Povezite se

Gospodarstvo

Potrebni obrasci za preuzete poslove Ureda državne uprave:

Objavljeno

-

Craft – vrhunsko zanatsko pivo – polako osvaja hrvatske znalce, a 80-ak proizvođača tog piva koje se u nas počelo znatnije proizvoditi tek prije pet godina sanja o većem tržišnom kolaču i porastu tržišnog udjela sa sadašnjih dva do tri posto na deset posto za nekoliko godina.

Uspoređivati obično industrijsko lager pivo s craft pivom isto je kao uspoređivati parizer s vrhunskim pršutom, odgovorit će prosječni pivski znalac na pitanje koja je razlika između industrijskog lagera i vrhunskog crafta. Prošlo je nešto više od pet godina otkad je otvorena prva craft pivovara u Hrvatskoj. Craft ili zanatsko pivo polako je ali postojano osvajalo tržište, a danas, prema podatcima predsjednika Grupacije malih nezavisnih pivovara Hrvatske Kreše Marića, ima 80-ak malih pivovara koje ga proizvode. 

U Hrvatskoj se, inače, na godinu popiju 83 litre piva po stanovniku, uključujući turiste (Česi su rekorderi sa 143 litre), a proizvede ga se oko 3,4 milijuna hektolitara (po tome smo na 22. mjestu u EU). Tijekom velikih sportskih natjecanja, poput sadašnjeg Europskog prvenstva u rukometu, potrošnja se piva kod hrvatskog puka udvostruči u odnosu prema “običnim” danima. 

Potrošnja i proizvodnja crafta – zanatskog piva iznosi od dva i tri posto u odnosu prema ukupnoj potrošnji i proizvodnji, kaže Marić i dodaje kako je od 2013. do danas ta proizvodnja otvorila najmanje 400 radnih mjesta.

“Dok neke velike pivovare otpuštaju radnike, crafteri ih zapošljavaju”, kaže Marić i dodaje kako ne misli da su mali nezavisni pivari trn u oku onima velikima.

“Craft pivarstvo diže vrijednost cijelog pivarstva, njegov imidž i kompletnu industriju, pa u zadnje vrijeme i velike pivovare sve češće počinju proizvoditi craft piva”, ističe. 

Iako su craftovi i u nas sve poznatiji, oni nemaju ni približnu moć oglašavanja kao veliki pivari. Reklamiraju se usmenom predajom, na festivalima i predavanjima, nerijetko izravno upoznaju potrošače s onim što rade. Osim toga, uz manjak reklame, njihov je proizvod – jer je prvorazredan, s najboljim sastojcima –  znatno skuplji od običnog lagera. To je nerijetko nepremostiva zapreka prosječnome hrvatskom kupcu, no pravim znalcima nijedna cijena nije previsoka. 

Bogatija tržište bolje reagiraju – u Italiji, gdje prije deset godina nije bilo nijedne, kaže Marić, više je od tisuću malih nezavisnih pivovara, a u Sloveniji ih je više od 130. 

“Craft se može piti u svako doba dana, uglavnom se ne pije u velikim količinama i za nj se može primijeniti ona stara reklama ‘pij malo – pij dobro’. Vjerujem da će za par godina tržišni udjel crafta dostići desetak posto, naravno tu računam i na male nezavisne proizvođače i na velike pivovare koje će se znatnije posvetiti craftu. U međuvremenu bi se trebali razviti lanci distribucije i otvoriti specijalizirane prodavaonice koje će naš proizvod držati na hladnome i tamnom mjestu. Treba uspostaviti hladni lanac… Držanje craft piva na toplim policama nije rješenje, ali valjda će se i to promijeniti”, ističe Marić.

Po njegovu mišljenju, proces osnutka malih nezavisnih pivovara nije završio pa njihovu ekspanziju možemo očekivati i sljedećih nekoliko godina. Istina, neke od njih su u međuvremenu propale, ali i dalje ih se više otvara nego zatvara. 

Matija Mrazek suosnivač je Varionice (uz Davora Simičića), jednog od prvih proizvođača hrvatskog crafta. Godine 2014. postavljeni su temelji za craft pivarstvo, tada su se otvarale neke od danas najjačih tvrtaka. Počeli su u malom iznajmljenom prostoru u Međimurju, a lani su se preselili u veliki u Pisarovini, vrijedan dvanaest i pol milijuna kuna, s tim da su iz europskog fonda “Konkurentnost i kohezija” nepovratno dobili 4,8 milijuna ili 45 posto ukupne investicije. Nova hala prostire se na tisuću metara četvornih, a kapacitet joj je 40.000 litara piva na mjesec. Danas za proizvode Varionice zna svaki poznavatelj craft piva. 

“Tržište craft piva se širi iako su njegovi ljubitelji često orijentirani na lokalne proizvođače. Još je dosta prostora za napredak. Nama prodaja ide dobro, najviše smo orijentirani na Zagreb, gdje se naš proizvod nudi u ugostiteljskim objektima, a u zadnje vrijeme sve više i u trgovačkim centrima”, rekao je Mrazek. 

Istaknuo je da zbivanja vezana uz craft teku u dobrom smjeru te da u SAD-u, nakon 40-ak godina proizvodnje, craft ne uzima više od 20-ak posto tržišta.  

Cijenu proizvoda, u koju su ukalkulirani prvorazredni sastojci te radna snaga, vidi kao ograničavajući čimbenik za brži i bolji razvoj. 

“Nekome, doduše, uopće nije bitno što pije i pije najjeftinije pivo, ali bolji poznavatelji ne gledaju na cijenu jer znaju što dobivaju. Nisu svi potrošači isti, neki su, naravno, više platežne moći, a ostali će si priuštiti craft pivo kad im to financije dopuste”, istaknuo je Mrazek. 

Pionir craft scene u Hrvatskoj Andrej Čapka, direktor Zmajske pivovare, također je istaknuo da smo malo tržište. Zmajska pivovara osnovana je 2013. godine, a danas ima 14 zaposlenih. I Čapka očekuje stabilan rast i razvoj crafta u sljedećih nekoliko godina.

“Tržište postaje sve zrelije iako u idućim godinama ne treba očekivati ekspanziju kakva se događala zadnjih pet godina. Craft će rasti iz godine u godinu, ali više ne takvom brzinom”, rekao je Čapka i zaključio da je još “dosta prostora za napredak”.

Gospodarstvo

Ćorić: Javni natječaj u JANAF-u čim to bude moguće

Published

on

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić izjavio je u utorak kako će se javni natječaj za mjesto predsjednika Uprave JANAF-a provesti čim to bude moguće, a potvrdio je da je nekoliko navrata bio gost u “klubu” Dragana Kovačevića, osumnjičenog u aferi JANAF.

“S obzirom na statutarne odredbe društva JANAF d.d., potrebno je imenovati osobu koja će biti obnašatelj dužnosti do izbora novog predsjednika uprave putem javnog natječaja”, rekao je Ćorić novinarima uoči užeg kabineta Vlade.

Dodao je kako će se javni natječaj provesti “čim to bude moguće”.

Novinari su ministra pitali i je li ikada bio gost u takozvanom “klubu” Dragana Kovačevića, osumnjičenog u aferi JANAF.

“Gospodina Kovačevića znam od 2013. godine, prije svega po ekonomskim pitanjima u toj fazi, a onda nakon toga s obzirom na činjenicu da sam bio resorni ministar u njegovom resoru, družili smo se čitav niz puta, u nekoliko navrata sam bio i gost u njegovom klubu”, kazao je Ćorić.

Dodao je da ga je zadnji put vidio prije par tjedana.

Kako prenose mediji, “klub” u  Slovenskoj ulici u Zagrebu prostor je, u vlasništvu Kovačevićeve tvrtke, u kojem je on priređivao druženja za gospodarstvenike, osobe iz javnog života i dužnosnike najvišeg ranga.

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

Ćorić: Kreditni rejting plod je Vladine konzistentne makroekonomske politike

Published

on

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić ocijenio je kako je potvrda kreditnog rejtinga na BBB minus agencije Standard & Poor’s  plod konzistentne makroekonomske politike koju je Vlada vodila proteklih godina te političke stabilnosti koju su kreirali.

“Činjenica je da smo i tijekom izbornog razdoblja išli s jasnim mjerama, mjerama očuvanja radnih mjesta s jedne strane, a s druge strane mjerama za očuvanje likvidnosti gospodarstva. Pad BDP-a unatoč jako velikom udjelu turizma u našem BDP-u manji je nego se projiciralo i naš izlazak i krize, odnosno dolazak na razinu 2019. godine, prema projekcijama, dogodit će se nešto ranije”, rekao je Ćorić gostujući u Dnevniku RTL-a.

“U narednom razdoblju nas očekuje kontinuirana opservacija trendova u gospodarstvu i sigurni smo da ćemo adekvatno odgovoriti, ako bude potrebe”, rekao je.

Komentirajući izjavu predsjednika Zorana Milanovića da su procjene kreditnih agencija zastarjele, Ćorić je ustvrdio kako ga “njegovi ekonomski savjetnici nisu dobro brifirali”.

“Procjene rejting agencija ne odnose se samo na kamatne stope i na jeftin novac na koji se on referirao nego i na adekvatnost neke zemlje za poslovanje i u konačnici na ukupnost ekonomskih odnosa u nekoj zemlji. Zbog toga procjene rejting agencija su itekako relevantne za sve potencijalne ulagače u Hrvatsku”, kazao je Ćorić.

Komentirajući korupcijske afere koje HDZ-u ne idu u prilog, Ćorić je rekao da je “korupcija boljka većine sustava”. Protiv korupcije se treba kontinuirano boriti te vjeruje da će zakonske izmjene koje je najavio ministar uprave i pravosuđa Ivan Malenica, te akcijski plan i strategija borbe protiv korupcije, napraviti pomak u tom smjeru.

Na pitanje što će napraviti da se spriječe ovakve afere, Ćorić je rekao da je transparentnost pretpostavka boljeg i racionalnijeg trošenja proračunskih novaca. “Teško je u kratkom roku učiniti da sustav bude transparentan, no na tome se treba raditi”, rekao je i istaknuo da državna uprava i veća poduzeća moraju predočiti svoje stavke javnosti.

 

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

Jadrolinija i autoceste na 70 posto, Croatia Airlines u najvećem padu

Published

on

Jadrolinija i autoceste ostvarile su 70 posto lanjskog prometa, dok zračne luke bilježe najveći pad, a Croatia Airlines je prevezla 67 posto manje putnika, piše u utorak Večernji list.

Hrvatska je imala dobru turističku sezonu s obzirom na pandemiju koronavirusa. Turisti su na našu obalu najviše i ove godine dolazili cestovnim pravcima, što je potvrdilo Hrvatsku prvenstveno kao autodestinaciju.

Zadnjih godina domaće zračne luke rušile su rekorde po broju putnika kao i Croatia Airlines. No kriza zbog COVID-19 najviše se odrazila na zračni promet pa je tako i pad broja putnika na hrvatskim aerodromima i u zrakoplovima hrvatske nacionalne kompanije znatno veći u odnosu na pad prometa na autocestama.

Iako se na početku pandemije koronavirusa činilo da će ovo biti jako teška godina za hrvatskog brodara Jadroliniju, ipak pad broja prevezenih putnika i vozila njezinim brodovima nije tako velik.

U Jadroliniji kažu da su u prvih osam mjeseci ove godine prevezli 5,722.446 putnika te 1,727.230 vozila, što je 60 posto prevezenih putnika te 71 posto prevezenih vozila u istom razdoblju 2019. U srpnju i kolovozu ove godine Jadrolinija je prevezla 3,659.915 putnika i 1,064.417 vozila, što je 67 posto putnika i 79 posto vozila u odnosu na lanjski srpanj i kolovoz.

No rezultati Croatia Airlinesa za ovu godinu nisu, nažalost, ni blizu Jadrolinijinima. Tako je u prvih osam mjeseci ove godine CA prevezao 67 posto manje putnika nego lani.

U špici sezone, u srpnju, prevezeno je 70 posto manje putnika u odnosu na lanjski srpanj, a u kolovozu 67 posto manje putnika u odnosu na kolovoz 2019. Hrvatske su zračne luke, pak, u prvih osam mjeseci imale samo 20 posto prometa u odnosu na isto razdoblje prošle godine, odnosno kroz njih je prošlo samo 1,7 milijuna putnika, donosi Večernji list.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije