Povezite se

Vijesti

Položeni vijenci za žrtve Veleprometa

Objavljeno

-

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća ispod spomen-ploče žrtvama Veleprometa u srijedu su brojni Vukovarci i građani iz drugih dijelova Hrvatske odali počast stradalima u tom koncentracijskom logoru JNA i srpskih postrojbi, kroz koji je od rujna 1991. do travnja 1992. prošlo na tisuće branitelja i civila.

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća ispod spomen-ploče žrtvama Veleprometa u srijedu su brojni Vukovarci i građani iz drugih dijelova Hrvatske odali počast stradalima u tom koncentracijskom logoru JNA i srpskih postrojbi, kroz koji je od rujna 1991. do travnja 1992. prošlo na tisuće branitelja i civila.

“Ovo je bio najveći koncentracijski logor u Europi nakon Drugoga svjetskog rata, od njegova osnutka do zatvaranja kroz njega je prošlo oko 30.000 ljudi, po okupaciji njih oko 10.000 od kojih je više od 700 ubijenih i nestalih, a mnogi su prošli mučenja i torture“, naglasio je predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora Danijel Rehak te podsjetio da za zločine na Veleprometu nitko nije odgovarao.

Dodao je da su nakon okupacije Vukovara građani uglavnom dovedeni u Velepromet, žitelji Mitnice odvedeni su u logor na Ovčari dok su građani Borova naselja nakon okupacije odvedeni prema Borovu Selu, Dalju, Veri i Trpinji.

Među onima koji su u današnje kišno dopodne došli odati počast žrtvama Veleprometa bila je Kata Golubović koja je sa suprugom u logorima u Veleprometu i potom Srijemskoj Mitrovici boravila tri mjeseca.

Iz Veleprometa su odveli njezinog 21-godišnjeg sina Mirka, a danas moli da se među nedavno ekshumiranim posmrtnim ostatcima tri osobe u Negoslavcima nalazi njezin sin.

“Odveli su ga njegovi poznanici i školski prijatelji i ubili u Negoslavcima”, rekla je držeći buket ruža u rukama pa govori – „…one su iz našega vrta, samo za njega“.

O Veleprometu je svjedočila i predsjednica „Vukovarskih majki“ Manda Patko koju su sa suprugom u logor doveli 8. studenog 1991. godine te je tu boravila tri dana i dvije noći.

“Suprug Stjepan mi je odveden na ispitivanje, vjerojatno u vojarnu, iz barake je izveden 10. studenog i od onda mu se gubi svaki trag”, posvjedočila je.

Vukovar, 20.11.2019. – Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća ispod spomen-ploče žrtvama Veleprometa u srijedu su brojni Vukovarci i građani iz drugih dijelova Hrvatske odali počast stradalima u tom koncentracijskom logoru JNA i srpskih postrojbi, kroz koji je od rujna 1991. do travnja 1992. prošlo na tisuće branitelja i civila. Misu je predvodio vlč. Zvonimir Martinović. foto HINA/ ua

I vukovarski gradonačelnik Ivan Penava, govoreći o Veleprometu, podsjetio je na „…igrokaz političara, vrha JNA iz Beograda, operativaca na terenu kao i tzv. Vlade Republike Srpske Krajine kada su, nakon okupacije, podijeljene zone odgovornosti gdje se svaka skupina bavila određenim dijelom grada pa je negoslavačka skupina bila odgovorna za Velepromet i Ovčaru, a trpinjska i borovoselska za Borovo commerc“.

Podsjetio je da za zločine nitko nije odgovarao i da žrtve Veleprometa kao i druge u Vukovaru još čekaju pravdu.

“Sve nam je poznato, kao društvu i građanima, nadam se da je poznato i tužiteljstvu i sudovima, pa očekujemo da nešto naprave po tom pitanju jer do sada nisu radili nikako“, rekao je Penava dodavši da ga se „…nešto pita, kao što me se ne pita, neki ljudi davno ne bi radili posao koji rade“.

Obilježavanje Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine nastavlja se na Mimohodom djece poginulih i nestalih hrvatskih branitelja od Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata do Ovčare, a zatim i komemorativnim skupom na Ovčari dok će popodne u Crkvi sv. Filipa i Jakova u Vukovaru biti služena misa za sve poginule hrvatske branitelje i civile Domovinskog rata čime završava ovogodišnji program obilježavanja 28. obljetnice okupacije i stradanja Vukovara.

BIH

Čelnici EU-a o Srebrenici: treba priznati patnje drugih

Published

on

Čelnici europskih institucija istaknuli u u petak u povodu 25. obljetnice genocida u Srebrenici da je za uspostavu povjerenja među zajednicama u BiH potrebno priznati patnje drugih, upostaviti uzajamo poštovanje i dostojanstvo.

U subotu se obilježava 25. obljetnica genocida u Srebrenici u kojem su snage bosanskih Srba ubile više od 8000 bošnjačkih muškaraca i dječaka u ljeto 1995. godine.

“BiH je napredovala u uspostavi povjerenja, unutar i među zajendnicama u zemlji. Ali za nastavak mira i pomiranja, put prema naprijed mora uključivati priznanje patnje, uzajamno poštovanje i dostajnstvo”, istaknuli su predsjednik Europskog vijeća Charles Michel, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i visoki predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell.

“Pomirenje na dnevnoj osnovi mora postati realnost u politici, školama, gradskim vijećnicama, u svakonodevnom životu. Čelnici su svugdje odgovorni osigurati da javne poruke, kao i kipovi, spomenici i imena javnih mjesta, ulica i trgova, podupiru potragu za pomirenjem”, stoji u zajedničkom priopćenju.

Nazivajući genocid u Srebrenici jednim od “najmračnijih poglavlja suvremene europske povijesti”, europski čelnici kažu da je obljetnica “bolan podsjetnik neuspjeha Europe koja nije ispunila obećanje da se na njezinu tlu neće ponoviti takva tragedija”.

“Dvadeset i pet goina poslije, naša je dužnost sjećati se. Moramo se časno suočiti s prošlošću i gledati na budućnost s odlučnošću da se pomogne sljedećim generacijama, poglavito mladim sa zapadnog Balkana, u izgradnji bolje zajedničke budućnosti”, ističe trojka.

Čelnici eurposkih institucija potvrdili su privreženost Europske unije potpori BiH i zapadnom Balkanu za jačanje pomiranja i prevladavanje nasljeđa prošlosti jer je njihova budućnost u EU “bliža no ikad”.

Hina

Ucitavanje vijesti

Svijet

Vučić kaže da Beograd neće pristati na ultimatume Kosova

Published

on

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić izjavio je u petak da je spreman za razgovore s Kosovom o boljim odnosima, ali ne na ultimatume i maksimalističke zahtjeve prištinskih vlasti.

Njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Emmanuel Macron bili su u petak domaćini virtualnog samita na kojemu su sudjelovali Vučić i kosovski premijer Avdulah Hoti.

Dvojica čelnika dogovorila su se da će nastaviti razgovore o normalizaciji odnosa, najprije na još jednoj videokonferenciji u nedjelju, a potom na samitu uživo u četvrtak u Bruxellesu.

Beograd ne može prihvatiti ultimatume Prištine, izjavio je Vučić novinarima u Parizu. “Pred Srbijom je težak put”, istaknuo je dodajući da “neće biti lakše ni onima koji su mislili da će Srbiji uzeti sve i da ona neće dobiti ništa “. 

Po njegovim riječima, kosovski Albanci traže očuvanje teritorijalnog integriteta Kosova, ustava, trajno uzajamno priznanje, članstvo Kosova u UN-u i da ostale članice EU-a priznaju Kosovo, a kasnije bi se razgovaralo o nestalima i ratnoj odšteti.

“Srbija je tu jedina koja ima različita stajališta”, rekao je Vučić nakon videokonferencije.

Dijalog Beograda i Prištine je u zastoju od konca 2018. kad su kosovske vlesti uvele stopostotne carinske pristojbe na robu iz Srbije  u znak odmazde za diplomatske akcije Beograda za povlačenje priznanja kosovske neovisnosti i spriječavanje prijema u međunarodne organizacije svoje bivše južne pokrajine čiju nezavisnost ne priznaje.

Beograd je nastavak dijaloga uvjetovao ukidanjem pristojbi, što je učinjeno imenovanjem nove kosovske vlade te formiranjem Zajednice srpskih općina na Kosovu, na što se Priština obvezala Briselskim spoprazum iz travnja 2013. postignutom pod pokroviteljstvom Europske unije.

Ucitavanje vijesti

Vijesti

Nakon rekordnih 116 novooboljelih Beroš najavio nove mjere

Published

on

Nakon što je u petak zabilježeno rekordnih 116 novih slučajeva koronavirusa, mInistar zdravstva Vili Beroš najavio je nove mjere vezane za pojačani nadzor okupljanja, povećanje kriterija za ulazak u Hrvatsku iz susjednih zemalja i obvezu nošenja maski u ugostiteljstvu i trgovini.

“Razgovaramo o svim potrebnim mjerama i danas će biti utanačene”, rekao je Beroš novinarima nakon sastanaka Znanstvenog vijeća u Banskim dvorima te ujedno najavio mogućnost ponovnog održavanja redovnih konferencija za novinare Nacionalnog stožera civilne zaštite.

“Okupljanja zadnjih dana uzrokuju povećani broj oboljelih i u našim novim mjerama smo se okrenuli tome, ali tako da ih nećemo zabraniti već ćemo naglasiti sve epidemiološke mjere koje su do sada polučile rezultate”, kazao je Beroš.

Organizatori okupljanja morat će se, rekao je, malo više potruditi da se poštuju epidemiološke mjere i voditi evidenciju o broju i imenima svih sudionika kako bi se olakšao posao epidemiolozima ako ipak izbije zaraza. Također se predviđa veći nadzor okupljanja kako ona ne bi postala izvorom zaraze.

“Razmatrali smo i situaciju na granicama. Ona je znatno poboljšana ali s obzirom na progresiju epidemiološke situacije u susjednim zemljama svakako ćemo povisiti kriterije za ulazak u Hrvatsku i uvesti samoizolacije u trajanju od 14 dana te izolacije koje će trajati nešto kraće, ali uz mogućnost PCR testiranja”, kaže Beroš.

Najavio je da će biti donesena nova uputa oko uporabe maski u određenim djelatnostima za koje je procijenjeno da predstavljaju najveći rizika za širenje infekcije, poput ugostiteljstva i trgovine. 

Nema restrikcija, već selektivnih mjera

No, novih restrikcija neće biti. “”Restrikcija nema, zabrana nema, poglavito ne generalnih. Ako ćemo ići u tom smjeru takve će mjere biti selektivne i ciljane”, poručio je.

Najavio je mogućnost povratka redovitih konferencija za novinare Nacionalnog stožera jer su one odigrale važnu ulogu u objektivnom informiranju građana. “Ako situacija to bude zahtijevala, a mislim da u ovom trenutku to zahtijeva, razmislit ćemo o vraćanju presica”, dodao je.

Andreja Ambriović Ristov iz Instututa Ruđer Bošković ocijenila je kako se poštivanjem svih mjera koje Stožer donese možemo vratiti na brojke od gotovo nula zaraženih.

“Virus je ostao isti, a samo odgovornim ponašanjem i smanjenim širenjem ćemo spriječiti da eventualno mutira”, kazala je Ambriović Ristov.

U protekla 24 sata zabilježeno je 116 novih slučajeva zaraze koronavirusom tako da je broj trenutno oboljelih u Hrvatskoj 1038. 

Među njima su 104 pacijenta na bolničkom liječenju, od čega su na respiratoru četiri pacijenta. Dvije osobe su preminule.

Od 25. veljače, kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, ukupno su zabilježene 3532 osobe zaražene koronavirusom, od kojih je 117 preminulo, a 2377 se oporavilo. 

U samoizolaciji je trenutno 4608 osoba. Do danas je ukupno testirano 91.486 osoba, od toga 1722 u zadnja 24 sata.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije