Povezite se

Gospodarstvo

Potpisan ugovor za aglomeraciju Novalja

Objavljeno

-

U Hrvatskim vodama su potpisani ugovori o dodjeli bespovratnih sredstava te ugovori o sufinanciranju za EU projekte poboljšanja vodno-komunalne infrastrukture na području gradova: Novi Vinodolski, Novalja, Umag i Vrbovec.

Ugovore su potpisali ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić, generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković i krajnji korisnici, vodno-komunalne tvrtke. Ispred Grada Novalje potpisivanju su nazočili gradonačelnik Ante Dabo i direktor Komunalija d.o.o. Neven Korda.

Ukupna vrijednost četiri projekta iznosi 1,5 milijarde kuna od čega Je 852 milijuna kuna bespovratnih sredstva EU-a što predstavlja 10,68% ukupno alociranih sredstava za projekte vodno – komunalne infrastrukture. Razdoblje provedbe projekata je od 2018. – 2023. godine.

„Sad nakon ovog djela procesa, zapravo slijedi onaj najvažniji, a to su natječaji i izvođenje radova. Ono čemu se veselim je da smo ušli u prvu fazu apsorbcije ovih milijardu i pol kuna, no međutim ono što preostaje je teži dio posla,“ rekao je ministar Ćorić.

Poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture aglomeracije Novalja

Vrijednost projekta aglomeracije Novalja iznosi 310,4 milijuna kuna od čega su bespovratna EU sredstva 172,5 milijuna kuna (69,46 %), a nacionalno sufinanciranje 75,8 milijuna kuna (30,54%). Razdoblje provedbe projekta je najkasnije do kraja 2022. godine.

Projekt obuhvaća sanaciju i dogradnju javnog sustava vodoopskrbe i odvodnje aglomeracije Novalja i projektiranje i izgradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Novalja. Izgradit će se ukupno 53 kilometra cjevovoda te povećati broj priključenosti na sustav odvodnje za 6 750 stanovnika.

Sanacijom dijelova postojećeg sustava odvodnje spriječit će se onečišćenje tla i voda, a izgradnjom proširenja javnog sustava odvodnje prikupit će se dodatne količine otpadnih voda koje se trenutačno neadekvatno ispuštaju i zbrinjavaju. Osigurat će se i dovoljne količine kvalitetne pitke vode za vodoopskrbu stanovništva, a dogradnjom vodospremnika na lokaciji „Komorovac“ stvorit će se dovoljne rezerve pitke vode te time izbjeći „kritična“ stanja vodoopskrbnog sustava koja se javljaju za vrijeme turističke sezone.

Financiranje iz Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.“

U okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.“ do sada je odobreno ukupno 35 projekata što predstavlja 94% alociranih sredstava. Ukupno odobrena bespovratna EU sredstva za vodnokomunalne projekte koje su Republici Hrvatskoj na raspolaganju iznose 7,5 milijardi kuna.

„Naš cilj je maksimalno iskoristiti dostupnu alokaciju, a samim time i povećati dostupnost vode za ljudsku potrošnju, očuvati tlo i podzemne vode te osigurati kvalitetniji život s obzirom na to da će se oko 30 000 stanovnika u ovim gradovima i općinama spojiti na sustave odvodnje,“ zaključio je generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković.

Gospodarstvo

Ipak za trećinu manji pad PDV-a?

Published

on

Većina do sada objavljenih ekonomskih pokazatelja upućuje da je u Hrvatskoj stanje bolje od očekivanoga – osim turizma koji bi mogao biti na 50 posto prošlogodišnjih rezultata, smanjuje se i podbačaj ostalih segmenata ekonomije.

Hrvatska narodna banka je simulirala kretanje gospodarske aktivnosti i u manje pesimističnim scenarijima od temeljnoga, prema kojemu se u ovoj godini može očekivati pad BDP-a od 9,7 posto. Pri tome se, uz bolje pretpostavke u turizmu, uzimaju u obzir i nešto blaži nepovoljni učinci epidemije na osobnu potrošnju i investicije. U takvim scenarijima gospodarski pad bio bi za otprilike trećinu manji nego u osnovnom scenariju. To znači da bi mogao biti oko 6,5 posto, piše dnevnik.

“S druge strane, prisutni su i znatni nepovoljni rizici koji bi se materijalizirali ako se epidemiološka situacija pogorša, ali ‘šteta’ u tom slučaju ne bi trebala biti kao kod prvog vala. Međutim, bez obzira na drugi val, ova godina bi zbog turizma vjerojatno trebala biti nešto bolja od očekivanja, ako se negativni rizici i aktiviraju u drugoj polovici godine, njihov bi se nepovoljan učinak u većoj mjeri mogao vidjeti na pokazateljima za naredne godine nego za ovu godinu”, kaže Vedran Šošić, glavni ekonomist HNB-a.

Neki ekonomisti, međutim, ne daju se tako lako impresionirati nešto boljim ljetnim pokazateljima. “Vrlo je vjerojatno da drugi kvartal neće biti loš kako se očekivalo, ali postoje novi i brojni valovi koji upozoravaju na usporavanje”, kaže ekonomist jedne banke koji je htio ostati anoniman. 

Prilično oprezni, čini se, ostaju i analitičari Raffeisen banke. U slučaju industrijske proizvodnje, primjerice, ističu kako će ona na razini cijele godine biti “zamjetno niža nego lani, a u narednim mjesecima smatraju da se može očekivati i nastavak negativnih kretanja u trgovini na malo, “što će prvenstveno biti odraz nižeg raspoloživog dohotka, slabijih rezultata u turizmu, optimizma i očekivanja potrošača te posljedično manje potrošnje kućanstava”, piše u utorak Jutarnji list.  

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

Hrvatski pivari 2019. uprihodili 2,3 milijarde kuna

Published

on

Dodao

Proizvođači piva u Hrvatskoj prošle su godine ostvarili 2,3 milijarde kuna ukupnih prihoda i ostvarili konsolidiranu dobit od 284,4 milijuna kuna, ili 17,8 posto manju u odnosu na 2018. godinu, objavila je Financijska agencija (Fina).

Prema Fininim podacima temeljenim na godišnjim financijskim izvještajima, u 2019. u djelatnosti proizvodnje piva poslovalo je 92 poduzetnika, od kojih 44 s dobiti.

U proizvodnji piva bilo je 1.592 zaposlenih, što je 2,5 posto više u odnosu na 2018. godinu.

Prosječna mjesečna obračunata neto plaća zaposlenih kod poduzetnika u industriji piva iznosila je lani 9.596 kuna, što je 3,5 posto manje u odnosu na 2018. godinu te 65 posto više od prosječne mjesečne neto plaće zaposlenih kod poduzetnika na razini Hrvatske (5.815 kune), pokazuju podaci Fine.

Prošlogodišnji izvoz poduzetnika u djelatnosti proizvodnje piva iznosio je od 253,2 milijuna kuna, što je pad od 18,4 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok je uvoz porastao za sedam posto, na 414 milijuna kuna. 

Među 92 poduzetnika u djelatnosti proizvodnje piva najveći ukupan prihod, u iznosu od 1,1 milijardu kuna, ostvarila je Zagrebačka pivovara, koja je bila i najveći izvoznik.

Ta je tvrtka imala 577 zaposlenih kojima je obračunata prosječna mjesečna neto plaća u iznosu od 11.791 kunu.

Zagrebačka pivovara je u 2019. ostvarila dobit od 234,1 milijun kuna, što je rast prema godini ranije kada je iznosila 233,2 milijuna kuna.

Na drugom mjestu po ostvarenim prihodima je Heineken Hrvatska s 673,3 milijuna kuna. Dobit tvrtke je iznosila 64,1 milijun kuna, a zapošljavala je 326 djelatnika kojima je obračunata prosječna mjesečna neto plaća u iznosu od 12.157 kuna.

Iz Fine napominju kako je zadnjih godina na hrvatskom tržištu sve prisutniji trend proizvodnje craft piva.

“Taj trend, uz nove male igrače, prate i već poznata imena pivske industrije”, ističu iz Fine navodeći kako je sve više poduzetnika, koji posluju u proizvodnji piva, u svoju standardnu ponudu uvrstilo i craft vrste piva.

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

Fina: Svaki peti poduzetnik u djelatnosti trgovine

Published

on

Dodao

Od 136.260 poduzetnika u 2019. godini, njih 28.814 ili skoro svaki peti, poslovao je u djelatnosti trgovine, pokazuju podaci Financijske agencije (Fina).

Iza trgovine po brojnosti slijede poduzetnici u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima (21.489), što je udio od 15,8 posto, građevinarstvu (16.161) s udjelom od 11,9 posto i prerađivačkoj industriji (14.890) s udjelom od 10,9  posto u ukupnom broju poduzetnika.

Iz Fine navode i kako je analiza godišnjih financijskih izvještaja koji su sastavljeni i obrađeni prema pretežitoj djelatnosti pokazala da u posljednjih 20 i više godina prema broju dominiraju poduzetnici u području djelatnosti trgovine.

Kod 136.260 poduzetnika u 2019. radilo je 969.776 zaposlenih, što je 58.040 ili 6,4 posto više nego u 2018. godini.

Najveći broj zaposlenih bio je, kao i ranijih godina, u prerađivačkoj industriji i trgovini, navode iz Fine.

Prerađivačka industrija je tako zapošljavala 240.081 radnika (24,8 posto), a trgovina 195.927 (20,2 posto).

Nominalno, broj radnika najviše je porastao u trgovini (20.521), građevinarstvu (9.867), prerađivačkoj industriji (6.351), djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (6.250) i u području djelatnosti informacija i komunikacija (3.701), pokazuju podaci Fine.

Najveći dio prihoda i rashoda ostvarili su poduzetnici u području trgovine (275,6 milijardi kuna prihoda i 266,1 milijarde kuna rashoda).

Slijede poduzetnici u prerađivačkoj industriji (185,5 milijardi kuna prihoda i 176,6 milijardi kuna rashoda) te poduzetnici u djelatnosti građevinarstva (59,98 milijarda kuna prihoda i 58,22 milijarde kuna rashoda).

Promatrano prema neto dobiti, u 2019. su najbolji poduzetnici u trgovini sa 7,4 milijarde kuna, što je pad od 4,1 posto u odnosu na 2018.

Drugi su poduzetnici prerađivačke industrije sa 7,2 milijarde kuna, a treći poduzetnici u području stručnih znanstvenih i tehničkih djelatnosti sa 3,9 milijardi kuna neto dobiti.

U statističku obradu, kako navode iz Fine, nisu uključeni podaci 47 društava bivše Agrokor grupe d.d. koja su 31. ožujka lani izvršila prijenos gospodarske cjeline na novoosnovana društva Fortenova grupe d.d.


Ucitavanje vijesti

Najčitanije