Povezite se

Vijesti

Potpisan ugovor za projekt Sustava za rano upozoravanje i upravljanje krizama

Objavljeno

-

Izvor: MUP
Riječ je o 63 milijuna kuna vrijednom projektu, financiranom iz EU fondova odnosno Operativnog programa konkurentnost i kohezija 2014. – 2020., kojim će se postupno zamijeniti dosadašnji način upozorenja sirenama sustavom javnog upozorenja putem mobilnih uređaja

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova dr. sc. Davor Božinović potpisao je danas, 2. lipnja u sjedištu Ministarstva unutarnjih poslova, s ministrom zaštite okoliša i energetike dr. sc. Tomislavom Čorićem i generalnim direktorom Hrvatskih voda mr. sc. Zoranom Đurokovićem Ugovor o dodjeli financijskih sredstava u projektu „Sustav za rano upozoravanje i upravljanje krizama“ (SRUUK).

Riječ je o 63 milijuna kuna vrijednom projektu, financiranom iz EU fondova odnosno Operativnog programa konkurentnost i kohezija 2014. – 2020., kojim će se postupno zamijeniti dosadašnji način upozorenja sirenama sustavom javnog upozorenja putem mobilnih uređaja. Stanovnici određenog područja Republike Hrvatske, kao i njegovi posjetitelji, u određenom, kriznom trenutku će preko svojih mobilnih uređaja dobiti poruku upozorenja o izvanrednim događajima na tom području, a koji su potencijalna opasnost za živote i zdravlje ljudi, materijalna dobra ili okoliš, kao što su prirodne nepogode i katastrofe, velike nesreće, epidemije ili ostale vrste kriza. Uz obavijest o opasnostima koje prijete, poruka će sadržavati i mjere koje je hitno potrebno poduzeti, kako bi se negativne posljedice svele na minimum. Uz stanovnike i posjetitelje, obavijest će dobivati i sudionici sustava civilne zaštite krizom zahvaćenog područja, što će omogućiti brži odgovor na krizu i saniranje njezinih posljedica.

„Ova pandemija koronavirusa osvijestila nas je koliko je važno ulagati u sustav civilne zaštite i koliko je u svemu tome važna participacija građana kroz pravilno informiranje, a upravo kroz ovaj sustav, informiranje građana podižemo na jednu višu razinu. Dok smo se nosili s epidemijom, istovremeno smo pripremali i projekt koji će sigurno dovesti do toga da svaku novu krizu dočekamo spremni“, kazao je ministar Božinović, ujedno i načelnik Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske.

 „Ovdje bih posebno naglasio da je i Europska unija iz ove pandemije naučila lekciju da mora više ulagati u sustav civilne zaštite i to čini kroz „Plan oporavka za Europu i prijedlog Višegodišnjeg financijskog okvira 2021. – 2027.” gdje će se u civilnu zaštitu ulagati veća sredstva. Dakle, ključ je pripravnost sustava civilne zaštite i njegovo umrežavanje sa zdravstvenim sustavom jer ta dva sustava su iznijela i iznose i ovu krizu zajedno“, kazao je ministar Božinović


Da je riječ o sustavu za koji će civilnoj zaštiti omogućiti učinkovitije i pravodobnije reakcije u kriznim situacijama kazao je i ministar zaštite okoliša i energetike dr. sc. Tomislav Čorić, čije je Ministarstvo, uz Hrvatske vode, posredničko tijelo u ovom projektu.

Sustav bržeg i efikasnijeg upravljanja kriznim situacijama pomoću modernih tehnologija u visini od 85%, odnosno 53.550.000,00 kuna, financirati će se bespovratnim sredstvima Europske unije iz Europskog fonda za regionalni razvoj, dok je preostali 15 postotni dio novčanih sredstava osiguran u Državnom proračunu.

Za potporu sustava koji uvodi nove komunikacijske kanale i unaprjeđuje poslovne procese, Ravnateljstvo civilne zaštite je s hrvatskim mobilnim operaterima potpisalo sporazum koji osigurava tehničku podršku projektu i pristup anonimiziranim podacima korisnika mobitela na krizom zahvaćenom području Hrvatske, što znači da MUP neće dobiti konkretne brojeve mobitela, kao niti podatke o njihovim korisnicima, već isključivo pristup anonimiziranim podacima. Podloga cjelokupnog projekta je EU Direktiva o Europskom kodeksu elektroničkih komunikacija iz 2018. godine, prema kojoj su sve države članice obavezne uspostaviti sustav javnog upozorenja zbog zaštite vlastitih građana, a koji u primjeni trebaju kod svih biti do 21. lipnja 2022. godine.

Današnjem potpisivanju ugovora prisustvovali su i pomoćnik ministra unutarnjih poslova za civilnu zaštitu dr.sc. Damir Trut, ministar zdravstva izv. prof. dr.sc.Vili Beroš, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo doc.dr.sc. Krunoslav Capak, ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu prim.mr. Maja Grba-Bujević i ravnateljica Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ prof. dr.sc. Alemka Markotić te su ovu priliku iskoristili kako bi izvijestiti javnost o trenutnoj epidemiološkoj situaciji, ali i čestitali na uspješno dovršenom projektu.

Politika

Blaženka Divjak odlazi iz politike

Published

on

Bivša ministrica znanosti i obrazovanja, Blaženka Divjak, na Facebooku je objavila da se povlači iz politike i odlazi natrag u akademske vode.

Zahvaljujem svima Vama koji ste mi posljednje tri godine pružali podršku u uvođenju promjena u obrazovanje i znanost u Hrvatskoj i davali sve od sebe da te promjene zažive.
Ušla sam u Vladu 2017. kao stručnjak u području obrazovanja i znanosti na poziv HNS-a, iako se do tada politikom uopće nisam bavila. Nije mi bio cilj biti ministrica već sam preuzela tu zahtjevnu i odgovornu dužnost u teškim vremenima i ostvarila ono što sam obećala, a to je kurikularna reforma općeg obrazovanja, reforma strukovnog obrazovanja, poticanje izvrsnosti u obrazovanju i znanosti, kao i rekordno ulaganje u obrazovanje i znanost.
Način na koji je sustav obrazovanja odgovorio na krizu uzrokovanu koronavirusom pokazuje da smo uspjeli obrazovanje učiniti sposobnim odgovoriti na izazove i potrebe društva, pa čak i krizne situacije.
Međutim, rezultati parlamentarnih izbora pokazali su da građani očekuju da ministri budu političari s izbornim legitimitetom. Stoga se ja vraćam svojoj akademskoj karijeri i nadam se da će se svi ovi reformski procesi nastaviti. To naravno ne ovisi samo o budućem ministru ili ministrici već i o tome koliko ljudi u sustavu obrazovanja i znanosti žele i bore se za promjene te koliko smo mi kao društvo zreli i odgovorni.
Za neizvjesnu jesen sve je pripremljeno i to omogućuje budućem ministru ili ministrici lakši početak.
Veliki projekt cjelodnevne nastave koji je pripremljen sljedeći je veliki korak i čini se da oko njega postoji široko suglasje te može biti dobar primjer i test kontinuiteta politika u obrazovanju.
Svima želim zdravlja i snage da u ovim teškim vremenima pokažemo zajedništvo i sposobnost da izazove pretvorimo u prilike. BD

Ucitavanje vijesti

Politika

SDP dobio 220.000 glasova manje, HDZ oko 80.000

Published

on

SDP je na izborima dobio čak 222.000 glasova manje nego 2016., dok je HDZ-ov manjak oko 80 tisuća.

U nedjelju je na birališta izašao rekordno nizak broj glasača, samo 46,9 posto svih onih koji imaju glasačko pravo.

Usporedbe radi, na posljednjim parlamentarnim izborima 2016. glasalo ih je više od polovice (52,59 posto), a 2000. nedostižnih 75,21 posto. Konkretno, ove je godine glasalo 1.638,497 građana, odnosno 243,830 manje nego na prošlim izborima i šokantnih milijun manje u odnosu na izbore prije dvadeset godina, promatramo li samo odnos važećih glasačkih listića.

Iako se broj aktivnih glasača iz godine u godinu smanjuje, što ozbiljno ugrožava legitimitet izbora, ovogodišnji broj nevažećih listića od 38.355, što je unutar izbornog prosjeka, sugerirao bi da ogorčenost i apatija nisu bili faktori koji su presudili na slabu izlaznost.

Ona bi se prije mogla pravdati ozbiljnom epidemiološkom situacijom, koja je sigurno dio birača obeshrabrila u odlasku na birališta te ljetnom sezonom, tijekom koje su interes za izbore i izlazak na birališta tradicionalno slabiji.

Taktika HDZ-a da raspišu izbore početkom srpnja, što je naišlo na neodobravanje jednog dijela političkih aktera, pritom je ipak urodila plodom. Poslovično disciplinirano HDZ-ovo biračko tijelo svoje je glasačko pravo dobro iskoristilo, pa je tako HDZ na ovim izborima dobio ukupno 603.103 glasova gradana (Što bi iznosilo 36,8 posto svih glasova kad bi Hrvatska bila jedna izborna jedinica), a Restart koalicija tek 414.614 (25,50 posto), odnosno 188.489 manje.

Pogledamo li opet rezultate prošlih parlamentarnih izbora, može se uočiti da su obje velike stranke izgubile dio podrške – HDZ 80.000 glasova, a SDP drastičnih 222.000, donosi Jutarnji list.

Ucitavanje vijesti

Vijesti

Koronavirus: SAD na pragu tri milijuna zaraženih, više od 130.000 umrlih

Published

on

Dodao

Nove porazne brojke o raširenosti i pogubnosti koronavirusa stižu u ponedjeljak iz Sjedinjenih Država. Zemlja je na pragu granice od tri milijuna zaraženih, a brojka od 130 tisuća umrlih već je premašena, pokazuju podaci sveučilišta Johnsa Hopkinsa. 

U SAD-u je u ponedjeljak ponovno zabilježeno 55 tisuća novozaraženih. Njihov ukupan broj od početka pandemije sada iznosi 2,93 milijuna.

Dodatno, s 357 novih smrtnih slučajeva, broj umrlih premašio je u ponedjeljak 130 tisuća.  

Sjedinjene Države su u apsolutnim brojevima daleko najpogođenija zemlja koronavirusom, a nekoliko saveznih država, posebno Florida i Teksas, u srpnju obara rekorde u novim slučajevima. Zbog toga je u nekim dijelovima SAD-a obustavljen proces otvaranja i ponovno su uvedene mjere suzbijanja virusa. 

Novo zatvaranje američke ekonomije više nije na dnevnom redu, nakon katastrofalnih brojki o rastu broja nezaposlenih u ožujku i travnju. 

Glavni američki epidemiolog Anthony Fauci rekao je u ponedjeljak da se još uvijek radi o prvom valu zaraze i da situacija u zemlji “uopće nije dobra”. Pošto je među zaraženima sve veći broj mlađih ljudi, pozvao ih je da virus ne shvaćaju olako. 

“Oni ne smiju misliti da su neranjivi zato što su mladi. I oni se mogu jako razboljeti”, kazao je. 

Ucitavanje vijesti

Najčitanije