Europska tržišta kapitala u četvrtak su doživjela snažan pad vrijednosti dionica jer je novi val neizvjesnosti s Bliskog istoka ponovno prestrašio ulagače. Glavni povod za pesimizam na burzama bilo je jutarnje obraćanje američkog predsjednika Donalda Trumpa naciji, u kojem su iznesene proturječne poruke o trajanju i intenzitetu sukoba s Iranom. Investitori, koji su se donedavno nadali brzom okončanju neprijateljstava, sada strahuju od dugotrajne krize i moguće daljnje eskalacije vojnih operacija.
Oštar pad vodećih europskih i azijskih indeksa
Indeks STOXX 600, koji prati kretanje najvažnijih europskih dionica, zabilježio je pad od 1,2 posto već u prvim satima trgovanja, čime je poništen velik dio prethodnih dobitaka. Najizraženiji pad osjetio se na frankfurtskoj burzi gdje je indeks DAX potonuo za 1,54 posto, dok je pariški CAC oslabio za više od jedan posto. Sličan scenarij odvio se i na azijskim tržištima gdje su burze u Šangaju, Hong Kongu i Japanu bilježile gubitke i do 4,5 posto. Iako su azijski indeksi započeli dan u zelenom, potaknuti ranijim rastom na Wall Streetu, Trumpov govor potpuno je promijenio raspoloženje investitora i pokrenuo val rasprodaja.
Neizvjesnost oko završetka rata i proturječne poruke
Glavni razlog za defanzivni stav tržišta leži u činjenici da rokovi za završetak rata ostaju potpuno nejasni. Iako je Trump ranije sugerirao kako bi vojna operacija mogla završiti u roku od dva do tri tjedna, njegovo posljednje obraćanje donijelo je nove prijetnje. Predsjednik je ustvrdio kako je iranska mornarica uništena, a nuklearni program ozbiljno oslabljen, ali je istodobno najavio mogućnost još snažnijih udara u nadolazećim tjednima. Ulagače posebno zabrinjava mogućnost kopnenog napada ili udara na iransku energetsku infrastrukturu, što bi moglo trajno destabilizirati regiju.
Analitičari ističu kako su investitori zbunjeni stalnim promjenama u narativu Bijele kuće. Trumpove izjave o „vrlo dobrim razgovorima” s iranskim vlastima, koje je Teheran odmah demantirao, te promjenjiva stajališta o važnosti Hormuškog tjesnaca za američke interese, dodatno su poljuljali povjerenje u stabilnost svjetskog poretka. U takvom okruženju, tržište kapitala reagira povlačenjem kapitala u sigurnije luke, dok američki terminski indeksi sugeriraju da će i Wall Street današnje trgovanje započeti u crvenom.
Snažan skok cijena nafte zbog straha od blokade
Dok su dionice gubile na vrijednosti, tržište nafte reagiralo je burno i zabilježilo značajan rast. Cijena barela na londonskom tržištu skočila je za 6,6 posto, dosegnuvši gotovo 108 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio za više od šest posto. Ovakav skok izravna je posljedica izostanka jasne potvrde o otvaranju Hormuškog tjesnaca, koji je ključan za globalnu opskrbu energentima. Straha od dugotrajnog prekida isporuke nafte s Bliskog istoka ponovno je postao dominantan faktor, što bi moglo izazvati dodatne inflatorne pritiske na globalnoj razini ako se kriza ubrzo ne riješi.