Povezite se

Kultura

Počelo snimanje filma “Šesti autobus” o padu Vukovara

Objavljeno

-

Snimanje dugomeražnog igranog filma o padu Vukovara  “Šesti autobus” Eduarda Galića počelo je u blizini Đakova, a do proljeća iduće godine nastavit će se  u Vukovaru, Zagrebu, Glini i Beogradu.

“Šesti autobus” najavljuje se kao potresna ratna drama o padu Vukovara tijekom Domovinskog rata. Film prati glavnu glumicu u potrazi za vlastitim identitetom kojeg otkriva traženjem istine o pogibelji svog oca, koji je nakon ranjavanja završio u vukovarskoj bolnici, a nakon pada grada gubi mu se svaki trag.

“Sam naziv Šesti autobus vezan je za nestale tijekom Domovinskog rata, budući da je to jedan od autobusa kojima su zarobljeni branitelji te ranjenici odvezeni iz vukovarske bolnice, a čija se sudbina ni nakon 28 godina ne zna”, stoji u najavi Hrvatskog audiovizualnog centra.

Nakon snimanja na vojnom poligonu i selu Gašinci, set se seli u Vukovar, kasnije i u Zagreb, Glinu, a na proljeće 2020. godine u Beograd.  U kina diljem Hrvatske stiže 2021. godine.

Po riječima producenta i scenarista Dominika Galića, film će se u Vukovaru snimati desetak dana na nekoliko lokacija diljem grada vezanih uz ratnu jesen ’91., od hangara Veleprometa do mjesta koje će predstavljati Ovčaru.

Galić kaže kako će se, zbog scenografije, s obzirom na to da je Vukovar danas gotovo potpuno obnovljen, snimati još u Zagrebu i Glini.

Uz Galića, scenarij potpisuju njegov otac Eduard te Jure Pavlović.

U glavnim ulogama su Zala Đurić Ribić, Marko Petrić, Rade Vulin, Živko Anočić, Pavle Matuško i Ozren Grabarić.

Direktor fotografije je Filip Starešinić, a projekt su dosad podržali Hrvatski audiovizualni centar, Ministarstvo branitelja, MORH, Ured predsjednice RH, HRT,  Vukovarsko-srijemska županija i Grad Vukovar.

Kultura

Koncert Zagrebačke filharmonije u zagrebačkom Zoološkom vrtu

Published

on

Dvama nastupima u subotu na Labuđem otoku Zagrebačka filharmonija počela je ciklus koncerata u Zoološkom vrtu grada Zagreba, a riječ je o prvom koncertu u Zagrebu nakon popuštanja mjera uvedenih zbog epidemije koronavirusa, izvijestili su iz Zoološkog vrta.

“U večerašnjim su koncertima uživali i ljudi i životinje. Vjerujemo kako će naše goste i stanovnike Zoološkog vrta jednako oduševiti i glazbene poslastice koje nam Zagrebačka filharmonija priprema tijekom lipnja. Ovi su koncerti i svojevrsna glazbena uvertira u proslavu Dana Grada Zagreba. Svi smo posebno bili ganuti kad su Vrtom odjeknuli taktovi pjesme ‘Moj Zagreb, tak imam te rad'”, rekao je tim povodom ravnatelj Zoološkog vrta grada Zagreba Damir Skok.

Koncert popularne klasike na Labuđem otoku u izvedbi Zagrebačke filharmonije bio je prvi koncert nekog orkestra u Zagrebu nakon popuštanja mjera uvedenih zbog epidemije koronavirusa, a među nekoliko stotina posjetitelja pratio ga je i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.

Koncerti Zagrebačke filharmonije na Labuđem otoku u ZOO vrtu

Zadovoljstvo zbog ponovnog nastupa nakon dva i pol mjeseca izrazio je ravnatelj Zagrebačke filharmonije Mirko Boch. “Koncerti pod vedrim nebom sa sobom povlače i određenu simboliku – donose svjetlo na kraju tunela, a umjetnosti dajemo novi dah. Drago nam je da smo upravo ovdje jer Zoološki vrt grada Zagreba uskoro slavi 95., a mi na jesen 150. rođendan“, dodao je.

Filharmonija će sutra na Labuđem otoku održati još dva koncerta, a  na istom mjestu s koncertima će nastaviti subotom tijekom lipnja.

Posebno atraktivan program za građane iz ZOO-a najavljuju za rođendan Vrta u subotu 13. lipnja.

Ucitavanje vijesti

Kultura

Matica srpska opet pokušava prisvojiti hrvatsku književnu baštinu

Published

on

Matica Hrvatska/Facebook

Ministarstvo kulture pridružilo se u petak ocjeni Matice hrvatske iznesenoj u Izjavi o prisvajanju hrvatske književne baštine u izdanjima Matice srpske te ističe da je riječ o oglednom primjeru još jednog posezanja za hrvatskom kulturom i tradicijom i pokušaju njezina prisvajanja.

“Ovaj novi incident ogledni je primjer još jednog pokušaja posezanja za hrvatskom kulturom i tradicijom, a temelji se na jezično-kulturnom imperijalizmu koji je inaugurirao Vuk Karadžić tezom po kojoj su svi štokavci Srbi. Iako znanstveno osporena i u praksi neprimjenjiva, ta je teza bila i ostala temelj srpske nacionalne integracijske ideologije”, ističu na upit Hine iz Ministarstva kulture.

Dodaju da su brojni hrvatski autori koji su se našli na popisu Deset vekova srpske književnosti, stvarali u okrilju hrvatske književnosti, smatrajući sebe njezinim dionicima.

Ministarstvo kulture se, kako navode, pridružuje ocjeni koju je Matica hrvatska iznijela u Izjavi o prisvajanju hrvatske književne baštine u izdanjima Matice srpske kojom je reagirala na nedavno objavljivanje djela Marina Držića u ediciji Deset vekova srpske književnosti.

“Matica hrvatska rasvijetlila je bit problema s različitih razina, jasno upozorivši na nedopustivost i neodrživost takvog prisvajanja tuđe kulturne baštine. S obzirom da se prisvajanja hrvatske kulturne baštine učestalo ponavljaju, i druge hrvatske kulturne institucije, kao i povjesničari književnosti i jezikoslovci jasno su iznijeli osudu takvog čina”, zaključuju iz Ministarstva.

Središnjica Matice hrvatske i svi njezini ogranci bili su zabrinuti i ojađeni zbog postupka Matice srpske koja je ovih…

Objavljuje Matica hrvatskaPetak, 8. svibnja 2020.

Ucitavanje vijesti

Kultura

Umrla Beba Selimović, jedna od ikona bosanskohercegovačke sevdalinke

Published

on

Izvor: Youtube

Pjevačica Izeta Beba Selimović, koja je slovila za jednu od najboljih interpretatorica tradicionalnih bosanskohercegovačkih pjesama sevdalinki, umrla je u Sarajevu u 82. godini, potvrdili su u utorak članovi obitelji.

“Na najčestitiji način obogatila je i sačuvala naše nematerijalno blago, a to je sevdalinka. Kao građanin kažem da je njen odlazak veliki gubitak na našoj kulturnoj sceni”, kazao je za agenciju Fena suprug Dževad Šabanagić, violinist Sarajevske filharmonije.

Beba Selimović rođena je u Trebinju 1939. godine, a kao djevojčica s roditeljima je doselila u Sarajevo. Pjevačku karijeru započela je još 1957. godine nastupima na tadašnjem Radio Sarajevu.

Tijekom karijere za tadašnju diskografsku kuću Jugoton snimila je četiri studijska i tri kompilacijska albuma, a posljednji među njima 1988. godine. Nastupati je prestala 2005., a pratio ju je glas samozatajne osobe za koju se nikada nisu vezali skandali.

Među hitovima koji su obilježili njenu glazbenu karijeru najpoznatije su pjesme “Moj dragane”, “Mene moja majka gleda sa čardaka”, “Kolika je Prijedor čaršija”, “Konja kuje brate Sulejmane”, “Mene moja zaklinjala majka”, “Ko se ono brijegom šeće”, “Kraj potoka bistre vode”, “Plačem ja, plačeš ti”, “U srcu mome živiš samo ti”, “Kako srcu svom da kažem”.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije