Povezite se

Gospodarstvo

Potpisan ugovor o bespovratnim sredstvima za Centar dijeljenih usluga

Objavljeno

-

Uspostavom Centra dijeljenih usluga (CDU), projekta vrijednog ukupno 362 milijuna kuna, za koji je u ponedjeljak u Banskim dvorima potpisan ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava, do 2023. godine na jednom mjestu u “oblaku” (cloud) objedinit će se informacijsko-komunikacijska infrastruktura Hrvatske sa ciljem poboljšanja davanja usluga građanima i poduzetnicima na svim razinama.

Bespovratnih je 85 posto sredstava za projekt, osiguranih iz fondova EU-a, a preostalih 15 posto osigurava država. Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava u nazočnosti premijera Andreja Plenkovića potpisali su ministar uprave Lovro Kuščević, ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac i ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU-a (SAFU) Tomislav Petric.

Najveći državni projekt za jačanje infomacijsko-komunikacijske infrastrukture

To je najveći državni projekt za jačanje infomacijsko-komunikacijske infrastrukture, istaknuo je na Plenković naglasivši kako će on građanima promijeniti percepciju kontakta s državom i načina pružanja državnih usluga na svim razinama, što je još jedan dokaz koliko su za Hrvatsku važni europski fondovi.

Ovim projektom napravit ćemo, pojednostavljeno je objasnio Plenković, “državni oblak” (cloud).

Centar će imati pet ciljeva – standardizaciju digitalnih usluga, bolju povezanost baza podataka u svim tijelima državne uprave, njih preko 300, smanjenje troškova, povećanje sigurnosti pohranjenih podataka i centralizirano upravljanje.

“Živimo u vremenu 4. industrijske revolucije, živimo u vremenu digitalnog društva i ekonomije pa je normalno da sve ono što država ima bude dostupno građanima, koji su nam najbitniji. Da njihov doticaj s bilo kojom institucijom po mogućnosti bude jednokratan, povoljan, bez dodatnih opterećenja i papirologije te, najvažnije, pouzdan i učinkovit. To je smisao projekta”, poručio je Plenković.

Kuščević je izrazio uvjerenje da će realizacija tog infrastrukturnog projekta pridonijeti da javna uprava bude ono što mora biti – servis građanima, poduzetnicima i obrtnicima.

“CDU je platforma koja će omogućiti smještaj informacijskih sustava i registara te omogućiti međusobnu komunikaciju svih državnih registara i baza. Svi projekti digitalizacije, koje rade i Ministarstvo uprave i sva druga državna tijela, bit će naslonjeni na CDU i moći će preko njega kumunicirati, a to će u bitnome digitalizirati javnu upravu i procese koji se događaju unutar države”, istaknuo je Kuščević.

Sva državna tijela koja već imaju digitalne procese mogu ih “nasloniti” na CDU, a onima koja ih nemaju CDU omogućava da ih digitaliziraju.

Preduvjet za velike projekte digitalizacije javne uprave

“Omogućavamo platformu na koju sva tijela državne vlasti mogu položiti svoje baze i registre i komunikaciju između tih registara. Tako stvaramo preduvjet za velike projekte digitalizacije javne uprave u Hrvatskoj”, naglašava Kuščević.

Primjerice, ako netko želi otvoriti tvrtku aplikacija Ministarstva gospodarstva namijenjena za to bit će postavljena na CDU. Više neće trebati prilagati dokumentaciju, odnosno odlaziti u različita tijela državne uprave po nju (OIB, potvrda o nepostojanju poreznog duga, prebivalištu…) već će ih sustav “e-poslovanje” temeljem CDU-a “povlačiti” jer država već ima te podatke, pojasnio je ministar uprave.

Kuščević očekuje da će se već do kraja godine 40-ak institucija implementirati na CDU, a do kraja 2022. otprilike 300 javnih tijela.

Ministrica Žalac istaknula je kako je riječ o najvrjednijem ugovoru kad je riječ o razvoju e-usluga javne uprave i sufinanciranju iz fondova EU-a.

S današnjim projektom, navela je, uloženo je ukupno 550 milijuna kuna za razvoj aplikacija javnih institucija, kako bi se unaprijedila i pojednostavila komunikacija s građanima.

Nastavi pregledavati

Gospodarstvo

U Vidovcu započela 22. Zeljarijada, skuhali sarmu dugu 1.480 metara

Published

on

u subotu započela 22. Zeljarijada, kulturno-gospodarska manifestacija kojoj je cilj popularizacija autohtonog zelja, očuvanje tradicijskih vrijednosti, običaja, kulture, narodnih nošnji te jela pripremljenih od te visokovrijedne namirnice/Izvor: evarazdin

Vidovec kraj Varaždina poznat je kao jedini europski centar zelja, pa je u tom mjestu u subotu započela 22. Zeljarijada, kulturno-gospodarska manifestacija kojoj je cilj popularizacija autohtonog zelja, očuvanje tradicijskih vrijednosti, običaja, kulture, narodnih nošnji te jela pripremljenih od te visokovrijedne namirnice.

Otvorenju je prethodilo rezanje sarme od vidovečkog zelja rekordno duge 1.333 metara.

Sarma od vidovečkog zelja rekordno duga 1.333 metara/Izvor:evaraždin

Središnji je dio bio kuhanje i podjela mega sarme koju pripremaju desetci kuhara. Priprema najduže sarme je vrlo težak posao koji se morao odraditi u tri dana.

Načelnik općine Vidovec Bruno Hranić istaknuo kako je posljednjih godina ova manifestacija podignuta na jednu višu razinu. – Viđamo se ovdje evo već 22 godine. Svake godine je sve bolje i bolje i to me posebno veseli. Napominjem da je župan tu manifestaciju prepoznao kao jednu od top tri manifestacija u našoj županiji. Vidi se da smo i u tehničkom i u ogranizacijskom smislu ovu našu Zeljarijadu digli na jednu višu razinu. Mogu biti ponosan na sve vas čuvare tradicije vidovečkog kraja. Zelje na veselje – rekao je načelnik.

Pomoćnik ministra poljoprivrede Zdravko Tušek najavio je pokretanje postupka nacionalnog sustava označavanja proizvoda koji će nositi oznaku domaći proizvoda a državna tajnica Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije Nikolina Klaić kako je Zeljarijada izvrstan način za promociju Vidovca kao europske prijestolnice zelja.

Da je ova manifestacija važna, ne samo za Varaždinsku županiju, nego i za cijelu Hrvatsku, istaknuo je župan Radimir Čačić. – Značaj Zeljarijade je veći i od Varaždinske županije i to zato jer se 35 posto ukupnog zelja koje se kiseli varaždinsko zelje. Svake se godine ova manifestacija sve više prepoznaje, to više nije ono što je bilo recimo prije 15 godina – rekao je župan te ujedno najavio da će sljedeće godine kupiti novu inox posudu za sarmu jer je ova već premala.

Saborski zastupnik Anđelko Stričak istaknuo je kako su redovito u Vidovcu gdje obilaze gradilišta i različite projekte na kojima Općina Vidovec radi te mnoga društvena zbivanja što se može zahvaliti aktivnim građanima. – Ova manifestacija nije više samo proizvodnja zelja, nego već i turizam i gastronomija, na čemu vam čestitam – rekao je Stričak.

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

Otvorena istočna vinkovačka obilaznica- Plenković: To je dio iz iz Projekta Slavonija, Baranja i Srijem

Published

on

Istočna vinkovačka obilaznica, duga više od sedam kilometara, u čiju su gradnju Hrvatske ceste uložile 120 milijuna kuna puštena je u promet u petak nakon dvogodišnje gradnje, a na svečanosti je premijer Andrej Plenković istaknuo kako je njezina izgradnja dio angažmana Vlade iz Projekta Slavonija, Baranja i Srijem. 

“Prometnica je to koja će puno rasteretiti promet u samim Vinkovcima, ali je njezina važnost i što se nalazi na koridoru koji u budućnosti treba povezati Županju i Vukovar preko Vinkovaca te Osijek i Vinkovce”, rekao je Plenković

Istaknuo je kako je izgradnja istočne vinkovačke obilaznice dio angažmana Vlade iz Projekta Slavonija, Baranja i Srijem u sklopu kojega je u protekle tri godine od predviđenih 18,7, u Slavoniju već uloženo 11 milijardi kuna.

Također je najavio kako će se iduća sjednica Savjeta za Slavoniju,  Baranju i Srijem održati u Vukovaru.

Po riječima predsjednika Uprave Hrvatskih cesta Josipa Škorića, istočna vinkovačka obilaznica povezuje autocestu A3 s vukovarskom lukom i dio je buduće brze ceste koja će ići od Osijeka i bi će dio “slavonskog ipsilona” koji će se račvati u Nuštru, gdje se jedan krak odvaja prema Vukovaru i Iloku, a drugi prema Vinkovcima i Županji.

Premijer Plenković na predstavljanju radova na vinkovačkoj zaobilaznici

“Ovo je prva faza”, rekao je Škorić dodajući da je cesta duga 7,4 kilometra te ima četiri nadvožnjaka. Po njegovim riječima, trenutačno je u fazi ishođenje dokumentacije za dionicu Nuštar-Vukovar, a vrlo brzo će se raspisati i natječaj za vukovarsku obilaznicu.

Zadovoljstvo je iskazao i vinkovački gradonačelnik Ivan Bosančić riječima da je nakon izgradnje južne vinkovačke obilaznice prioritet bila izgradnja istočne obilaznice što je sada i ostvareno te tranzitni promet sada može u cijelosti biti izmješten s gradskih prometnica i usmjeren na obilaznicu.

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

I Ličko senjska županija pristupila Centru za gospodarenje otpadom Karlovačke županije

Published

on

Ličko senjska županija pristupila je u četvrtak u Karlovcu Centru za gospodarenje otpadom Karlovačke županije KODOS d.o.o., te je na Skupštini društva župan Darko Milinović izrazio uvjerenje da će budući regionalni sustav gospodarenja otpadom pokazati da ta djelatnost može biti i pozitivna, a ne samo problematična. Na slici Damir Jelić, Darko Milinović/faH

Ličko senjska županija pristupila je u četvrtak Centru za gospodarenje otpadom Karlovačke županije KODOS d.o.o., a župan Darko Milinović na Skupštini društva ocijenio je da će budući regionalni sustav gospodarenja otpadom pokazati da ta djelatnost može biti i pozitivna, a ne samo problematična.

Karlovački župan Damir Jelić istaknuo je da je adekvatno zbrinjavanje otpada i pročišćavanje otpadnih voda preduvjet bilo kakvog daljnjeg industrijskog ili turističkog razvoja i kvalitetnog življenja.

Jelić je podsjetio da je realizacija ovog županijskog projekta krenula još 2006. godine odabirom lokacije Centra na Babinoj gori kod Karlovca, a je u međuvremenu projekt je dobio regionalni značaj, pa će se tu zbrinjavati i otpad djela Sisačko moslavačke i djela Ličko senjske županije.

Za Projekt izgradnje Centra za gospodarenje otpadom (CGO) Babina Gora novac je osiguran u 90 postotnom dijelu iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020., a preostalih će 10 posto kroz dvije ili tri proračunske godine, morati osigurati članovi Društva Kodos, gradovi Karlovac, Ogulin, Duga Resa, Ozalj , Slunj te Karlovačka, Sisačko – moslavačka i Ličko senjska županija.

„Ovo je i jedan od zadnjih vlakova da se pravovremeno uključimo u natječaj koji traje. U slučaju da sve bude u redu već ove godine mogli bi imati odabranog izvođača, prvo projekata, a onda i za samu gradnju“, istaknuo je župan Jelić

U ime Sisačko-moslavačke županije zamjenik župana Roman Rosovec na današnjoj Skupštini društva KODOS rekao je da su se uključenjem Ličko senjske županije stvorili svi preduvjeti da krene realizacija projekta za kvalitetnije zbrinjavanje otpada. 

Ucitavanje vijesti

Najčitanije