Povezite se

Gospodarstvo

Potrebni obrasci za preuzete poslove Ureda državne uprave:

Objavljeno

-

Craft – vrhunsko zanatsko pivo – polako osvaja hrvatske znalce, a 80-ak proizvođača tog piva koje se u nas počelo znatnije proizvoditi tek prije pet godina sanja o većem tržišnom kolaču i porastu tržišnog udjela sa sadašnjih dva do tri posto na deset posto za nekoliko godina.

Uspoređivati obično industrijsko lager pivo s craft pivom isto je kao uspoređivati parizer s vrhunskim pršutom, odgovorit će prosječni pivski znalac na pitanje koja je razlika između industrijskog lagera i vrhunskog crafta. Prošlo je nešto više od pet godina otkad je otvorena prva craft pivovara u Hrvatskoj. Craft ili zanatsko pivo polako je ali postojano osvajalo tržište, a danas, prema podatcima predsjednika Grupacije malih nezavisnih pivovara Hrvatske Kreše Marića, ima 80-ak malih pivovara koje ga proizvode. 

U Hrvatskoj se, inače, na godinu popiju 83 litre piva po stanovniku, uključujući turiste (Česi su rekorderi sa 143 litre), a proizvede ga se oko 3,4 milijuna hektolitara (po tome smo na 22. mjestu u EU). Tijekom velikih sportskih natjecanja, poput sadašnjeg Europskog prvenstva u rukometu, potrošnja se piva kod hrvatskog puka udvostruči u odnosu prema “običnim” danima. 

Potrošnja i proizvodnja crafta – zanatskog piva iznosi od dva i tri posto u odnosu prema ukupnoj potrošnji i proizvodnji, kaže Marić i dodaje kako je od 2013. do danas ta proizvodnja otvorila najmanje 400 radnih mjesta.

“Dok neke velike pivovare otpuštaju radnike, crafteri ih zapošljavaju”, kaže Marić i dodaje kako ne misli da su mali nezavisni pivari trn u oku onima velikima.

“Craft pivarstvo diže vrijednost cijelog pivarstva, njegov imidž i kompletnu industriju, pa u zadnje vrijeme i velike pivovare sve češće počinju proizvoditi craft piva”, ističe. 

Iako su craftovi i u nas sve poznatiji, oni nemaju ni približnu moć oglašavanja kao veliki pivari. Reklamiraju se usmenom predajom, na festivalima i predavanjima, nerijetko izravno upoznaju potrošače s onim što rade. Osim toga, uz manjak reklame, njihov je proizvod – jer je prvorazredan, s najboljim sastojcima –  znatno skuplji od običnog lagera. To je nerijetko nepremostiva zapreka prosječnome hrvatskom kupcu, no pravim znalcima nijedna cijena nije previsoka. 

Bogatija tržište bolje reagiraju – u Italiji, gdje prije deset godina nije bilo nijedne, kaže Marić, više je od tisuću malih nezavisnih pivovara, a u Sloveniji ih je više od 130. 

“Craft se može piti u svako doba dana, uglavnom se ne pije u velikim količinama i za nj se može primijeniti ona stara reklama ‘pij malo – pij dobro’. Vjerujem da će za par godina tržišni udjel crafta dostići desetak posto, naravno tu računam i na male nezavisne proizvođače i na velike pivovare koje će se znatnije posvetiti craftu. U međuvremenu bi se trebali razviti lanci distribucije i otvoriti specijalizirane prodavaonice koje će naš proizvod držati na hladnome i tamnom mjestu. Treba uspostaviti hladni lanac… Držanje craft piva na toplim policama nije rješenje, ali valjda će se i to promijeniti”, ističe Marić.

Po njegovu mišljenju, proces osnutka malih nezavisnih pivovara nije završio pa njihovu ekspanziju možemo očekivati i sljedećih nekoliko godina. Istina, neke od njih su u međuvremenu propale, ali i dalje ih se više otvara nego zatvara. 

Matija Mrazek suosnivač je Varionice (uz Davora Simičića), jednog od prvih proizvođača hrvatskog crafta. Godine 2014. postavljeni su temelji za craft pivarstvo, tada su se otvarale neke od danas najjačih tvrtaka. Počeli su u malom iznajmljenom prostoru u Međimurju, a lani su se preselili u veliki u Pisarovini, vrijedan dvanaest i pol milijuna kuna, s tim da su iz europskog fonda “Konkurentnost i kohezija” nepovratno dobili 4,8 milijuna ili 45 posto ukupne investicije. Nova hala prostire se na tisuću metara četvornih, a kapacitet joj je 40.000 litara piva na mjesec. Danas za proizvode Varionice zna svaki poznavatelj craft piva. 

“Tržište craft piva se širi iako su njegovi ljubitelji često orijentirani na lokalne proizvođače. Još je dosta prostora za napredak. Nama prodaja ide dobro, najviše smo orijentirani na Zagreb, gdje se naš proizvod nudi u ugostiteljskim objektima, a u zadnje vrijeme sve više i u trgovačkim centrima”, rekao je Mrazek. 

Istaknuo je da zbivanja vezana uz craft teku u dobrom smjeru te da u SAD-u, nakon 40-ak godina proizvodnje, craft ne uzima više od 20-ak posto tržišta.  

Cijenu proizvoda, u koju su ukalkulirani prvorazredni sastojci te radna snaga, vidi kao ograničavajući čimbenik za brži i bolji razvoj. 

“Nekome, doduše, uopće nije bitno što pije i pije najjeftinije pivo, ali bolji poznavatelji ne gledaju na cijenu jer znaju što dobivaju. Nisu svi potrošači isti, neki su, naravno, više platežne moći, a ostali će si priuštiti craft pivo kad im to financije dopuste”, istaknuo je Mrazek. 

Pionir craft scene u Hrvatskoj Andrej Čapka, direktor Zmajske pivovare, također je istaknuo da smo malo tržište. Zmajska pivovara osnovana je 2013. godine, a danas ima 14 zaposlenih. I Čapka očekuje stabilan rast i razvoj crafta u sljedećih nekoliko godina.

“Tržište postaje sve zrelije iako u idućim godinama ne treba očekivati ekspanziju kakva se događala zadnjih pet godina. Craft će rasti iz godine u godinu, ali više ne takvom brzinom”, rekao je Čapka i zaključio da je još “dosta prostora za napredak”.

Energetika

HEP smanjio veleprodajnu cijenu plina za 8,1 posto

Published

on

Dodao

Hrvatska elektroprivreda d.d. je 14. veljače opskrbljivačima u obvezi javne usluge dostavila obavijest o veleprodajnoj cijeni plina za razdoblje od 1. travnja 2020. do 31. ožujka 2021. Cijena iznosi 0,1825 kn/kWh, što je 8,1 posto manje u odnosu na trenutnu veleprodajnu cijenu plina.

HERA je prethodno za isto razdoblje propisala referentnu (maksimalnu) cijenu po kojoj HEP d.d., kao imenovani opskrbljivač na veleprodajnom tržištu plina može prodavati plin opskrbljivačima u obvezi javne usluge. Propisani iznos od 0,1924 kn/kWh predstavlja smanjenje veleprodajne cijene u odnosu na sadašnju za 3 posto, a što od 1. travnja omogućuje smanjenje prosječne prodajne cijene za kućanstva za oko 1 posto. Uvažavajući trenutne povoljne projekcije kretanja cijena plina na tržištu, Uprava HEP-a d.d. donijela je odluku o dodatnom sniženju veleprodajne cijene za 5,1 posto.

„Hrvatska elektroprivreda još od travnja 2014. godine uspješno obavlja ulogu opskrbljivača na veleprodajnom tržištu plina koju nam je u prvom razdoblju povjerila Vlada Republike Hrvatske, a zatim i HERA. Sada, nakon gotovo šest godina iskustva u veleprodaji plina, možemo ustvrditi da smo kvalitetno obavili sve povjerene zadaće, na zadovoljstvo našeg Vlasnika te na zadovoljstvo opskrbljivača plinom, i što je najvažnije, krajnjih kupaca plina.

Možemo jamčiti da ćemo visoku razinu usluge i sigurnosti opskrbe zadržati do kraja razdoblja za koje smo imenovani opskrbljivačem na veleprodajnom tržištu. Veseli nas što smo, zahvaljujući povoljnim kretanjima na tržištu plina, a sagledavši utjecaj na projicirani poslovni rezultat HEP-a u idućem razdoblju, bili u mogućnosti odrediti nižu cijenu plina u odnosu na maksimalnu koju je postavila HERA“, izjavio je predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede d.d. Frane Barbarić i naglasio da ta odluka predstavlja iskaz društvene odgovornosti HEP-a i njegov doprinos politikama i mjerama Vlade RH koje za cilj imaju zaštitu i povećanje životnog standarda hrvatskih građana.

Niža veleprodajna cijena plina koju je utvrdio HEP d.d., omogućuje opskrbljivačima u obvezi javne usluge da dodatno smanje prodajnu cijenu plina za kućanstva. Kupcima HEP Plina sa sjedištem u Osijeku, cijena plina od 1. travnja 2020. trebala bi se smanjiti za 5,2 posto u odnosu na današnju cijenu, što bi kupcu s prosječnom godišnjom potrošnjom od 15.000 kWh, trošak za plin na godišnjoj razini smanjilo za 243 kune.

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

Večernji list: Samo pet županija prestiglo zaposlenost iz 2008.

Published

on

Dodao

Samo pet hrvatskih županija, i to tri jadranske i dvije kontinentalne, danas imaju više zaposlenih nego što su ih imale pretkrizne 2008. godine, piše u utorak Večernji list.

To su Zadarska, Dubrovačko-neretvanska i Ličko-senjska županija u jadranskom dijelu zemlje te Zagrebačka i Krapinsko-zagrebačka županija u unutrašnjosti, navodi dnevnik.

Nakon izlaska iz recesije u Hrvatskoj je stvoreno 150 tisuća novih radnih mjesta, no da bismo se vratili na razinu zaposlenosti iz rekordne 2008. godine, još treba nadoknaditi 50 tisuća radnih mjesta.

Primjerice, u najbogatijem Zagrebu još manjka 18 tisuća radnih mjesta, Rijeci i okolici oko jedanaest tisuća, Osječko-baranjskoj županiji oko devet tisuća…

Inače, u Zagrebu je zaposleno 460 tisuća osoba, slijedi Splitsko-dalmatinska županija, u kojoj radi 151 tisuća osoba, dok je na trećem mjestu Primorsko-goranska županija sa 113 tisuća zaposlenih radnika.

Nezaposlenost se osipa brže nego što raste zapošljavanja, što je prije svega posljedica iseljavanja, a prema analizi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, stopa je nezaposlenosti po županijama od najnižih 3,4 posto u Zagrebu do visokih 18 posto u Sisačko-moslavačkoj županiji, gdje je bez posla gotovo svaka peta osoba u radno-aktivnoj dobi, donosi Večernji list.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

Benzin neznatno skuplji, dizelu osjetno skočila cijena

Published

on

Dodao

Na benzinskim postajama u Hrvatskoj od ponoći su na snazi nove cijene goriva

Prema podacima Ministarstva gospodarstva, cijena benzina prosječno je s 9,925 kuna poskupila na 9,933.

Dizel je prošloga utorka prosječno po litri koštao 9,347, a danas je 9,445 kuna.

Plinsko ulje poskupjelo je s 4,708 na 4,838 kuna.

Autoplin od danas košta 4,631 (prošloga utorka cijena je bila 4,588 kune).

Ucitavanje vijesti

Najčitanije