Povezite se

Vijesti

Počeo Advent u Zagrebu; gradonačelnik Bandić na Jelačićevu trgu upalio prvu adventsku svijeću

Objavljeno

-

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić u subotu je upalilo prvu svijeću na adventskom vijencu spletenom oko zdenca Manduševec na zagrebačkom Trgu bana Jelačića čime je simbolično označen i početak “Adventa u Zagrebu”.

“Zagreb večeras ponovno otvara vrata adventske čarolije. Dok iščekujemo najljepši kršćanski blagdan – Božić, otvaramo vrata našeg grada blagdanskom ozračju, radosti, zabavi, dobroti i zajedništvu. Naš Zagreb postaje istinska predbožića bajka…”, rekao je gradonačelnik Bandić u prigodnom govoru te istaknuo da je Božić blagdan koji potiče da drugima budemo svjetlo i radost.

Bandić: Neka svatko tko prođe Zagrebom osjeti ljubav i prihvaćanje

Podsjetio je na riječi pape Franje koji je na Treći svjetski dan siromašnih rekao da “treba biti spreman na djelotvornu suradnju kako se nitko ne bi osjećao uskraćenim za bliskost i solidarnost” te da kao takvi možemo “oživljavati nadu i vraćati povjerenje” svih potrebitih.  

Bandić je pozvao sve da u tom duh pripreme svoj grad i posebice svoja srca kako bi mogli vidjeti i pomoći svima potrebitima, usamljenima i bolesnima. 

“Neka u zagrebačkom adventu nitko ne bude sam, ostavljen i usamljen, a za početak budimo glasnici ljubavi i nade u našim obiteljima, koje su nositeljice ovoga društva….Neka svaki čovjek koji prođe našim Zagrebom osjeti ljubav i prihvaćanje kakvo samo mi znamo pružiti”, rekao je Bandić.

Prije nego je upaljena prva svijeća na adventskom vijencu, prigodne riječi na Trgu bana Jelačića građanima je uputio i župnik župe sv. Blaža msgr. Zlatko Koren.

Ledeni park otvorile ministrica Koržinek i direktorica TZ GZ 

Gradonačelnik Bandić sa suradnicima potom je prošetao parkom Zrinjevcem do Trga kralja Tomislava gdje je otvoren Ledeni park, najveće klizalište na otvorenom u ovom dijelu Europe.

Prerezavši vrpcu, Ledeni park zajedno su otvorile izaslanica predsjednika Vlade ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek i direktorica zagrebačke Turističke zajednice Martina Bienenfeld.  

U Ledenom parku priređena je baletna predstava na ledu “Orašar u Ledenom kraljevstvu”, a cijeli je program režirala kazališna redateljica Anja Maksić Japundžić. Na ledu im se pridružila i klizačka ekipa iz kluba “Pahuljice” s posebnim gostima Lanom Petranović i Antoniom Souza Kordeiruom, trenutno najnagrađivanijim hrvatskim klizačkim parom te mlada klizačica Lana Kosi. Sve je uveličano velikim vatrometom. 

Adventska bajka na Zrinjevcu svečano će biti otvorena od 19 sati, uz koncert Roberta Marekovića i Swingersa, a Zrinjevac će zasvijetliti stotinama lampica.

Brojni Zagrepčani i njihovi gosti koji su večeras došli u središte grada na “Advent u Zagrebu” garancija su da će i ovogodišnja manifestacija biti dobro posjećena. Središte Zagreba prigodno je okićeno lampicama i božićnim ukrasima.

Svečano i u Vili Prekrižje  

Manifestacija “Advent u Zagrebu” od 30. studenoga do 7. siječnja ponudit će bogat program na brojnim gradskim lokacijama nadahnut baletom Orašar, ekologijom i kulturom, a za sve aktivnosti uključujući promociju Adventa na stranim tržištima, Turistička zajednica Grada Zagreba izdvojila je 5,5 milijuna kuna.

Direktorica zagrebačke Turističke zajednice Martina Bienenfeld rekla je da Advent nudi sve najbolje što Zagreb ima u turizmu, ugostiteljstvu i kulturi te da se i ove godine očekuje porast broja gostiju jer će 1. siječnjem, dok Advent još traje, Zagreb postati “srce Europe”.

Prvog dana Adventa, 30. studenoga, posebna svečanost održana je i u Vili Prekrižje, koja će za publiku biti otvorena u nekoliko navrata tijekom Adventa, 

Adventski program održavat će se na brojnim lokacijama u gradskom središtu: na Europskom trgu, kod HNK, u kinu Tuškanac, u Oktogonu, na Trgu bana Jelačića, na Strossmayerovom šetalištu, na Zrinjevcu, u Maksimiru.

Politika

Crnogorac: “Odlazak Miloševića izazvao lavinu nezadovoljstva unutar srpske zajednice u Hrvatskoj”

Published

on

Predsjednik Saveza srpskih udruga Hrvatske Dragan Crnogorac prozvao je u petak institucije srpske zajednice jer uoči proslove Oluje u Kninu nisu održane tribine na kojima bi se čulo mišljenje običnih ljudi, ocijenivši da je u srpskoj zajednici na djelu “demokratura”.

Crnogorac je poručio kako je došlo vrijeme da se unutar zajednice čuju i druga mišljenja i stajališta, dodajući kako su brojni članovi njihove zajednice izrazili negativan stav u pogledu odlaska predstavnika srpske manjine na proslavu Oluje u Knin.

Znakovitim smatra to što institucije srpske zajednice nisu uoči proslave u Kninu provele tribine ili skupove kako bi se čulo mišljenje običnih ljudi.

Drži da srpskoj zajednici neće biti bolje zbog toga što je potpredsjednik Vlade i saborski zastupnik SDSS-a Boris Milošević nazočio proslavi Oluje u Kninu.

Crnogorac je rekao da je odlazak Miloševića izazvao lavinu nezadovoljstva unutar srpske zajednice u Hrvatskoj.

„Čuli smo poruke iz Srbije kao i poruke Srba iz Crne Gore, Bosne i Hercegovine i drugih zemalja, ali nismo čuli poruke Srba iz Hrvatske”, kazao je Crnogorac, dodavši kako on osobno smatra da predstavnici srpske manjine nisu trebali otići na proslavu Oluje.

Najavio je i kako će se u organizaciji Saveza srpskih udruga Hrvatske, koje je osnovano prošle godine, u ponedjeljak, 17. kolovoza održati skup na temu “Položaj Srba u Hrvatskoj danas i sutra”.

Ucitavanje vijesti

Vijesti

Stožer: Rekordnih 208 slučajeva zaraze koronavirusom

Published

on

U posljednja 24 sata novih je 208 slučajeva zaraze koronavirusom u Hrvatskoj čime je nadmašen jučerašnji rekordan broj novooboljelih u jednom danu, a preminule su dvije osobe, izvijestio je u petak Nacionalni stožer civilne zaštite.

“U protekla 24 sata zabilježeno je  208 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj trenutno oboljelih (aktivnih slučajeva) u Hrvatskoj danas ukupno 961”, kazao je na konferenciji za medije ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak na konferenciji za medije.

To je drugi dan zaredom da se u Hrvatskoj bilježi rekordan broj oboljelih u jednom danu. Samo jučer je zabilježeno 180 slučajeva. 

Na bolničkom liječenju nalazi se 106 pacijenata, od toga je na respiratoru pacijenata 10. Preminule su dvije osobe, osoba rođena 1960. godine u Splitu koja je bila na repiratoru te osoba rođena 1934. godine u KBC-u Osijek s komorbiditetom.

Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno je zabilježeno 6258 osoba zaraženih novim koronavirusom, od kojih je .163 preminule, a 5134 se oporavilo.

U samoizolaciji su trenutno 3158 osobe. Do danas su ukupno testirane 134742 osobe, od toga 1249 u posljednja 24 sata.

“I dalje su vodeći po broju novooboljelih Splistko-dalmatinska županija i Grad Zagreb. Nastavlja se situacija da je prosječna dob novooboljelih 31 godina, a njihove kliničke slike su trenutno blage”, proučio je Capak.

Ucitavanje vijesti

Politika

Milošević: “Marširanje crnokošuljaša, uzvikivanje “za dom spremni”, pjevanje ustaških pjesama sigurno nisu slika Hrvatske kakvu u budućnosti želimo”

Published

on

Boris Milošević, potpredsjednik Vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava te član Predsjedništva SDSS-a, dao je intervju za Glas Slavonije. Rekao je da reakcije na njegov odlazak u Knin još uvijek traju.

“Važno mi je da sam imao i osjetio podršku u namjeri da zajedno s Vladom mijenjamo društvo nabolje, da krenemo u budućnost s razumijevanjem jednih i drugih, bez omalovažavanja bilo čije žrtve. Sve to, moj dolazak u Knin, premijerov govor i druge geste, neće imati smisla ako se stane samo na tome, ako to ne bude jasno utvrđena politika Vlade. Prije svega građenjem dobre atmosfere u društvu u kojoj će biti moguće pomirenje i otvoren dijalog bez predrasuda i krivih pogleda zbog različite nacionalnosti”, rekao je Boris Milošević za Glas Slavonije.

Priznao je da je pritisak bio velik, i politički i medijski, te da je bilo niz negativnih reakcija. “Išao sam s dobrom namjerom i otvorena srca i u ovom trenutku smatram da nisam pogriješio. Ali prava ocjena bit će moguća tek s odmakom vremena, kada budemo znali što je moj dolazak u Knin sve pratilo i je li Vlada cijeli mandat vodila politiku pomirenja i smirivanja međunacionalnih tenzija u društvu”, dodao je.

Istaknuo je da je govor premijera Andreja Plenkovića za njega bio “ljekovit”: “Ono što posebno smatram važnim jest što je istaknuo kako Srbi ne doživljavaju Oluju na isti način kao i hrvatski narod i iskazao razumijevanje za to bez osude. Smatram sve to bitnim za Srbe u Hrvatskoj s obzirom na to da u dosadašnjem državnom službenom narativu nije bilo mjesta za priču djece Oluje, djece iz kolone, a to su danas odrasli ljudi, građani Republike Hrvatske. Sad se čuje i uvažava i njihovo iskustvo.”

Smatra da je dovoljno problema prošlo da se o toj temi može normalno razgovarati prihvaćajući razlike. Pozdravlja odlazak u Grubore i Varivode jer se “time odaje poštovanje nevinim starcima, građanima Republike Hrvatske ubijenima kada više nije bilo nikakvog razloga za ubijanje”, no ističe da nije bilo nikakvog uvjetovanja.

“I sam kao potpredsjednik Vlade i kao čovjek osuđujem i izražavam pijetet prema svim žrtvama, pa tako i hrvatskim, i osuđujem sve ratne zločine”, dodao je.

Odluka o podršci HDZ-u bila je, kaže, jednoglasna. “Nakon što je postalo jasno da ekstremna desnica nije ostvarila rezultat kakvom se nadala i da ne može utjecati na formiranje Vlade, za nas nije bilo previše dilema. Svima je bilo prirodno da nastavimo suradnju s partnerima koji su nam poznati i s kojima smo surađivali prethodne četiri godine. Nije to uvijek bila lagana suradnja, ali smatrali smo kako je to najbolje za srpsku zajednicu u Hrvatskoj i društvo u cjelini”, rekao je Milošević dodajući da reakcije iz Srbije nisu neočekivane:

“Očekivao sam da neće biti podrške ni razumijevanja, a nije me iznenadila ni razina osude ni količina uvreda. Prva polovina 90-ih je razdoblje od kojeg se Srbi u Hrvatskoj nikad neće oporaviti. Nije tu u pitanju samo Oluja, koja je samo po sebi bila najveće stradanje i egzodus. Danas je Srba oko 400.000 manje nego 1991., ostala nas je samo trećina u odnosu prema prijeratnim brojkama.”

Od Srbije očekuje podršku u ostvarivanju prava i razvijanju projekata koji su od interesa za zajednicu i idu prema očuvanju identiteta zajednice: “Bilo kakva podrška Srbije treba biti u skladu s unutarnjim propisima RH i međunarodnim pravom. To je legitimno i ne bi smjelo biti sporno.”

Komentirao je i korištenje pozdrava Za dom spremni u javnom prostoru.

“Moj stav, koji sam više puta iznosio i u Hrvatskom saboru, jest da pozdravu “za dom spremni” treba oduzeti pravo javnosti, samo sa strukom treba vidjeti koji bi način bio najbolji. To je pitanje osjetljivo i dijeli društvo iako zapravo nema nikakvih dilema čiji je to pozdrav i koliko je on neprihvatljiv. Osnovno polazište za raspravu o tom pozdravu treba nam biti stav Ustavnog suda da je riječ o ustaškom pozdravu Nezavisne Države Hrvatske te da taj pozdrav nije u skladu s Ustavom Republike Hrvatske. Stajalište Vijeća za suočavanje s prošlošću, koje je zauzelo stav da se on koristi isključivo u komemorativne svrhe, nije pravna norma na temelju koje bi sudovi i druge državne institucije mogle zauzimati svoje stavove, iako se to događa. Problem s takvim stajalištem Vijeća je što se ono u velikoj mjeri zloupotrebljava. Marširanje crnokošuljaša, uzvikivanje “za dom spremni”, pjevanje ustaških pjesama sigurno nisu slika Hrvatske kakvu u budućnosti želimo”, rekao je za Glas Slavonije.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije