Povezite se

Izdvojeno

Polako umirati od svakodnevnih poraza ili se prikloniti onima gdje se čuje zveket zlata, šum novčanica i huk svirepe borbe suvremenog čovječanstva?

Objavljeno

-

Piše: Snježana Nemec

Jači opstaju. Protiv njih čovjek još uvijek ne može ništa. U minusu sa energijom i resursima nije u stanju i ne može okrenuti stvari u svoju korist ili na dobrobit svih. Što čovjeku tada preostaje? Patiti u toj spoznaji, bezuspješno se boriti i polako umirati od svakodnevnih poraza  ili se prikloniti jačima i biti bliže onima gdje se čuje  zveket zlata, šum novčanica i huk svirepe borbe suvremenog čovječanstva za to zlato kao jedino sredstvo pomoću kojeg se može eksploatirati svijet.

Od milijarde organskih bića koja se svakodnevno pojavljuju na zemlji samo pojedine jedinke preživljavaju i do kraja se razvijaju. Ni priroda nije u stanju stvoriti povoljne uvjete za ništavan dio te bezbrojne količine jedinki koje se rađaju i koje bi se mogle roditi. Zato je osnovi zakon života na zemlji surova borba za opstanak. Ali ta borba koju izaziva težnja svake jedinke da sačuva svoj život na račun druge jedinke istovremeno služi i usavršavanjui organskog svijeta. Među konkurentima preživljavaju oni koji posjeduju neku posebnu osobinu koja im omogućuje da se bolje od svojih suparnika prilagode okolini. Na taj način zahvaljujući borbi za opstanak usavršava se sam od sebe i prirodni odabir. Svako sljedeće pokoljenje nadmašuje prethodno u borbi za opstanak. Potrebno je da milijuni uginu da bi se dobila jedinka koja znači korak naprijed u procesu usavršavanja jedne određene vrste. Moglo bi se reći da je to bezdušna veličina prirode nad kojom se ne zgražamo, koju prihvaćamo kao naprirodnije i najnormalnije. Kada ovu, zapravo Darwinovu sliku organskog svijeta prelijemo na nas ljude tada nastaje problem,tada se otvara pitanje morala- treba li se neprekidno kretanje napred vršiti preko bezbrojnih leševa. Moral kaže- nikako, ali taj isti moral opovrgava rečeno, jer svakodnevno gazimo preko leševa, živimo život na tuđi račun kako bi opstali svatko iz svog razloga.

S jedne strane pak  imamo čovjeka koji ostaje u toj borbi nemoćan i stalno traži neki podstrek za akciju samo ne u samom sebi, a s druge strane čovjeka koji gazi tog istog onemoćalog čovjeka. Jači se postavljaju oduvijek, jači stvaraju svoje vrijednost koje podižu na stupanj vječne svetinje, propisuju zakone, ideje i ukuse suvremenog društva. Jači opstaju. Protiv njih čovjek još uvijek ne može ništa. U minusu sa energijom i resursima nije u stanju i ne može okrenuti stvari u svoju korist ili na dobrobit svih.   

Što čovjeku tada preostaje? Patiti u toj spoznaji, bezuspješno se boriti i polako umirati od svakodnevnih poraza  ili se prikloniti jačima i biti bliže onima gdje se čuje  zveket zlata, šum novčanica i huk svirepe borbe suvremenog čovječanstva za to zlato kao jedino sredstvo pomoću kojeg se može eksploatirati svijet.

Ako kažemo – ni mrtva ne pristajem na takve nametnute vrijednosti, jer to ubija mene i moju djecu, moju slobodu, demokraciju, moja ljudska prava mi s mo tada u istini.  No ako postavimo pitanje što je ovo društvo ili nama slična društva, što je u tom kontekstu  čovječanstvo, zaključit ćemo da ono samo smjelo proklamira svoju brorbu za dobro, a zapravo u samom sebi vidi svoje ciljeve, i zahtjeva da se za njegove interese ulože svi napori pojedinca. Što je istina, humanost i pravda? Sve su to ciljevi koji postoje radi samih sebe. Što je narod? I on u samom sebi i svom dobru vidi svoje ciljeve, i ne smatra potrebnim da ga bilo kome prinosi žrtvu. Koja je zapravo suštinska razlika?

Još od  pada Berlinskog zida svijet je u previranju, nastali su novi odnosi, svijet je postao puno kompliciraniji nego je bio, traže se novi putovi, stvaraju se novi odnosi. I sve to u čovjeku stvra zbunjenost i strah. Da je netko rekao italijanskom grofu Leopardiju ili bretonskom plemiću Schateaubriandu da  prokletstvo koje je prvi bacio na političku ekonomiju, a svemir koji se odjednom pretvorio u poduzetnog industrijalca nije ništa drugo do tužni vapaj nad rušenjem feudalnog, rekao bi da su ludi A sve je to zapravo prirodan strah pred novim oblicima života, zbunjenost ljudi koji su živjeli od stranih predstava i koji nisu mogli shvatiti ono što se događa pred njihovim očima.

Tako je sa EU i našim članstvom. Tako je i s ovim izbrima za EU parlament. Svidjelo se to nama li ne oni će utjecati na naš život. Odlučivat će se o mnogim pitanjima koja su za nas važna, od toga na koji način će Europa pristupiti pitanjima radnih mjesta, poslovanja, sigurnosti, migracija…. Ako nismo prisutni, ako ne pokušamo za sebe napraviti najbolje u okvirima u kojima možemo, a kroz zastupnike to dobro smo već vidjeli, gdje smo zapravo.

Svo to naše poimanje ispravnosti,  vrijednosti, nepojmljivosti sluganstva, tretmana manjih i nemoćnijih danas izgleda kao val idealizma koji bijesno i nemoćno udara u nesalomljive hridi činjenica. U takvim spoznajama um je spreman odbacivati činjenično, rugati se i gotovo na stupanj božanstva podizati svu tu proturječnost, bezumlje i nepravdu, pokušavajući dokazati nepomirljivost između onoga kako bi trebalo biti i kako je. I to je u redu. No u međuvremnu prisjetimo se Darwinove slike organskog svijeta s početka teksta. Mijenjati se i shvatiti da živimo u svijetu udruživanja, grupacija, svijetu jačih koji opstaju, do stvarnih i potrebnih promjena.

Izdvojeno

U Rizvanuši obilježen Dan sjećanja na Velebitske junake

Published

on

Sve postrojbe Oružanih snaga RH imale su svoju ulogu u operacijama oslobađanja okupiranih područja i dale su svoj doprinos njihovom uspješnom izvođenju.

No, Specijalna policija je imala posebnu ulogu jer je borbena djelovanja izvodila na teško prohodnom brdsko-planinskom terenu Velebita gdje je posebno došla do izražaja fizička i psihička spremnost njenih pripadnika, stoga je danas u Rizvanuši kraj Gospića kod spomen-obilježja “Velebitskim junacima” obilježen Dan sjećanja na poginule pripadnike Specijalne jedinice policije iz Rijeke „Ajkula“.

Počast poginulima pripadnicima Specijalne jedinice policije “Ajkula“, polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća odali su obitelji poginulih specijalaca, izaslanik Predsjednika Republike Hrvatske i Vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Republike Hrvatske zapovjednik Zapovjedništva specijalnih snaga Oružanih snaga Republike Hrvatske brigadni general Perica Turalija, izaslanik Hrvatskog sabora Marijan Kustić i izaslanik Vlade Republike Hrvatske ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, general pukovnik Mladen Markač, državni tajnik Ministarstva hrvatskih branitelja Ivan Vukić.                          

Zajednički vijenac u ime Ministarstva hrvatskih branitelja, Ministarstva unutarnjih poslova i Ministarstva obrane položili su savjetnik ministra unutarnjih poslova dr. Josip Mihaljević, zapovjednik Specijalne jedinice policije Ministarstva unutarnjih poslova Alen Klabot, zapovjednik Antiterorističke jedinice Lučko Mate Bilobrk, načelnik Policijske uprave ličko-senjske Zoran Zdunić i zamjenik načelnika Policijske uprave ličko-senjske Stjepan Sabljić.

Vijence su položili i svijeće zapalili izaslanstvo Udruga specijalne policije, župan Ličko-senjske županije, izaslanici župana Primorsko-goranske žuapnije, gradonačelnik Grada Gospića, izaslanstvo Udruga proizašlih iz Domovinskog rata i izaslanstvo IPA Ličko-senjske.

Podsjetili su se danas svi zajedno tog tragičnog, ali herojskog vremena, i na neprocjenjivu ulogu Specijalne policije u Domovinskom ratu, i na put na kojem je živote izgubilo 26 pripadnika Specijalne jedinice policije čija imena s dužnim pijetetom  i danas izgovaramo:

ZVONKO PAVELIĆ, MARINO JAKOMINIĆ, DRAGAN ŽUNIĆ, IVICA DRMIĆ, ZLATKO ORKIĆ, EMIL BANEKOVIĆ, MIROSLAV FABEČIĆ, DRAGAN MANDIĆ, IVAN VUKOVIĆ, HRVOJE ČOVO, BERNARD BENČEK, IVICA ANTOČIĆ, BRUNO BOLANČA, MILAN MAJETIĆ, ZDRAVKO ŠEBALJ, DARKO TURKALJ, ANTUN ZAROŽINSKI, DALIBOR DADIĆ, JELENKO BRNIĆ BOĆE, PREDRAG ŠUMERA, IVO KRIŽANAC, ANTE BALJAK, TRPIMIR BAKARIĆ, SAŠA RAKIJAŠ, VIKTOR LIZATOVIĆ, JOZO ILIJIĆ.

Riječi molitve za poginule specijalce izrekao je župnik, velečasni Mario Vazgeč.

Obilježavanje pogibije naših specijalaca završeno je riječima nepoznatog autora: “VI S VELEBITA STANITE U PRVI RED ZA RAJ, JER PAKAO STE VEĆ PROŠLI”. 

Ucitavanje vijesti

Izdvojeno

Plenković: Klub HDZ-a zajednički potvrdio stav o raspuštanju Sabora

Published

on

Dodao

Predsjednik Vlade Andrej Plenković izjavio je u ponedjeljak kako je potvrđen zajednički stav najviših tijela stranke i parlamentarne većine da se raspusti Hrvatski sabor, dodavši da su u mandatu učinili maksimalno što su mogli i sada žele novo povjerenje građana.

“Još jednom smo zajednički potvrdili stav najviših tijela stranke, stav parlamentarne većine, a to je prijedlog da se raspusti Hrvatski sabor”, rekao je premijer Plenković nakon sjednice Kluba HDZ-a u Saboru.

Dodao je da su “praktički ispunjene” sve točke iz programa koji su predstavili 2016. godine

“Učinili smo maksimalno što smo mogli. Na kraju samoga mandata nas je pogodila pandemija koronavirusa. Hrvatskoj javnosti je dala prigodu da može komparativno vidjeti kako smo se mi kao Vlada i kao država ponašali i snašli u ovoj krizi”, naglasio je Plenković.

Ustvrdio je da su kao Vlada “polučili uspjeh” u javnozdravstvenim i gospodarskim naporima koji su bili maksimalni.

“Jednoznamenkasni brojevi novozaraženih nam govore da smo epidemiju u Hrvatskoj zaustavili, spriječili i minimizirali. To je ogromno postignuće”, ističe Plenković.

Dodao je da država i dalje drži investicijski rejting zahvaljujući reputaciji kvalitetnog upravljanja javnim financijama. “Ova je Vlada imala tri zaredom proračunska viška”, kaže premijer.

“Isplaćena su jamstva ranijih Vlada za brodogradnju, Petrokemija danas funkcionira na tržišnim osnovama, osigurali smo da Borovo u gradu Vukovaru, tu šaljem poruku gradonačelniku Vukovara, radi isključivo zahvaljujući angažamanu države i Vlade. I u tim i takvim okolnostima nakon koronakrize želimo novo povjerenje, želimo izaći kao stranka pred hrvatske birače i pokazati naša postignuća, ljudi i program”, poručio je Plenković.

Smatra da će izazovi za državu na jesen biti veći te stoga žele na temelju novog povjerenja, nakon izbora, konsolidirati političku stabilnost i novu parlamentarnu većinu.

Izjavio je kako su pripremili nacrt zakona o obnovi Zagreba koji je u javnoj raspravi od petka.

“Osigurat ćemo vrijeme za raspravu i potom kada se zakon usvoji raditi po njemu”, naglasio je premijer.

Kao Vlada su pripremili i zahtjev Europskom fondu solidarnosti za sufinanciranjem obnove, a ujedno razgovaraju i sa Svjetskom bankom o 120 milijuna eura zajma za obnovu bolnica i 50 milijuna za obnovu škola.

“Ovo što slušate danas je politički aktivizam, koji je u demokratskom društvu apsolutno dopušten. HDZ je uplatio 1,1 milijun kuna za grad Zagreb, članovi Vlade su se u stopostotnom iznosu odrekli svoje plaće za ožujak i uplatiti je za grad Zagreb. To je više od 10 posto ukupnih uplata svih donacija za obnovu grada. To je kredibilitet i pružanje ruke iz solidarnosti građanima. Puno veće nego performansi, politiziranje i aktivizam”, ustvrdio je Plenković.

Komentirao je i novo zaduženje Zagrebačkog holdinga gdje će kao Vlada “voditi računa da pomažu” Gradu Zagrebu da uspije održati svoje financijsko poslovanje.

Plenković u Sabor nije ušao na glavni, već na sporedni ulaz izbjegavajući zagrebačku oporbu, koja je noć provela ispred Sabora te ujutro dočekala zastupnike.

“Svi su ulazi u Sabor javni, a budući da sam došao točno na sjednicu početka Kluba, došao sam onako kako smatram da treba. Ja ću ih sada sresti”, kazao je premijer.

Na pitanje ima li smisla javna rasprava o zakonu o obnovi kada se ide na izbore, Plenković je naglasio da naravno da ima, jer to što Sabor ne radi, ne znači da Vlada ne može puštati prijedloge u javnu raspravu.

Istaknuo je da što se njega tiče, nema problema u komunikaciji s vukovarskim gradonačelnikomIvanom Penavom, te da nema nikakvih informacija o tome hoće li Penava ići svojim putem.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Izdvojeno

Uz godišnjicu utemeljenja, počast legendarnim Gromovima

Published

on

U Petrinji je obilježena 29. godišnjica 2. gardijske brigade i bojne Gromovi. foto HINA

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća, obilaskom spomen-sobe i misom zadušnicom za sve poginule branitelje, u Petrinji je u petak obilježena 29. obljetnica osnutka 2. gardijske brigade i 2. mehanizirane bojne Gromova.

Brigada, kroz koju je prošlo oko 9000 pripadnika, dala je golem doprinos u obrani i stvaranju moderne hrvatske države. U Domovinskom ratu poginulo je 205 njezinih pripadnika, trojica se još vode kao nestali, a 1400 ih je ranjeno, među kojima je 30 stopostotnih invalida.  
Izaslanstva ministarstava obrane i hrvatskih branitelja, Hrvatske vojske i 2. gardijske brigade Gromova najprije su položila zajednički vijenac uz spomenik pukovniku Predragu Matanoviću i drugim petrinjskim poginulim braniteljima. Svijeće su zapalili članovi obitelji poginulih Gromova, te čelnici lokalne i regionalne samouprave.
Svečanost je nastavljena u petrinjskoj Vojarni “Pukovnik Predrag Matanović”, gdje je ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved svim Gromovima čestitao njihov dan te izrazio zahvalu članovima obitelji poginulih.

“I ovom prigodom iskazujemo zahvalnost Gromovima za njihov golemi doprinos u Domovinskom ratu. Raduje me danas ovdje vidjeti pripadnike Gromova, kao i moderno uređenu vojarnu, u koju smo proteklih godina mnogo uložili, te osposobljene pripadnike bojne koji nastavljaju tradiciju na tragu onoga što su pripadnici Gromova stvarali. Ponosni smo na naše Gromove za sve što su učinili u Domovinskom ratu i što čine danas na ponos svoga naroda i domovine Hrvatske”, rekao je Tomo Medved.
O važnosti brigade govorio je i državni tajnik u Ministarstvu obrane Zdravko Jakop, a svojim je suborcima i njihovim ponosnim nasljednicima iz mehanizirane bojne godišnjicu čestitao njihov ratni zapovjednik, danas glavni inspektor obrane general Drago Matanović. Pripadnicima legendarne brigade, kako je rekao, čestitke je uputio i zapovjednik 2. mehanizirane bojne, pukovnik Ivan Radić, predsjednik Udruge veterana 2. gardijske brigade Grom, umirovljeni pukovnik Ivan Krupec, pomoćnik ministra hrvatskih branitelja Dinko Tandara, te sisačko-moslavački župan Ivo Žinić.
U kapelici sv. Ilije Proroka u petrinjskoj vojarni misu za poginule, nestale i umrle Gromove služio vojni kapelan Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva i obnašatelj dužnosti kapelana u kapelaniji sv. Ivana  Proroka, pater Danijel Čolo.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije