Povezite se

Vijesti

Postavljena spomen ploča poginulim hrvatskih vojnicima u I. svjetskom ratu u mjestu Ujście Jezuickie (Poljska)

Objavljeno

-

Mnoge se države danas s pijetetom, poglavito članice EU sjećaju žrtava Prvoga svjetskog rata i prema uobičajenim protokolima odaju dužno poštovanje kako svojim tako i svim ostalim poginulim vojnicima u I.svjetskom ratu,koji je počeo prije sto godina i koji je na našoj civilizaciji ostavio dubok i bolan ožiljak, stvorio velika razaranja i patnje ljudi do tada neprimjerenih u povijesti čovječanstva. Kako kod nas u Hrvatskoj ta tema nije još domišljena do kraja, institucije koje bi se tim trabale baviti i mediji šute, umirovljeni pukovnici HV, Valentino Rajković(HVIDR-a NZI-NZZ) i Nikola Tominac(Udruga 1914-1918),zajedno sa svojim članovima udruga u suradnji sa Povjerenstvom za obilježavanja I.svjetskog rata Grada Zagreba, Ureda za branitelje Grada Zagreba, Ministarstvom kulture i Veleposlanstvom RH u Poljskoj, danas su postavili spomen ploču na vojnom groblju u UscijeJezuickije(Poljska) i na taj način odali počast svim poginulim hrvatskim vojnicima u I. svjetskom ratu u proboju kod Gorlica i Tarnova i ostalim ratištima u Poljskoj. Postavljanju ploče su nazočili i dr.sc. Andrea Bekić, veleposlanica RH u Poljskoj i dr. I. Pančić, predsjednik Povjerenstva za obilježavanje 100. godišnjice Prvog svjetskog rata i izaslanik Grada Zagreba.

Na Istočnom bojištu su se odvijale krvave borbe koje su progutale brojne mlade živote. Za hrvatsku vojnu povijest vrlo su važne borbe iz 1915. godine, jer Hrvati ovamo stižu već u siječnju 1915. nakon neslavnih borbi protiv Srbije, 1914.godine. Prije proboja kod Gorlica i Tarnowa u svibnja 1915. godine ,gdje je živote izgubilo puno vojnika, odvijala se Zimska bitka za Karpate (siječanj-travanj 1915.) kao jedna od najznačajnijih bitaka Velikog rata, u kojoj su Hrvati podnijeli vrlo velike žrtve. Obostrani gubici zaraćenih snaga bili su više nego stravični. Prema nekim izračunima austro-ugarska vojska je od 1. siječnja do 30. travnja 1915. izgubila 793.000 vojnika, uključujući i posadu tvrđave Przemysl u današnjoj južnoj Poljskoj, a ruski gubici bili još veći i procjenjuju se na oko 1.200.000 vojnika.

U operacijama tijekom Zimskih bitaka i Proboja kod Tarnowa i Gorlica značajno su sudjelovale hrvatske pukovnije i to 79. pješačka pukovnija bana Jelačića iz Otočca u sastavu njemačke Južne armije, odnosno, u sklopu 7. pješačke divizije/Gruppe Szurmay kod prijevoja Uzsoka na Karpatima. Karlovačka 96. pukovnija je u sastavu 3. armije generala Borojevića i to u sastavu 17. pješačke divizije/VII korpusa također na Karpatima kod sela Nagybukocza. U južnoj Galiciji i Bukovini je Korpus Czibulka/AGr Pflanzer Baltin (kasnije 7. armija) u čijem su sastavu 16. bjelovarska, 53. zagrebačka  i 78. osječka  pješačka pukovnija i čitavo domobranstvo iz 42. Domobranske pješačke divizije (25., 26., 27. i 28. Domobranske pješačke pukovnije). Zagrebačka 31. lovačka bojna je u sastavu k.u.k. 4. armije, odnosno, u njezinoj skupini  (Gruppe) podmaršala Stöger-Steinera istočno od Krakova.

Velika ratna drama proboja kod Gorlica i Tarnowa počela se odvijati u rano jutro 2. svibnja 1915. kada je njemački general i glavnozapovijedajući časnik proboja – von Mackenzen s njemačkom 11. i desnim krilom k.u.k. 4. armije nakon teških borbi uspio do 5. svibnja 1915.izbiti na rijeku Wisloka. U toj fazi napada uključuje se i Borojevićeva k.u.k. 3. Armija u čijem su sastavu i dijelovi 96. karlovačke pješačke pukovnije. Od 6.-9. svibnja 1915. nastavljaju se borbe preko rijeke Wisloke kada austro-njemačke snage uspijevaju osvojiti grad Tarnow i pokrenuti proboj prema važnom čvorištu Dukli.

Za nas je u ovim operacijama važno djelovanje skupine (njem.: Gruppe) podmaršala Stöger-Steinera (kasnije je prerasla u Mješovitu pješačku diviziju) koja je imala oko 23 bojne (bataljuna), 7 eskadrona konjaništva i 11 bitnica (baterija) artiljerije. U početku je držala područje rijeke Dunajec od sela Radlowa (isključno) do njezinog ušća u rijeku Vislu. Skupina je najvećim dijelom sastavljena od Landsturm snaga (hrv.: Pučki ustanak) koji su već bili stacionirani u tom području, a dijelom i od vojnika koji su kao ojačanja poslani od strane k.u.k. 1. armije iz južne Poljske.

Mješovita divizija se sastojala od dvije brigade: 7. i 121. i odreda pukovnika von Vevera. Za nas je važno djelovanje 7. pješačke brigade u čijem je sastavu bila Zagrebačka 31. lovačka bojna (Feldjägerbataillon 31.–. FJB31). Zagrebački lovci će najintenzivnije borbe voditi od 03. do 06. Svibnja 1915.godine, kada prelaze rijeku Dunajec u neposredno na njezinom ušću u rijeku Vislu. U početnoj fazi borbi postrojba će imat će iznimno velike gubitke i većina idendificirani poginulih hrvatskih vojnika(cca.130) je sahranjena na vojnom groblju Ujscie Jezuickie,dok za neindetificirane poginule hrvatske vojnike nije poznato mjesto pokopa(..po usmenim predajama saharnjivani su u masovnim gobnicama zajedno sa ostalim vojnicima koje nije bilo moguće identicifirata). Na osnovu postojeće dokumentacije lovačka bojna je na osnovu velikih gubitaka jednostavno izbačena iz borbe iako je na osnovu izvješća ista sudjelovala u kasnijim borbama i iskazani samo manji gubitci od stvarnih ove postrojbe. Ovdje uređuju vrlo važan mostobran preko kojega će se ubacivati svježe snage radi zaštite lijevog napadnog krila iz rijeku Vislu i sprječavanja ruskog prijelaza preko Visle sa sjevera. Do 8. svibnja će stići do naselja Szczucina, a 11. svibnja 1915.su na rijeci Wisloka sjeverno od naselja Mielec. Kasnije ulaze u sastav Gruppe Kirchbach da bi do 16. svibnja izbili do gradića Tarnobrzeka na rijeci Visli. Tu će početkom lipnja imati teške borbe protiv ruskih snaga iz jakog uporišta Sandomierza. Do 30. lipnja će stići do gradića Swieciechow, a nakon toga prelaze u sastav X. korpusa/4. armije.

Probojem kod Gorlica i Tarnowa Centralne sile su djelomično os­tvarile svoj temeljni cilj na ovom gigantskom ratištu – slabljenje i odbacivanje ruske vojske s Karpata, ali je nisu do kraja uspjele izbaciti iz rata. Međutim, ova pobjeda je izvojevana uz vrlo velike gubitke koje je bilo teško nadoknaditi. Iz stroja je izbačeno oko 500.000 vojnika. Znatan dio snaga trebalo je izdvojiti za rat protiv Italije, koja je 23. svibnja 1915. objavila rat Monarhiji, što će još više pogoršati i onako tešku situaciju.

Shodno „Akcijskom planu obilježavanja 100.Obljetnice I. svjetskog rata 1914/2014-1918/2018 EU“,čija je zadaća obilježiti sva grobišta iz I. svjetskog rata u državama EU i na taj način još jednom odati počast svim poginulim vojnicima u „Velikom ratu“. U narednoj godini osim obilježavanja predstavnici HVIDR-a NZI-NZZ i Udruge 1914-1918.u suradnji sa Veleposlanstvom RH u Poljskoj i lokalnom samoupravom, predviđaju postavljanje panoa na tri jezika u sklopu vojnog groblja u Uscije-Jezuickije i ucrtavanja na kartu europe svih grobišta hrvatskih vojnika iz I. svjetskog rata, što u konačnici ima za cilj međunarodno predstavljanje Republike Hrvatske u sklopu provođenja Projekata i Programa od interesa svih članica EU.

Nastavi pregledavati
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Politika

Plenković: Plan Europske komisije osigurava Hrvatskoj 10 milijardi eura

Published

on

Hrvatska može biti veoma zadovoljna planom gospodarskog oporavka koji je izradila Europska komisija, kazao je u srijedu predsjednik vlade Andrej Plenković, dodajući da je za Hrvatsku predviđeno 10 milijardi eura što bi trebalo pomoći u gospodarskom oporavku nakon krize prouzročene pandemijom.

Plenković je na konferenciji za novinstvo u Banskim dvorima kazao kako su dokumenti što ih je ranije tijekom dana predstavila predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, a posebice plan gospodarskog oporavka Unije, važni za sve države članice pa tako i za Hrvatsku.

“Posljedice ove krize su bez presedana i to pokazuje koliko je važna europska solidarnost, zajedništvo i vodstvo”, kazao je Plenković, dodajući kako je i za sve one koji u to sumnjaju ovo dokaz koliko je dobro biti članicom Europske unije u situacijama poput sadašnje.

Europska komisija predstavila je plan pod nazivom “EU sljedeće generacije” koji ima planiranih 750 milijardi eura potpore članicama, a izaći će i s prijedlogom za alociranje 1100 milijardi eura u okviru višegodišnjeg financijskog okvira.

“Za Hrvatsku je predviđeno nešto više od 10 milijardi eura od čega su 7,3 milijarde bespovratna sredstva, a 2,65 milijardi su mogući zajmovi”, potvrdio je Plenković, pojašnjavajući kako je riječ o novcu namijenjenom oporavku hrvatskog gospodarstva u iduće četiri godine.

Najavio je kako će Komisija predložiti višegodišnji financijski okvir u kojemu će alokacija za Hrvatsku biti “znatno bolja i izdašnija” od prijedloga koji je bio na stolu u veljači.

Kazao je kako je to rezultat kvalitetnog komuniciranja s Komisijom pa se došlo do “vrlo izdašnih sredstava”.

“Želim poručiti hrvatskoj javnosti da u vremenu krize vidimo značaj članstva u EU-u i značaj koliko nam europska sredstva pomažu da se što brže vratimo na put gospodarskog oporavka”, izjavio je hrvatski premijer obećavši kako će u narednim danima vlada osigurati detaljnije informacije o tome koliko je točno sredstava predviđeno za različita područja.

Na pitanje vjeruje li da će sve države-članice EU-a dati svoju suglasnost na prijedloge Europske komisije, Plenković je odgovorio potvrdno dodajući kako je to već prije “testirano”.

Bespovratna sredstva, kako je pojasnio, ići će uobičajenom metodom a zajmovi, ovisno o potrebama, bit će povoljniji jer se odobravaju na razini EU-a, a ne za svaku državu pojedinačno.

Plenković smatra kako će pomoć EU-a dodatno ojačati i financijsku reputaciju Hrvatske pred međunarodnim financijskim institucijama.

Ucitavanje vijesti

Politika

Demokrati: Restart koalicija daje izborna obećanja koja ne može ostvariti

Published

on

Predsjednik Demokrata Mirando Mrsić  ocijenio je u srijedu da će Restart koaliciji trebati magična torba jer, kako je istaknuo, ni čarobni štapić neće biti dovoljan za ostvarenje svih izbornih obećanja koja su najavili.

“Iako tvrde drugačije, koalicija na čelu s SDP-om ne nudi ništa novo, već najavljuju hrpetinu šarenih izbornih obećanja građankama i građanima, i to bez imalo odgovornosti. Nažalost, to je na tragu načina ponašanja predsjednika SDP-a Davora Bernardića koji kontinuirano obećava, ali su mu jako dvojbene isporuke, što je i pokazao kroz svoj politički put”, ističe se u priopćenju Demokrata.

Stranka smatra da ‘nabrijavanje’ izbornih obećanja nije realno niti odgovorno. “SDP je na čelu s Bernardićem bio nejak i u Saboru jer su bez ikakvog zdravorazumskog propitkivanja podržali HDZ-ov način upravljanja krizom, za koji su čak i znali koliko je destruktivan”, ocijenili su Demokrati.

Restart koaliciji zamjeraju što zaboravljaju osobe s invaliditetom “kojima su zajedno s HDZ-om oteli 450 milijuna kuna”, od “očuvanja radnih mjesta” ne vide radnike, a HDZ-u su omogućili i nerazumno raspuštanje Sabora, bez izglasavanja Zakona o obnovi Grada Zagreba nakon potresa.  

“Politička odgovornost je upoznati građanke i građane sa stvarnim stanjem i pružiti moguće scenarije djelovanja i taktike, i za suočavanje s potencijalno drugim valom koronakrize koji nas može sustići i prije jeseni. Buduća vlada mora osigurati program koji ima odgovornost, snagu i fleksibilnost u djelovanju inače nećemo moći pratiti i ublažiti učinke ekonomske krize”, poručio je Mrsić. 

Ucitavanje vijesti

Svijet

Vučić odluku Podgorice o zatvaranju granice za državljane Srbije nazvao političkom

Published

on

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nazvao je u srijedu “političkom” odluku crnogorskih vlasti da u postkorona periodu zabrane ulazak državljanima Srbije zbog epidemiološke situacije, ustvrdivši kako je to “bilo jasno od prvog trenutka”.

Vučić je u izjavi novinarima u Smederevskoj Palanci, gdje je nazočio obilježavanju početka gradnje tvornice elektrodijelova, naglasio kako vjeruje da će Podgorica promijeniti tu odluku, “ne zato što crnogorske vlasti vole Srbiju, nego iz interesa”, aludirajući na skori početak ljetne sezone i činjenicu da mnogi državljani Srbije ljetuju na crnogorskom primorju.

On je istodobno poručio da  Srbija “neće ulaziti u to blato”, niti će protumjerom zabraniti ulazak crnogorskim državljanima.

Vlada u Crnoj Gori priopćila je ranije ovog tjedna da će, kao “korona free” država, sukladno odgovarajućoj procjeni, u prvim danima lipnja otvoriti granice sa zemljama koje ispunjavaju kriterije Instituta za javno zdravlje, među kojima su Hrvatska, Slovenija, Austrija, Njemačka, Poljska, Češka, Mađarska, Albanija, Grčka, ali ne i Srbija.

U međuvremenu je nacionalni Direktorat civilnog zrakoplovstva u Beogradu donio odluku da zabrani slijetanje zrakoplova Montenegro Airlinesa u beogradsku zračnu luku, kao recipročnu mjeru što Air Serbia ne može slijetati u Podgoricu i Tivat.

Komentirajući tu odluku, Vučić ju je nazvao “logičnom”. Ako je u Crnu Goru zabranjen ulazak državljanima Srbije, onda bi se prilikom ukrcavanja u zrakoplove “morala brojati  krvna zrnca”, rekao je Vučić.

“Kako bismo mi razdvajali ljude – vi možete, vi ne možete ući, u skladu s odlukom Vlade Crne Gore”, ocijenio je srbijanski predsjednik.

Crnogorski premijer Duško Marković je, u povodu zabrane slijetanja Montenegro Airlinesa, rekao da je “to odluka Srbije”.

“Poštujemo. Vidjet ćemo što stoji iza toga, koliko će to trajati”, citirali su danas beogradski mediji Markovićevu ocjenu u razgovoru sa zastupnicima u Skupštini Crne Gore.

Srbijanski ministar vanjskih poslova Ivica Dačić izjavio je ranije danas da Srbiju ne zanima hegemonija nad Crnom Gorom i da to nije dio razmišljanja službenog Beograda, ocijenivši kako Crna Gora sebi daje prevelik “povijesni značaj”.

“Nitko ovdje ne liježe i ne budi se s pitanjem ‘zašto Crna Gora ode’. Suštinsko pitanje je da li će Srbi i Crnogorci surađivati ili će se sukobljavati”, rekao je Dačić za TV Prva i ocijenio da  “ponašanje Crne Gore vodi u sukobe”.

Komentirajući odluku Podgorice da otvori granice za pojedine zemlje, ali ne i za Srbiju, Dačić je rekao da će ove godine u Crnoj Gori biti manje turista iz Srbije, a za odluku o zabrani slijetanja crnogorskoj aviokompaniji rekao da “to nije pitanje vanjske politike”, te “nema veze s političkom odlukom”. 

“Ako naša aviokompanija ne može letjeti tamo, naravno da se uvode recipročne mjere”, rekao je Dačić i ocijenio kako bi recipročne mjere bile kada bi Srbija zabranila ulazak građanima Crne Gore. On je rekao kako da bi volio da ostane ovakvo stanje sa crnogorskom granicom, “da se naši malo opamete”.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Najčitanije