Povezite se

Kultura

Popis nominiranih za 92. Oscara

Objavljeno

-

Film “Joker” osvojio je jedanaest nominacija, s po deset slijede “Irac”, “1917” i “Bilo jednom… u Hollywoodu”, a četiri filma – “Male žene”, “Marriage Story”, “Jojo Rabbit” i “Parazit” nominirana su u šest kategorija.

Najbolji film: “Ford v Ferrrari”; “The Irishman / Irac”; “Jojo Rabbit”; “Joker”; “Little Women / Male žene”; “Marriage Story”; “1917”; “Once upon a time in Hollywood / Bilo jednom u Hollywoodu”; “Parazit”

Glavna muška uloga: Antionio Banderas (Tuga i slava), Leonardo di Caprio (Bilo jednom… u Hollywoodu”, Adam Driver (Marriage Story), Joaquin Phoenix (Joker), Jonathan Pryce (The Two Popes)

Glavna ženska uloga: Cynthia Erivo (Harriet), Scarlet Johansson (Marriage Story), Saoirse Ronan (Male žene), Charlize Theron (Bombshell / One su bombe), Renee Zellweger (Judy)

Sporedna muška uloga: Tom Hanks (A Beautiful Day in the Neigborhood), Anthony Hopkins (The Two Popes), Al Pacino (Irac), Joe Pesci (Irac), Brad Pitt (Bilo jednom… u Hollywoodu)

Sporedna ženska uloga: Kathy Bates (Richard Jewell / Slučaj Richarda Jewella), Laura Dern (Marriage Story), Scarlet Johannsson (Jojo Rabbit), Florence Pugh (Male žene), Margot Robbie (One su bombe)

Režija: Martin Scorsese (Irac), Todd Philips (Joker), Sam Mendes (1917), Quentin Tarantino (Bilo jednom… u Hollywoodu), Bong Joon Ho (Parazit)

Originalni scenarij: Knives out (Rian Johnson), Marriage Story (Noah Baumbach), 1917 (Sam Mendes i Krysty Wilson-Cairns), Bilo jednom… u Hollywoodu (Quentin Tarantino), Parazit (Bong joon ho, Han Jin Won)

Adaptirani scenarij: Irac (Steven Zaillian), Jojo Rabbit (Taika Waititi), Joker (Tod Philips i Scott Silver), Male žene (Greta Gerwig), The Two Popes (Anthony McCarten)

Međunarodni film: Medena zemlja (Sjeverna Makedonija), Corpus Christi / Boze Cialo (Poljska), Jadnici / Les Misérables (Francuska), Parazit (Južna Koreja), Tuga i slava / Dolor y gloria (Španjolska)

Fotografija: Irac, Joker, Lighthouse / Svjetionik, 1917, Bilo jednom… u Hollywoodu

Montaža: Ford v Ferrari, Irac, Jojo Rabbit, Joker, Parazit

Scenografija: Irac, Jojo Rabbit, 1917, Bilo jednom… u Hollywoodu, Parazit

Kostimografija: Irac, Jojo Rabbit, Joker, Male žene, Bilo jednom… u Hollywoodu

Šminka: One su bombe, Joker, Judy, Maleficent: Mistress of Evil / Gospodarica zla 2, 1917

Originalna glazba: Joker, Male žene, Marriage Story, 1917, Star Wars: The Rise of Skywalker / Ratovi zvijezda: Uspon Skywalkera

Originalna pjesma: “I’m Standing With You” (Breakthrough), “Into The Unknown” (Snježano kraljevstvo 2), 

“Stand Up” (Harriet”), “(I’m Gonna) Love Me Again” (Rocketman), “I Can’t Let You Throw Yourself Away” (Toy Story 4 / Priča o igračkama 4)

Zvuk: Ad astra, Ford v Ferrari, Joker, 1917, Bilo jednom… u Hollywoodu

Montaža zvuka: Ford v Ferrari, Joker, 1917, Bilo jednom u Hollywoodu, Ratovi zvijezda: Uspon Skywalkera

Vizualni efekti: Avengers: Endgame / Osvetnici: Završnica, Irac, The Lion King / Kralj lavova, 1917, Star Wars: The Rise of Skywalker / Zvjezdani ratovi: Uspon Skywalkera

Animirani film: How to Train Your Dragon: The Hidden World, I Lost my Body, Klaus, Missing Link, Priča o igračkama 4

Kratkometražni animirani film: Dcera, Hair Love, Kitbull, Memorable, Sister

Dokumentarni film: American Factory, The Cave, The Edge of Democracy, For Sama, Medena zemlja

Kratkometražni dokumentarni film: In the Absence, Learning to Skateboard in a Warzone (If You’re a Girl), Life Overtakes Me, St. Louis Superman, Walk Run Cha-Cha

Kratkometražni igrani film: Brotherhood, Nefta Football Club, The Neighbors’ Window, Saria, A Sister

Nagrade Američke akademije filmske znanosti i umjetnosti dodijelit će se 92. put na svečanosti u Hollywoodu 9. veljače.

Kultura

Predstavljena knjiga biskupa Mile Bogovića “Glagoljica bitna odrednica hrvatskog “identiteta

Published

on

Knjiga gospićko-senjskoga biskupa u miru mons. Mile Bogovića “Glagoljica – bitna odrednica hrvatskog identiteta: Čudesni rast od hrvatskih korijena do svjetskih razmjera” predstavljena je u ponedjeljak na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Juraj Dobrila u Puli.

O knjizi su govorili akademik Stjepan Damjanović, povjesničari Ante Bežen i Samanta Milotić Bančić i autor mons. Mile Bogović.

Akademik Damjanović ocijenio je kako je glagoljaštvo poseban fenomen u hrvatskoj kulturi. U prvih pet stoljeća hrvatske kulture, naglasio je, pišemo pretežno glagoljicom. Glagoljice je kod nas zaista mnogo, a njome su pisani raznoliki tekstovi, rekao je dodavši kako od 14. do 16. stoljeća imamo tridesetak zbornika s najrazličitijim sadržajima koji nisu crkveni ni liturgijski.

Prof. Bežen istaknuo ke kako je pogrešna i danas dominantna teorija po kojoj su autori glagoljice slavenski prosvjetitelji Ćiril i Metod. 

Ocijenio je kako su dva ključna momenta biskupa Bogovića u teoriji da je glagoljica autohtono hrvatsko pismo. Naglasio je kako je prvi je moment kronološki, jer su Ćiril i Metod 863. godine po dosadašnjim teorijama stvorili glagoljicu u Moravskoj, a 62 godine poslije na Splitskom saboru Rim ju želi zabraniti.

To znači, smatra Bežen, da je već bila ukorijenjena u hrvatskim krajevima pod Bizantom. Samo 60 godina nedostatno je da ona dođe iz Moravske u Hrvatsku pa da bude opasna Rimu, što prema mons. Bogoviću znači da je ona ovdje znatno ranije nastala od strane misionara iz Bizanta, rekao je.

Drugi ključni moment je, tvrdi, nepostojanje nikakvih zapisa glagoljice na kamenu osim onih u Hrvatskoj. Podsjetio je i da biskup Bogović nije prvi istraživač koji odbacuje ćirilometodsku teoriju o postanku glagoljice te naglasio da je za tu tezu ponudio vrlo konzistentne postavke.

Mons. Bogović svojom je knjigom ponudio uvjerljive poticaje za prihvaćanje glagoljice kao proizvoda autohtonog kulturnog stvaralaštva u hrvatskom prostoru, napomenuo je Bežen dodavši da je glagoljica izvorno hrvatsko pismo.
Time je, smatra Bežen, mons. Bogović osporio teoriju o sv. Ćiril i Metod ili njihovi učenicima kao autorima glagoljice.

Nedvojbena je kulturna, povijesno-znanstvena i logička konzistentnost Bogovićevih pogleda koji po svojoj jasnoći i argumentaciji imaju snagu nove teorije o postanku glagoljice, rekao je Bežen dodavši kako je time učvrstio njezin status kao bitne odrednice hrvatskog identiteta.

Biskup Bogović napomenuo je da je kao znanstveni djelatnik imao nekoliko ciljeva – prikazati glagoljicu kako je on gleda, odnos pravoslavlja i Katoličke crkve te povijest kraja u kojem on rođen i bio biskup. 

Naglasio je da je u svojim istraživanjima došao do drukčije zaključka od ćirilometodske teorije. Izvor glagoljice ne može biti negdje vani, gdje nema ni jednoga slova, a ovdje su, rekli bismo, sva slova, rekao je dodavši kako u svijetu, izvan hrvatskog prostora nema niti jednog glagoljskog slova uklesanog u kamen.

Knjigu “Glagoljica – bitna odrednica hrvatskog identiteta: Čudesni rast od hrvatskih korijena do svjetskih razmjera” objavio je zagrebački nakladnik Alfa.

Mons. Mile Bogović rođen je 1939. u Cerovcu kod Slunja. Teološki studij započeo je u Pazinu, a završio u Zagrebu. Od 1966. do 1971. studirao je na Papinskom sveučilištu Gregorijana u Rimu i postigao doktorat iz crkvene povijesti. Papa Ivan Pavao II. imenovao ga je 4. lipnja 1999. pomoćnim biskupom Riječko-senjske nadbiskupije i dodijelio mu titulu naslovnoga biskupa Tamate. Za sjedište mu je određen Gospić.

Ucitavanje vijesti

Kultura

Preminula glumica Neda Arnerić

Published

on

Srbijanska glumica Neda Arnerić, preminula je u Beogradu u 67. godini života, javljaju srbijanski mediji.

Bila je jedna od najvećih filmskih diva u bivšoj državi. Glumila je u više od 110 filmskih i televizijskih uloga više od 40 kazališnih predstava, a nikad nije završila glumačku akademiju koju je upisala sa 16 godina.

Neda Arnerić rođena je u Knjaževcu, 15. srpnja 1953.. Završila je gimnaziju u Beogradu. Godine 1980. diplomirala je povijest umetnosti na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Prvu ulogu odigrala je u filmu ‘San’ 1966.. Zapažene uloge ostvaruje u filmovima ‘Višnja na Tašmajdanu’, ‘Sutjeska’, ‘Valter brani Sarajevo’, ‘Varljivo leto ’68’. (1968). i dr.

Za ulogu Delfine, u filmu ‘Ispravi se, Delfina’ reditelja Aleksandra Đurčinova, 1977. godine dobila je Srebrnu arenu na Filmskom festivalu u Puli. Dobitnica je Zlatne arene u Puli (1988) za ulogu u filmu “Haloa – Praznik kurvi”, reditelja Lordana Zafranovića

Devedesetih je, između ostalog, glumila u uspješnici ‘Tri karte za Holivud” i televizijskoj seriji ‘Policajac sa Petlovog brda’.  Dobitnica je ‘Zlatne arene’ na Filmskom festivalu u Puli (1988) za ulogu u filmu ‘Haloa – Praznik kurvi’, reditelja Lordana Zafranovića.

Dobitnica je mnogih srbijanskih filmskih nagrada. Od 2000. do 2004. bila je zastupnica u Skupštini Srbije.

Ucitavanje vijesti

Kultura

Nagrade hrvatskoga glumišta: Šarić i Bareza laureati za svekoliko umjetničko djelovanje

Published

on

Glumac Krunoslav Šarić za dramu i maestro Nikša Bareza za operu laureati su Nagrade hrvatskoga glumišta za 2019. za svekoliko umjetničko djelovanje, a u nedjelju navečer na svečanosti u Hrvatskome narodnom kazalištu (HNK) nagradu je laureatu Šariću predala ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek.

Za maestra Barezu nagradu je primio redatelj Ognjen Sviličić. Umjetnice i umjetnike posebno raduju ove nagrade jer su one priznanja struke, a ovogodišnje nagrade Hrvatskoga društva dramskih umjetnika (HDDU) imaju i posebno ozračje, a to je proslava stotinu godina rada toga društva.

Upravni odbor HDDU-a i ove je godine – 27. put za redom, nominirao mnoge kazališne umjetnice i umjetnike, u kategorijama dramske, radio i televizijske umjetnosti, za scenografiju i kostimografiju, operetu i mjuzikl i plesnu umjetnost, a visoka pokroviteljica i ove svečanosti je predsjednica Republike Kolinde Grabar-Kitarović.

Svečanost se održava 24. studenoga u spomen na isti datum davne 1860. kada je glumac Vilim Lesić na pozornici Narodnoga kazališta na Markovu trgu u Zagrebu, nakon prekida predstave na njemačkome jeziku, a na nagovor Dimitrija Demetra rekao – od danas će se na zagrebačkoj pozornici glumiti samo na hrvatskome jeziku.

O laureatima Šariću i Barezi

Glumačka energija i posvećenost profesiji jedna je od glavnih karakteristika umijeća glume Krunoslava Šarića koji je odigrao bezbroj uloga, većih i manjih, od rola u suvremenim domaćim komadima, najkraći je sažetak obrazloženja nagrade. Svakom svojom ulogom, istaknuto je, Šarić je dokazao kako je pravi umjetnik, glumac koji svoj posao shvaća kao druženje s velikim piscima i redateljima, kao i sa svojim kolegama glumcima – druženje koje svima na sceni i onima u gledalištu uvijek pruža iskrenu emociju i radost igranja.

Enciklopedijsko znanje, predanost pažljivom i preciznom iščitavanju glazbene partiture, koncepcijska razrađenost orkestralne fakture i detaljno izrađivanje svih glazbenih nijansi, samo su neke od karakteristika velikih umjetničkih dosega tijekom duge i plodne dirigentske karijere maestra Nikše Bareze. Skladatelj, njegov stil, njegove specifičnosti i odlike uvijek su bile glavna preokupacija maestra Bareze koji nastoji na najbolji način interpretirati notni zapis bez obzira radilo se o snimkama ili o nastupu u živo, samo su neke od rečenica iz obrazloženja nagrade maestru Barezi. 

DRAMA: Nagrade za ‘naj’ predstavu u cjelini, redatelja, glumca i glumicu, najbolju lutkarsku predstavu

Najbolja dramska predstava u cjelini u 2019. je  “Kiklop” Ranka Marinkovića u režiji Saše Anočića i produkciji Gradskog dramskog kazališta Gavella iz Zagreba, a nagradu za tu predstavu predala je predsjednica HDDU-a Perica Martinović.

Nagradu za najbolje redateljsko ostvarenje u cjelini primio je Saša Anočić za režiju predstave “Kiklop”Ranka Marinkovića u produkciji Gradskog dramskog kazališta Gavella iz Zagreba.

Nagradu za najbolje umjetničko ostvarenje  u drami – žensku ulogu dobila je Olga Pakalović za ulogu Olge u predstavi “Konstelacije” Nicka Paynea u režiji Aide Bukvić i koprodukciji Teatra Exit iz Zagreba, Osječkog ljeta kulture 2018. i Gradskih galerija Osijek.

Za najbolje umjetničko ostvarenje u drami – mušku ulogu nagrada je pripala Radi Šerbedžiji za ulogu Georgea u predstavi “Tko se boji Virginije Woolf” Edwarda Albeea u režiji Lenke Udovički i koprodukciji Kazališta Ulysses iz Zagreba i Beogradskog dramskog pozorišta.

Nagrada za najbolju lutkarsku predstavu ili predstavu djecu i mlade pripala je predstavi “Tonček i Točkica” Ericha Kästnera u režiji Anje Maksić Japundžić i produkciji Gradskoga kazališta Žar ptica iz Zagreba.

Najbolji praizvedeni suvremeni hrvatski dramski tekst i bijenalne nagrade za radio i TV dramu

Nagradu za najbolji praizvedeni suvremeni hrvatski dramski tekst ili najbolju dramatizaciju, adaptaciju, dramaturšku obradu teksta ili dramaturgiju predstave dobila je Ana Marija Veselčić za tekst “Domaši” premijerno izveden u Gradskom kazalištu lutaka Split u koprodukciji s Umjetničkom akademijom u Splitu.

Za najbolje glumačko ostvarenje u radio drami i za TV, drami, koja se dodjeljuje bijenalno svake neparne godine, nagrada je pripala Mariji Kolb za ulogu u radio drami “Tuga” Les Hommes Aproximatifs u režiji Stephanie Jamnicky, a Goranu Rukavini za režiju TV serije “Počivali u miru”.

Nagrada za najbolju kazališnu scenografiju i kostimografiju, te za izniman doprinos kazališnoj umjetnosti

Za najbolju kazališnu scenografiju nagradu je dobila Zdravka Ivandija za dramu “Geranium” Ive Vojnovića u režiji Marine Pejnović i produkciji 70. Dubrovačkih ljetnih igara i u predstavi za djecu i mlade “Bajka o ribaru i ribici” Aleksandra Sergejevića Puškina / Ane Proliću režiji Ane Prolić i produkciji Gradskog kazališta “Zorin dom” Karlovac.

Nagrada za najbolju kazališnu kostimografiju dobila je Dženisa Pecotić  za predstavu za djecu i mlade “Tonček i Točkica” Ericha Kästnera u režiji Anje Maksić Japundžić i produkciji Gradskog kazališta Žar ptica iz Zagreba;

Nagrada za izniman doprinos kazališnoj umjetnosti pripala je ansamblu i autorskom timu predstave Flex, u koprodukciji KunstTeatra iz Zagreba i Umjetničke organizacije Punctum iz Zagreba, u režiji Ivana Penovića za sve njezine segmente, za inovativni pristup, novi smjer kazališta i specifično shvaćanje svijeta i trenutka u kojem živimo.

OPERA – ‘Naj’ predstava u cjelini, dirigentsko ili redateljsko ostvarenje, žensku i mušku ulogu

Nagradu za najbolju predstavu u cjelini u operi dobila je “Čarobna frula” Wolfganga Amadeusa Mozarta pod dirigentskim vodstvom Nikše Bareze, u režiji Krešimira Dolenčića i produkciji HNK u Zagrebu.

Nagrada za najbolje dirigentsko ili redateljsko ostvarenje pripala je Ivi Lipanović za dirigiranje opere “Nabucco” Giuseppea Verdija u režiji Georgija Para i Jelene Bosančić i produkciji HNK u Splitu za 64. Splitsko ljeto.

Nagradu za najbolju umjetničko ostvarenje u operi – za žensku ulogu dobila je Ivana Lazar za ulogu Kraljice noći u operi “Čarobna frula” Wolfganga Amadeusa Mozarta pod dirigentskim vodstvom Nikše Bareze, u režiji Krešimira Dolenčića i produkciji HNK u Zagrebu.

Za najbolje umjetničko ostvarenje u operi – muška uloga nagrada je pripala Giorgiu Surianu za ulogu Macbetha u operi “Macbeth” Giuseppea Verdija pod dirigentskim vodstvom Marca Boemija, u režiji Marina Blaževića, i za ulogu Falstaffa u operi “Falstaff” Giuseppea Verdija pod dirigentskim vodstvom Villea Matvejeffa, u režiji Marina Blaževića i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca, Rijeka.

BALET – ‘naj’ predstava u cjelini, koreografsko ili dirigentsko ostvarenje, najbolja umjetnička ostvarenja – muška i ženska uloga

Najbolja baletna predstava u cjelini u 2019. je “Smrt u Veneciji” na glazbu Gustava Mahlera u koreografiji Valentine Turcu i u izvedbi zagrebačkoga HNK-a.

Za najbolje koreografsko ili dirigentsko ostvarenje u baletu nagradu je primila Valentina Turcu za koreografiju predstave “Smrt u Veneciji” na glazbu Gustava Mahlera i u izvedbi HNK u Zagrebu.

Nagradu za najbolje baletno umjetničko ostvarenje- – žensku ulogu dobila je  Iryna Chaban Bilandžić za ulogu Medore u baletu “Gusar” na glazbu Adolpha Adama u koreografiji Aivarsa Leimanisa i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Split, a za najbolje umjetničko ostvarenju – mušku ulogu Tomislav Petranović za ulogu Vikonta De Valmonta u baletu “Opasne veze” na glazbu Josepha Haydna u koreografiji Giorgia Madije i ulogu Rudolfa Habsburškog u baletu “Elizabeta Bavarska – Sissi” na glazbu Bedricha Smetane u koreografiji Patricea Barta i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;

Posebna priznanja Zlatku Vitezu i Sonji Kastl

Posebna priznanja Upravni odbor HDDU-a dodijelio je Zlatku Vitezu, glumcu, redatelju, utemeljitelju i umjetničkom ravnatelju kazališne družine “Histrion” u povodu 50-te obljetnice njegovog umjetničkog djelovanja, a za cjelokupnom doprinosu HDDU kojem je bio i predsjednik.Nagradu je preuzeo Hrvoje Klobučar.

Posebno priznanje Hrvatskoga društva profesionalnih baletnih umjetnika pripala je Sonji Kastl, istaknutoj baletna umjetnica, koreografkinja, pedagoginja, prva ravnateljica Baleta HNK u Zagrebu u svojih 90 godina života zadužila je baletnu struku svojim iznimnim nastupima, koreografijama predstava, radom i promocijom baletne umjetnosti kako u Zagrebu tako i diljem Hrvatske i inozemstva. Laureatkinji će nagrada biti uručena naknadno. 

Ucitavanje vijesti

Najčitanije