidžbu Restart koalicije iznosili su 10,6 milijuna, no potrošila je 12,7 milijuna.

Grafičke i tiskarske usluge stajale su je 1,4 milijuna kuna, različiti oblici oglašavanja oko osam milijuna. Na televizijsko oglašavanje potrošila je 3,2 milijuna, na oglašavanje plakatima i na portalima po 1,4 milijuna, na radijsko oglašavanje oko 1,2 milijuna, ono na društvenim mrežama 650 tisuća kuna itd.

Većina primitaka bili su su vlastita, odnosno sredstva stranaka koje su činile tu koaliciju, donatori su joj uplatili nešto manje od 700 tisuća kuna.

Varaždinska Vodogradnja uplatila je 50 tisuća kuna, Izgradnja Zaprešić 20 tisuća, Tehnix iz Donjeg Kraljevca 10 tisuća kuna.

Stranački uglednici uplaćivali su različite iznose, od maksimalno dopuštenih 30 tisuća kuna, koliko je uplatio Siniša Hajdaš Dončić, do 548 kuna (četiri puta po 137 kuna), koliko je uplatio dugogodišnji zastupnik HSU-a Silvano Hrelja .

Riječki gradonačelnik Veljko Obersnel donirao je 16 tisuća kuna, nova saborska zastupnica Marina Opačak-Bilić 15 tisuća kuna, po 10 tisuća kuna župan primorsko-goranski Zlatko Komadina, novoizabrani zastupnici Renata Sabljar-Dračevac i Vinko Grgić, zagorski župan Željko Kolar itd.  

DP: Najveći donator tvrtka Shimadzu

DP Miroslava Škore promidžbu je zaključio sa manjkom od 14.800 kuna, primci su mi bili 2.968.859 kuna, troškovi 2.983.659 kuna.

Pokret se najviše oglašavao na televiziji, što ga je stajalo oko 640 tisuća kuna, najmanje (oko 75 tisuća kuna) u tiskanim novinama.

Od donatora je dobio 307 tisuća kuna, najviše – 40 tisuća kuna od tvrtke Shimadzu iz Zagreba. Tvrtka Tehnix, koja je donirala i neke druge političke stranke, Domovinskom pokretu je uplatila 10 tisuća kuna. Po 27 tisuća kuna uplatile su mu tvrtke Dicentra i Filir iz Vukovara.

Od viđenijih članova, 30 tisuća kuna, donirala je Ruža Tomašić.

Most NL za promidžbu je potrošio 1.732.149 kuna, primici su mu bili 1.744.292 kuna, što znači da ima višak od 12 tisuća kuna.

Glavinu promidžbe Most je financirao vlastitim, dakle stranačkim sredstvima, od 19 donatora je dobio samo 84 tisuće kuna. Najveća, i jedina takva, je donacija od 30 tisuća kuna koju je uplatila širok javnosti nepoznata Nedjeljka Sekulić. Na popisu donatora nema Mostovih uglednika, niti široj javnosti poznatih osoba.

Možemo! Nema traga Tedeschijevim donacijama

Politička platforma Možemo! u promidžbi je potrošila 765.989 kuna, primici su joj bili tek neznatno manji, 765.992 kune, dakle u ‘plusu’ je od tri i pol kune.

Od 341 donatora, mahom fizičkih osoba, dobila je 192 tisuće kuna.

Iako se proteklih dana medijskim prostorom ‘provukla’ informacija da je tu zeleno-lijevu koaliciju, financirao poduzetnik Emil Tedeschi, potvrde za to nema na popisu od 341 donatora. Većina donacija iznosi po nekoliko stotina kuna, malo je onih u tisućama, najveća iznosi 20 tisuća i samo je jedna takva.

Jedna od većih je donacija Bojana Glavaševića, iznosi 15.600 kuna.

Većina donatora nepoznata je široj javnosti, od poznatijih, platformu su skromnim iznosima donirale nekadašnje članice nevladine udruge Gong Suzana Jašić (500 kuna) i Sandra Pernar (1500 kuna), meteorologinja Dunja Mazzocco Drvar (sto kuna),  član Programskog vijeća HRT-a Nikola Baketa (200 kuna), sindikalist Mijat Stanić (500 kuna) itd.  

Platforma se najviše oglašavala na radiju i društvenim mrežama, što ju je ukupno stajalo 465 tisuća kuna, najmanje na televiziji i u novinama (ukupno oko 6500 kuna).

HDZ: Bistra iz Đurđevca donirala 200 tisuća kuna

HDZ je promidžbu zaključio s plusom od oko 7500 kuna, potrošila je 15.877.845 kuna, dok su joj primici iznosili 15.885.411 kuna.

Stranka je ranije objavila da je u državni proračun vratila 75.700 kuna neželjenih i nedopuštenih donacija, najveći dio odnosio se na tvrtke koje su koristile potpore države za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim koronavirusom.

HDZ je za promidžbu iz vlastitih sredstava doznačila 11,6 milijuna, a partnerska HSLS 202 tisuće kuna.

Od 539 donatora stranka je dobila 4,1 milijun kuna, nekoliko je velikih: tvrtka Bistra iz Đurđevca uplatila je maksimalno dopuštenih 200 tisuća kuna (150 tisuća, pa 50 tisuća), Hospitalija trgovina iz Svete Nedelje 120 tisuća kuna, Agrochem-Maks d.o.o iz Zagreba i karlovački HS Produkt po 100 tisuća kuna, vinkovački AMM  donirao je 50 tisuća kuna.

Najznačajniji izborni troškovi HDZ-a odnosili su se na oglašavanje na televiziji (3,8 milijuna) na grafičke i tiskarske usluge (2,3 milijuna), na oglašavanja na portalima (2,2 milijuna) itd.

Naknada ne smije prijeći ostvarene troškove

Izborne troškove stranke i koalicije ‘pokrit’ će naknadom koju država isplaćuje za svaki osvojeni saborski mandat, a koja iznosi 135 tisuća kuna po mandatu. S obzirom da ih je HDZ osvojio 66, trebalo bi mu pripasti naknada od 8,9 milijuna kuna, strankama okupljenima u Restart koaliciji (41 mandat) 5,5 milijuna kuna, Škorinom DP (16 mandata), 2,2 milijuna kuna, Mostu (osam zastupnika) 1,1 milijun kuna, a platformi Možemo! (sedam zastupnika) 945 tisuća kuna.

Za tri osvojena mandata koaliciji IP, Fokus i Pametno pripada 405 tisuća kuna naknade, isto kao i Pupovčevu SDSS-u itd.

Vlada, u čijoj je ovlasti utvrditi visinu naknade, jasno je naznačila da se izbornim sudionicima naknada ne smije isplatiti u iznosu većem od troškova koje su imali.

Pripremila: Marija Udiljak

Ucitavanje vijesti

Najčitanije