Povezite se

Gospodarstvo

Potpisano 35 ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za projekte vrijedne 793 milijuna kuna

Objavljeno

-

U Vladi Republike Hrvatske potpisano je 35 ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za projekte financirane sredstvima iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova u financijskom razdoblju 2014. – 2020. godine, a koji se odnose na razvoj znanstvenih istraživačkih centara, opremanje bolnica i domova zdravlja, očuvanje kulturne i prirodne baštine, izgradnju studentskog doma te razvoj sudskog e-registra.

Ukupna vrijednost potpisanih ugovora iznosi 793,2 milijuna kuna, od čega je 696,6 milijuna kuna sufinancirano sredstvima iz fondova EU.

Ugovore koji se odnose na opremanje bolnica i domova zdravlja, očuvanje kulturne i prirodne baštine, izgradnju studentskog doma te razvoj sudskog e-registra potpisala je ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac, a ugovore koji se odnose na razvoj znanstvenih istraživačkih centara potpisala je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak, a ispred Središnje agencije za financiranje i ugovaranje, spomenute je ugovore potpisao ravnatelj Tomislav Petric.

Potpisivanju su nazočili ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić, ministar zdravstva Milan Kujundžić i ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek.

Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac istaknula je da su krajnji korisnici najvažniji u ovom procesu, a na ministrima i Vladi je zadaća da sredstva iz EU fondova dođu do krajnjih korisnika. Čestitala je dobitnicima današnjih ugovora i timovima koji su radili na pripremi.

„Ovo nije lako, ovo je proces koji traje, međutim, svi zajedno moramo raditi na ubrzavanju apsorpcije i korištenja fondova Europske unije“, kazala je ministrica.

Tom je prigodom ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak naglasila da današnje potpisivanje ugovora za Znanstvene centre izvrsnosti znači prvi veliki iskorak vezan uz izvrsnost i znanost.

„Povuklo se više od 373 milijuna kuna i omogućilo da 101 mladi znanstvenik ostane u Hrvatskoj“, istaknula je ministrica, dodavši da je poticanje izvrsnosti u znanosti i obrazovanju, uz cjelovitu kurikularnu reformu i reformu strukovnog obrazovanja, jedan od prioriteta Ministarstva znanosti i obrazovanja u ovom razdoblju.

„Vjerujem da će Znanstveni centri izvrsnosti opravdati povjerenje, da će njihovi rezultati otvoriti nove smjerove u razvoju znanosti, ali i da će odgovarati na postojeće gospodarske probleme i izazove“, zaključila je ministrica Divjak te izrazila zadovoljstvo što će u idućih pet godina, koliko traju ovi projekti, svoje mjesto u svijetu znanosti pronaći mladi istraživači, u mentorstvu izvrsnih hrvatskih znanstvenika.

Ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje (SAFU) Tomislav Petric naglasio je da su ovi ugovori mogli biti potpisani prije dvije godine, no tada nije bilo raspisanih natječaja.

„Izuzetnom brigom Vlade RH i Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, u zadnjih godinu dana, pokrenuti su natječaji i doveli do toga da SAFU ima ugovoreno 11,5 mlrd kuna, što je, u odnosu na ranije razdoblje, uvećanje za desetak posto“, kazao je gospodin Petric, dodavši da se na ovome neće stati.

U ime grupe korisnika ugovora za razvoj poslovne infrastrukture – prisutnima se, u ime voditelja znanstvenih centara izvrsnosti, obratio profesor Medicinskog fakulteta riječkog Sveučilišta Stipan Jonjić, kazavši kako današnji ugovor posebno veseli jer su ovo sredstva namijenjena za razvoj znanstvenih istraživanja. „Znanost nam mora pomoći u razvoju društva“, kazao je te zaključio „Učinit ćemo sve da obrazujemo ljude koji će biti bolji od nas i ostati u našoj lijepoj zemlji da ju učine još ljepšom.“

Akademik Zvonko Kusić zahvalio je u ime druge grupe korisnika ugovora koji se odnose na opremanje bolnica i domova zdravlja, očuvanje kulturne i prirodne baštine, izgradnje studentskog doma i razvoj sudskog e-registra izrazivši zadovoljstvo odabirom najvažnijih nacionalnih parkova koji su simbol Hrvatske, koji su prepoznatljivi u svijetu.

Akademik Zvonko Kusić zahvalio je u ime druge grupe korisnika ugovora koji se odnose na opremanje bolnica i domova zdravlja, očuvanje kulturne i prirodne baštine, izgradnje studentskog doma i razvoj sudskog e-registra izrazivši zadovoljstvo odabirom najvažnijih nacionalnih parkova koji su simbol Hrvatske, koji su prepoznatljivi u svijetu.

„Uvijek trebaš davati novce onome tko je najuspješniji, jer će ih taj znati najbolje iskoristiti“, kazao je akademik Kusić. Što se tiče projekata u zdravstvu, istaknuo je da pogođen najranjiviji i najvažniji dio zdravstva – primarna zaštita. „Zdravstvo je najbolje organizirani sustav koji postoji u ovome društvu, a deficita će, zbog rasta troškova lijekova i novih tehnologija, uvijek biti“, zaključio je akademik Kusić.

Gospodarstvo

Ćorić: Kreditni rejting plod je Vladine konzistentne makroekonomske politike

Published

on

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić ocijenio je kako je potvrda kreditnog rejtinga na BBB minus agencije Standard & Poor’s  plod konzistentne makroekonomske politike koju je Vlada vodila proteklih godina te političke stabilnosti koju su kreirali.

“Činjenica je da smo i tijekom izbornog razdoblja išli s jasnim mjerama, mjerama očuvanja radnih mjesta s jedne strane, a s druge strane mjerama za očuvanje likvidnosti gospodarstva. Pad BDP-a unatoč jako velikom udjelu turizma u našem BDP-u manji je nego se projiciralo i naš izlazak i krize, odnosno dolazak na razinu 2019. godine, prema projekcijama, dogodit će se nešto ranije”, rekao je Ćorić gostujući u Dnevniku RTL-a.

“U narednom razdoblju nas očekuje kontinuirana opservacija trendova u gospodarstvu i sigurni smo da ćemo adekvatno odgovoriti, ako bude potrebe”, rekao je.

Komentirajući izjavu predsjednika Zorana Milanovića da su procjene kreditnih agencija zastarjele, Ćorić je ustvrdio kako ga “njegovi ekonomski savjetnici nisu dobro brifirali”.

“Procjene rejting agencija ne odnose se samo na kamatne stope i na jeftin novac na koji se on referirao nego i na adekvatnost neke zemlje za poslovanje i u konačnici na ukupnost ekonomskih odnosa u nekoj zemlji. Zbog toga procjene rejting agencija su itekako relevantne za sve potencijalne ulagače u Hrvatsku”, kazao je Ćorić.

Komentirajući korupcijske afere koje HDZ-u ne idu u prilog, Ćorić je rekao da je “korupcija boljka većine sustava”. Protiv korupcije se treba kontinuirano boriti te vjeruje da će zakonske izmjene koje je najavio ministar uprave i pravosuđa Ivan Malenica, te akcijski plan i strategija borbe protiv korupcije, napraviti pomak u tom smjeru.

Na pitanje što će napraviti da se spriječe ovakve afere, Ćorić je rekao da je transparentnost pretpostavka boljeg i racionalnijeg trošenja proračunskih novaca. “Teško je u kratkom roku učiniti da sustav bude transparentan, no na tome se treba raditi”, rekao je i istaknuo da državna uprava i veća poduzeća moraju predočiti svoje stavke javnosti.

 

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

Jadrolinija i autoceste na 70 posto, Croatia Airlines u najvećem padu

Published

on

Jadrolinija i autoceste ostvarile su 70 posto lanjskog prometa, dok zračne luke bilježe najveći pad, a Croatia Airlines je prevezla 67 posto manje putnika, piše u utorak Večernji list.

Hrvatska je imala dobru turističku sezonu s obzirom na pandemiju koronavirusa. Turisti su na našu obalu najviše i ove godine dolazili cestovnim pravcima, što je potvrdilo Hrvatsku prvenstveno kao autodestinaciju.

Zadnjih godina domaće zračne luke rušile su rekorde po broju putnika kao i Croatia Airlines. No kriza zbog COVID-19 najviše se odrazila na zračni promet pa je tako i pad broja putnika na hrvatskim aerodromima i u zrakoplovima hrvatske nacionalne kompanije znatno veći u odnosu na pad prometa na autocestama.

Iako se na početku pandemije koronavirusa činilo da će ovo biti jako teška godina za hrvatskog brodara Jadroliniju, ipak pad broja prevezenih putnika i vozila njezinim brodovima nije tako velik.

U Jadroliniji kažu da su u prvih osam mjeseci ove godine prevezli 5,722.446 putnika te 1,727.230 vozila, što je 60 posto prevezenih putnika te 71 posto prevezenih vozila u istom razdoblju 2019. U srpnju i kolovozu ove godine Jadrolinija je prevezla 3,659.915 putnika i 1,064.417 vozila, što je 67 posto putnika i 79 posto vozila u odnosu na lanjski srpanj i kolovoz.

No rezultati Croatia Airlinesa za ovu godinu nisu, nažalost, ni blizu Jadrolinijinima. Tako je u prvih osam mjeseci ove godine CA prevezao 67 posto manje putnika nego lani.

U špici sezone, u srpnju, prevezeno je 70 posto manje putnika u odnosu na lanjski srpanj, a u kolovozu 67 posto manje putnika u odnosu na kolovoz 2019. Hrvatske su zračne luke, pak, u prvih osam mjeseci imale samo 20 posto prometa u odnosu na isto razdoblje prošle godine, odnosno kroz njih je prošlo samo 1,7 milijuna putnika, donosi Večernji list.

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

HEP u Splitu postavio 200. punionicu za električna vozila

Published

on

HEP-ova mreža ELEN punionica prostire se na području svih 20 županija i Grada Zagreba te pokriva sve autoceste i druge važne cestovne pravce u Hrvatskoj, gradska središta i turistička odredišta, uključujući i više otoka. Na HEP-ovim se punionicama istovremeno može puniti više od 400 električnih automobila, odnosno polovine svih registriranih električnih automobila u Hrvatskoj.

Naša mreža punionica već danas omogućuje svim hrvatskim vozačicama i vozačima, korisnicima električnih automobila, da nesmetano putuju do bilo kojeg odredišta u Hrvatskoj. Samo u posljednjih godinu dana postavili smo više od sto punionica. I to je pokazatelj koliko smo ubrzali realizaciju investicija u HEP-u. Zahvaljujući takvom pristupu, procjenjujemo da ćemo ove godine imati rekordnu realizaciju investicija, iznad 4 milijarde kuna“, izjavio je Frane Barbarić, predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede d.d.

200. ELEN punionica, ukupne snage 93 kW, omogućava istovremeno punjenje dvaju automobila. Punionica ima sva tri standardizirana priključka kako bi je mogla koristiti sva dostupna električna vozila na tržištu. Osim te punionice, HEP je u suradnji s Gradom Splitom postavio i pustio u rad i punionice u Ulici Antuna Branka Šimića te Putu Brodarice. Na temelju potpisanog sporazuma o suradnji, postavit će se još 22 punionice.

Grad Split je zeleni grad  koji želi biti dio zelenog  društva, a upravo postavljanje električnih punionica u našem gradu dio je te zamisli. Također, to nije moguće bez suradnje s raznim dionicima u Republici Hrvatskoj, a upravo je HEP jedan od najvažnijih. Ove tri novootvorene punioce kao i dodatnih 22 koje će biti puštene u rad do kraja godine, zalog su za još bolju suradnju HEP-a i Grada Splita i na drugim planovima, prije svega na razvojnim projektima koji su sastavni dio Smart citya, pravca u kojemu želimo ići“, izjavio je Andro Krstulović Opara, gradonačelnik Grada Splita.

Na području Splitsko-dalmatinske županije, HEP je do sada postavio ukupno 19 punionica, uključujući dvije punionice na Hvaru i tri na Braču, a planira ih postaviti još 27, uključujući dvije punionice na otoku Visu. Ukupno je ovaj investicijski ciklus postavljanja punionica na području Splitsko-dalmatinske županije vrijedan 12 milijuna kuna.

S najviše hidroelektrana na svom području, Splitsko-dalmatinska županija oduvijek prednjači u korištenju obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj. Daljnji iskorak je napravljen na Visu gdje je zahvaljujući sunčanoj elektrani otok postao energetski samoodrživ. Drago mi je da HEP u tom smjeru ide i na otoku Hvaru.  Također, zahvaljujući HEP-u imamo priliku biti među predvodnicima i što se tiče infrastrukture za električna vozila“, izjavio je Blaženko Boban, župan Splitsko-dalmatinske županije.

Postavljanje 200 ELEN punionica diljem Hrvatske, HEP je financirao vlastitim sredstvima te sredstvima iz EU fondova kroz projekte EAST-E, NEXT-E te bigEVdata. Korištenje HEP-ovih ELEN punionica još je uvijek besplatno, a komercijalizacija usluga uslijedit će nakon što se testiraju sve mogućnosti usluge korisnicima i razrade modeli naplate. HEP snažno promiče koncept i konkretne prednosti e-mobilnosti, budući da je riječ o neizostavnom dijelu energetske tranzicije Hrvatske prema niskougljičnom društvu i jednom od ključnih dijelova Europskog zelenog plana.

(HEP)

Ucitavanje vijesti

Najčitanije