Potpisani ugovori o očuvanju i predstavljanju prirodne baštine PGŽ-a vrijedni 24,4 milijuna kuna

FaH

Ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac potpisala je u ponedjeljak u Prirodoslovnom muzeju u Rijeci dva ugovora o dodjeli bespovratnih iznosa iz EU fondova zajedničke vrijednosti 24,4 milijuna kuna, a odnosne se na projekte Interpretacijskog centra prirodne baštine Primorsko-goranske županije te Centra za posjetitelje o velikim zvijerima u Staroj Sušici u Gorskom kotaru.

Ugovor o projektu Interpretacijskog centra vrijedan 16,17 milijuna kuna potpisala je s riječkim gradonačelnikom Vojkom Obersnelom, s obzirom na to da je Grad Rijeka nositelj projekta, te s predstavnicima partnera, primorsko-goranskim županom Zlatkom Komadinom i ravnateljicom županijske Javne ustanove“Priroda“, koja skrbi o zaštićenoj prirodnoj baštini županije, Sonjom Šišić.

Udjel bespovratnih EU novaca u ovom projektu je 11,29 milijuna kuna. Uredit će se centar u obliku parka na području Sveučilišnog kampusa na Trsatu u kojem će se posjetitelji moći upoznati s osobitostima 11 lokacija prirodne baštine županije. Ujedno će se za obilazak posjetitelja urediti pećina na Zametu u Rijeci, rijedak speleološki fenomen koji se nalazi među stambenim zgradama.

Vrijednost projekta Centra za posjetitelje o velikim zvijerima je 8,18 milijuna kuna, od čega je bespovratan iznos pet milijuna kuna. Ministrica je ugovor potpisala s ravnateljicom JU „Priroda“ Šišić. U sklopu projekta će se urediti ruševna zgrada u naselju Stara Sušica u Općini Ravna Gora i u njoj urediti moderan multimedijalni izložbeni postav o svim trima europskim velikim zvijerima, medvjed, vuku i risu, koje žive na području ove županije. Usporedno će se provoditi i niz drugih marketinških i edukativnih aktivnosti s ciljem promocije Gorskog kotara kao destinacije očuvane prirodne baštine.

Ministrica Gabrijela Žalac rekla je kako je projekt očuvanja i prezentacije kulturne i prirodne baštine važan i za gospodarstvo jer se time povećava turistička atraktivnost te otvaraju nova radna mjesta.

Podsjetila je da je Vlada RH na posljednjoj svojoj sjednici donijela paket zakona vezanih uz regionalni razvoj, koji pokazuju da se brine o svim dijelovima zemlje. Među njima je zakon o otocima kojim se predviđa usklađivanje zemljišnih knjiga i katastra na otocima, poboljšanja gospodarenja otpadom, unapređenje sustava otočne iskaznice i drugo. Za sve te namjene planira se sljedeće godine utrošiti oko 195 milijuna kuna, istaknula je. Važan je i zakon o brdsko-planinskim područjima koji osigurava 20-tak milijuna kuna za razne namjene u tim krajevima, rekla je ministrica Žalac.

Istaknula je da je Primorsko-goranska županija treća u Hrvatskoj po ugovorenosti projekata sufinaciranih EU fondovima, s oko 3300 ugovora ukupne vrijednosti 2,7 milijardi kuna. Gabrijela Žalac je u ponedjeljak s gradonačelnikom Obersnelom i županom Komadinom obišla kompleks Benčić, u kojem se rekonstruiraju objekti sufinanciranjem na ovaj način.

Obersnel je tijekom potpisivanja ugovora u Prirodoslovnom muzeju istaknuo važnost prirodne baštine i njene zaštite kao potencijalnom vrijednom turističkom proizvodu. Župan Komadina je naglasio da je ova županija prirodnim bogatstvom najraznolikije područje u Hrvatskoj. Ovi projekti će doprinijeti proširenju ponude u urbanom području Rijeke, a ujedno će pomoći razvoju ruralnih područja kao što je Stara Sušica.

Pozvao je ministricu Žalac da pomogne kako bi se županijama i jedinicama lokalne samouprave olakšalo financiranje domaće komponente EU projekata, uspostavom modela u kojem bi država značajnije financijski doprinosila u tom udjelu.

Na pitanje novinara kako komentira kritike da njeno ministarstvo ne radi dovoljno dobro na području korištenja EU fondova, rekla je da se ne ne bi se složila, ali da i kritike mogu biti konstruktivne. „Ministarstvo pokazuje veliku operativnost i ona je vidljiva na terenu, po broju sklopljenih ugovora i drugim pokazateljima“, kazala je. Na pitanje zbog čega se Hrvatska nalazi na začelju liste zemalja po korištenju EU fondova, Gabrijela Žalac je kazala da je po tome Hrvatska treća od dna. Razlog je, navela je, što smo počeli koristiti EU fodnove u ovoj financijskoj perspektivi tek 2017. godine.

“Očekujem da će ti pokazatelji biti bolji. Bitno je istaknuti koliko je ugovoreno tijekom mandata ove Vlade. Zatekli smo devet posto, sad je gotovo 50 posto ugovorenosti,a do kraja godine ćemo premašiti sve zacrtano“, poručila je. “Duboko sam uvjerena”, dodala je, “da ćemo do kraja 2023. godine, kad je rok za provedbu svih projekata, biti među boljim članicama EU po provedbi“.