Povezite se

EU

Poljska slavi 100 godina neovisnosti, izolirana i rastrgana podjelama

Objavljeno

-

Poljska će u nedjelju proslaviti stotinu godina neovisnosti, što se podudara sa stotom godišnjicom završetka Prvog svjetskog rata, u ozračju unutarnjih političkih podjela, međunarodne izolacije i svađama oko skupa krajnje desnice u glavnom gradu.

Stota godišnjica završetka Prvog svjetskog rata, koja se obilježava u Parizu u nazočnosti mnogih šefova država i vlada, slavi se i u Poljskoj, ali kao sjećanje na imenovanje socijalista Jozefa Pilsudskog vojnim zapovjednikom i mandatarom za sastav vlade. On je istoga dana proglasio neovisnost, čime se Poljska nakon 123 godina vratila na kartu Europe.

Varšava zbog velike proslave u Parizu na svom slavlju ne može računati na nazočnost istaknutih stranih političara, osim na predsjednika Europskog vijeća Donalda Tuska.

“Odbio sam poziv predsjednika Macrona. (…) Jasno mi je da kao predsjednik Europskog vijeća i bivši poljski premijer na dan stote godišnjice neovisnosti Poljske moram biti u Varšavi”, rekao je Tusk.

“Ne želim da se stekne dojam da je Poljska posve sama”, naglasio je Tusk kojeg vladajuća konzervativna nacionalistička stranka Pravo i pravda (PiS) smatra svojim glavnim političkim protivnikom.

Svakome njegovo

Osim sudjelovanja na kratkoj službenoj svečanosti u Varšavi, Tusk je predvidio paralelan program – govor u subotu na konferenciji liberala u Lodzu te polaganje vijenca na spomenik Pilsudskom u nedjelju ujutro “s prijateljima”.

Velika godišnjica obilježit će se širom zemlje izložbama, misama, koncertima i konferencijama, no unatoč tome što se i na ljevici i desnici izražava želja za jedinstvom, konzervativci i oporba, žestoko zavađeni, žele odvojene proslave.

Pripreme za slavlje, neobično kaotične, obilježene su napetostima i nepoznanicama.

Velik mimohod u Varšavi, koji svake godine organizira krajnja desnica i koji je u početku konzervativna vlast podržavala, u srijedu je zabranila liberalna varšavska gradonačelnica zbog sigurnosnih razloga i “agresivnog nacionalizma”. No sud je njezinu odluku poništio.

U želji da situaciju stave pod kontrolu, predsjednik Andrzej Duda i premijer Mateusz Morawiecki odlučili su pretvoriti taj skup u državni, u organizaciji vlade, planirajući ga održati na istoj trasi i u isto vrijeme kao i skup koji je sazvala krajnja desnica.

Prošle godine, taj skup je okupio gotovo 60.000 ljudi i bio je popraćen nacionalističkim, ksenofobnim i antisemitskim sloganima, što se jako kritiziralo u zemlji i inozemstvu.

Ove godine, “premda postoje skupine koje ističu simbole kao što je svastika, brzo ćemo reagirati. To je apsolutno isključeno, zabranjeno na poljskom teritoriju”, rekao je Morawiecki novinarima u četvrtak.

Krajnja desnica poručuje, međutim, da će se njezin skup održati unatoč svemu.

“Neprijateljska plemena”

“U Poljskoj nema nikoga tko bi mogao okupiti većinu Poljaka pod jednom zastavom”, rekao je politolog Stanislaw Mocek.

“Zemlja je rastrgana. Govori se o dvije različite Poljske: jednoj liberalnoj, kojoj je stalo do slobodnog tržišta i slobode i drugoj, konzervativnoj, suverenističkoj, koja želi kontrolirati sve i svakoga”, rekao je.

Kako pokazuju rezultati mnogih izbora, prva se nalazi u velikim gradovima i na zapadu zemlje, a druga na selu i u istočnim regijama.

“To više nisu dva neprijateljska kampa nego dva neprijateljska plemena koja se bore međusobno svim sredstvima”, rekao je Mocek.

Bruxelles i mnoge zemlje predbacuju poljskim konzervativcima da potkopavaju temeljna načela pravne države jer pokušavaju staviti pod kontrolu pravosuđe putem kontroverznih reformi.

Donald Tusk je u ponedjeljak upozorio konzervativce na “smrtno ozbiljan rizik” od izlaska zemlje iz EU-a.

Maršal Pilsudski

Poljska je u srednjem vijeku i početkom novog vijeka bila moćna država u istočnoj Europi. No ratovi i intrige doveli su do njezina raspada. Zemlja je na kraju 18. stoljeća podijeljena između Rusije, Austrije i Prusije.

Tijekom Prvog svjetskog rata, gotovo dva milijuna Poljaka borilo se pod zastavama tih triju sila. Na raznim bojišnicama poginulo ih je 450.000.

Pilsudski, koji je ratu vodio poljske snage u austrijskoj vojsci, iskoristio je političku priliku nastalu krajem rata i došao u Varšavu 10. studenoga. Sutradan je imenovan zapovjednikom vojske, a 11 dana poslije šefom države.

Nedugo potom za svoju zemlju dobio je međunarodno priznanje i danas ga se smatra ocem moderne poljske države. (H)

Nastavi pregledavati
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

EU

EK – Najniža plaća u Hrvatskoj treba biti barem 3500 kuna

Published

on

Nitko u Hrvatskoj za puno radno vrijeme ne bi smio zarađivati manje od 4425 kuna bruto, proizlazi iz inicijative Europske komisije o osiguranju pravedne minimalne plaće za sve radnike u Europskoj uniji.

Europska komisija pokrenula je drugu fazu savjetovanja s europskim sindikatima i udrugama poslodavaca o tome kako osigurati pravedne minimalne plaće za sve radnike u Europskoj uniji. Minimalac se ove godine kreće od najnižih 312 eura bruto u Bugarskoj do sedam puta više (2142 eura) u najbogatijem Luksemburgu. Iznos minimalne plaće propisan je zakonom u 21 državi članici, među njima je i Hrvatska gdje je minimalac 546 eura bruto, a u šest članica ugovoren je kolektivnim ugovorima.

Europski sindikati već su tražili da minimalac ne smije biti ispod 60 posto srednje plaće u državi, s time da bi bilo idealno kada bi se povećao na 60 posto prosječne plaće. Hrvatski bruto minimalac prema tome bi kriteriju bio 363 kune veći od sadašnjih 4062 kune bruto, a kad je o neto iznosu riječ, razlika bi bila oko 250 kuna pa bi umjesto 3250 najlošije plaćeni radnici zarađivali oko 3500 kuna.

U drugoj fazi savjetovanja koja će trajati do studenoga utvrdit će se mogućnosti djelovanja Europske unije kako bi se osiguralo da minimalne plaće budu utvrđene na primjerenoj razini i da se njima štite svi radnici. Socijalni su partneri u prvoj fazi savjetovanja prednost dali određivanju minimalne plaće kroz kolektivne pregovore. 

Europska unija najavljuje da će osigurati okvir za određivanje zakonski propisanih minimalnih plaća i njihovo redovno ažuriranje u skladu s jasnim i stabilnim kriterijima. Stoga Komisija razmatra i zakonodavne i nezakonodavne instrumente, tj. direktivu u području radnih uvjeta i preporuku Vijeća.

Osiguranje pravedne minimalne plaće političko je obećanje i prioritet nove šefice EU, njemačke političarke Ursule von der Leyen, koja je uvjerena da su problemi s pandemijom i zatvaranje ekonomije pojačali potrebu da se EU angažira na smanjivanju sve većih razlika u plaćama i suzbijanju siromaštva zaposlenih, piše u petak Večernji list.

Ucitavanje vijesti

EU

Slovenija zbog migranata rasporedila tisuću policajaca na granici s Hrvatskom

Published

on

Slovenija je na granici s Hrvatskom rasporedila dodatnih više od tisuću policajaca zbog povećanog priljeva migranata tzv. balkanskom rutom, objavio je u utorak policijski dužnosnik.

U zadnja dva tjedna primjećuje se povećani broj ilegalnih migranata na balkanskoj ruti, rekao je novinarima zamjenik glavnog ravnatelja policije Jože Senica.

Policija će pojačati nadzor na dijelovima granice u nadležnosti policijskih uprava Ljubljana, Novo mesto i Koper, koje su i inače najizloženije ilegalnim prelascima.

U akciji koja će trajati do petka policija će koristiti sva raspoloživa tehnička sredstva i kao dosad pomagat će joj pripadnici vojske, rekao je Senica.

Govoreći o ilegalnim migracijama, premijer Janez Janša je u ponedjeljak navečer najavio da će njegova vlada postrožiti politiku prema ilegalnim migrantima nakon odluke europskog suda da ne postoji kolektivno pravo na azil. 

Time je doveo u pitanje odluku bivše vlade o pristupanju Slovenije tzv. Marakeškom sporazumu. 

“Neke su stvari puno lakše nakon što je Europski sud za ljudska prava donio različito tumačenje prava na azil od naših slovenskih sudova”, kazao je Janša televiziji NOVA24.TV.

Ucitavanje vijesti

EU

Austrija protiv predloženog plana za oporavak Europe

Published

on

Austrijski kancelar Sebastian Kurz

Austrija neće u ovome obliku podržati prijedlog Europske komisije (EK) o fondu za oporavak europskog gospodarstva od pandemije koronavirusa, rekao je u subotu austrijski ministar financija Gernot Bluemel.

Komisija je u srijedu predložila instrument za oporavak od 500 milijardi eura bespovratne pomoći najteže pogođenim državama članicama i sektorima te 250 milijardi koje bi se dodjeljivale kao povoljni zajmovi.

“Austrija je uvijek spremna pregovarati ali ovom paketu nećemo dati zeleno svjetlo”, izjavio je Bluemel za javni servis.

Dodao je da bi po tom prijedlogu Austrija u europski proračun uplaćivala dvostruko više nego sada.

“Austrijski doprinosi bi se popeli na dva posto BND-a a to je neprihvatljivo”, istaknuo je austrijski ministar.

Kancelar Sebastian Kurz je u razgovoru za njemački dnevnik Die Welt sredinom tjedna izrazio nadu da će EK izaći u susret tzv. “štedljivoj četvorki”, Austriji, Nizozemskoj, Danskoj i Švedskoj.

“Mi, ‘štedljiva četvorka’, se nadamo da će naši interesi biti uzeti u obzir. Mi želimo biti solidarni ali smo zbog naših građana koji rade naporno i koji plaćaju porez, isto tako dužni pobrinuti se za rješenje koje bi bilo pravedno”, rekao je Kurz.

Njegov koalicijski partner Zeleni protivi stavu narodnjaka. “Mislim da je velika greška što se Sebastian Kurz profilira kao predvodnik grupe zemalja koje odbijaju prijedlog EK-a”, rekla je predsjednica zastupničkog kluba Zelenih Sigrid Maurer za TV postaju ATV.

Osim plana za oporavak, EK je u srijedu predložila i revidirani Višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021-2027. od 1100 milijardi eura.

Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel najavio je da će se 19. lipnja održati fizički sastanak na vrhu država članica EU-a na kojem će se pokušati dogovoriti novi višegodišnji proračun i plan za oporavak.

Da bi prijedlozi Komisije prošli moraju dobiti jednoglasnu suglasnost država članica i pristanak Europskog parlamenta.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Najčitanije