Povezite se

BIH

Počelo premještanje migranata iz središta Bihaća na lokaciju Vučjaka

Objavljeno

-

Vlasti Unsko-sanske županije započele su premještati migrante iz središta Bihaća na lokaciju Vučjaka, nedaleko granice s Hrvatskom, iako se oni protive novome smještaju koji se nalazi na bivšem odlagalištu otpada zbog čega su protivljenje toj lokaciji izrazili i predstavnici međunarodnih institucija.

Migranti koje su predstavnici policije Unsko-sanske županije počeli odvoditi iz središta grada iz improviziranih naselja i privatnih objekata su se nakon izvjesnog vremena pokušali vratiti u Bihać. U tome su ih spriječili pripadnici policije koji više ne dopuštaju povratak u središte grada.

“Izmjestili smo ljude koji su boravili u malim šatorima na javnim površinama u gradu bez ikakvih uvjeta, ili su bez identifikacijskih dokumenata iznajmljivali privatni smještaj“, rekao je glasnogovornik MUP-a Unsko-sanske županije Ale Šiljdedić.

Pojasnio je i kako je na lokaciju Vučjak odvedena skupina ljudi koji su izazivali izgrede.

Na lokaciji Vučjaka postavljeni su šatori, te se tek uspostavlja infrastruktura, opskrba vodom i električnom energijom te sanitarni čvorovi.

Policija nastavlja provjeravati objekte u središtu Bihaća u potrazi za migrantima koji se ne nalaze pod nadzorom vlasti.

Kako su izvijestili lokalni portali zapečaćeno je nekoliko objekata u kojima su bili migranti.

Gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić ističe kako je ovaj grad prepušten sam sebi u borbi s migrantima.

“Mi smo posljednjih deset dana doslovno pregaženi ovdje. U Bihaću su više od 20 posto od ukupne populacije migranti“, rekao je Fazlić.

Po procjenama vlasti na području Unsko-sanske županije nalazi se oko 8.000 migranata.

Misija UN-a u Bosni i Hercegovini usprotivila se uspostavi migrantskog centra na lokaciji Vučjak.

Ranije su se premještanju migranata na ovu lokaciju usprotivili i Hrvati iz naselja Zavalja, Skočaja, Vedrog Polja i Žegara, te su u pismu zatražili i potporu Hrvatskog sabora.

Stanovnici Bihaća za nedjelju su najavili održavanje prosvjeda u središtu grada zbog migrantske krize.

BIH

BIH pozvala hrvatsku Vladu da odustane od planova gradnje odlagališta nukleranog otpada na Trgovskoj gori

Published

on

Ministar vanjskih poslova BiH Igor Crnadak i ministrica prostornog uređenja i okoliša Republike Srpske Srebrenka Golić u utorak su pozvali hrvatsku vladu da odustane od planova gradnje odlagališta nukleranog otpada na Trgovskoj gori i predložili kako bi najbolje bilo da se otpad odlaže u Sloveniji.

Crnadak i Golić sastali su se u Banjoj Luci uoči odlaska šefa bosanskohercegovačke diplomacije na zasjedanje opće skupštine Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA).

Crnadak je ranije najavio da će na tom skupu internacionalizirati pitanje gradnje odlagališta na Trgovskoj gori u općini Dvor.

“Cilj današnjeg radnog sastanka bio je da Crnadka upoznamo sa detaljima o tome što smo učinili i što smo sve pisali vlastima Hrvatske da odustanu od ovog lokaliteta i da izmjeste odlaganje radioaktivnog otpada u mjesto Vrbina kao što su im predlagali kolege iz Slovenije”, kazala je Golić novinarima.

Slovenija u Vrbini, u neposrednoj blizini nukelarne elektrane Krško gradi novo odlagalište nuklearnog otpada u kojem bi, prema jednom prijedlogu, Hrvatska odlagala “svoj dio” otpada iz elektrane o kojemu je dužna skrbiti. No, troškovi ne bi smjeli biti veći od onih u drugoj potencijalnoj lokaciji, bivšoj vojarni “Čerkezovac” na Trgovskoj gori.

U BiH drže kako Hrvatska nema puno izbora i najavljuju da će učiniti sve da spriječe odlaglište na Trgovskoj gori jer ga smatraju prijetnjom po svoj okoliš, posebno z općine koje gravitiraju rijeci Uni.

“U prilici smo ponuditi čvrste argumente i činjenice u našu korist, konkretno i detaljno obrazloženje zašto to odlagalište ne treba biti na Trgovskoj gori. Ne treba biti tu gdje će ugroziti stotine tisuća ljudi”, izjavio je Crnadak najavivši poduzimanje “svih raspoloživih mjera” kako bi Hrvatska odustala od Trgovske gore.

Golić je najavia kako će na bosanskohehcregovačkoj strani granice 27. rujna održati masovni prosvjedi na kojima očekuje i predstavnika hrvatskih općina uz Unu.

“Još jednom apeliramo na vlasti Hrvatske: promijenite odluku, odlažite svoj otpad na jednoj od sedam lokacija koje ste ranijim dokumentima predvidjeli, odnosno najbolja je lokacija mjesto Vrbina koju predlaže Slovenija, odmah na mjestu nastanka uz nuklearnu elektranu Krško”, izjavila je Golić.

Ucitavanje vijesti

BIH

Odlagalište nuklearnog otpada na Trgovskoj gori je za BiH neprihvatljivo

Published

on

Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Igor Crnadak najavio je u nedjelju internacionaliziranje pitanja moguće gradnje odlagališta nukleranog otpada u Hrvatskoj na lokalitetu Trgovske gore te je kazao kako će to biti temom i predstojećeg zasjedanja opće skupštine Međunarodne organizacije za atomsku energiju.

Na konferenciji za novinare održanoj u Banjoj Luci Igor Crnadak je potvrdio kako će osobno predvoditi bosanskohercegovačko izaslanstvo na skupštini IAEA koja se narednog tjedna održava u Beču te iskoristiti priliku kako bi upozorio da je za BiH neprihvatljiva zamisao po kojoj bi Hrvatska svoj nuklearni otpad odlagala u bivšoj vojarni na Trgovskoj gori u općini Dvor.

“Jasno ćemo poručiti da ne možemo dopustiti odlaganje nuklearnog otpada na samoj bosanskohercegovačkoj granici,” kazao je Crnadak.

Vlasti u BiH odlučno se protive odlagalištu na Trgovskoj gori jer smatraju da bi to ekološki ugrozilo cijelo područje u slivu rijeke Une te tvrde kako bi se na taj način doveo u pitanje opstanak više od 200 tisuća ljudi s obje strane granice.

Vlada Republike Srpske je ranije ovog tjedna svoj dio teritorija uz rijeku Unu proglasila parkom prirode kako bi ga dodatno zaštitila, a dio sliva te rijeke koji se nalazi u Federaciji BiH od ranije ima status nacionalnog parka.

Šef bosanskohercegovačke diplomacije u nedjelju je sugerirao kao bi snažan međunarodni pritisak mogao biti ključan da Hrvatsku potakne na odustajanje od odlagališta na Trgovskoj gori i nađe drugo rješenje za zbrinjavanje svog nuklearnog otpada.

Podsjetimo, početkom ovog mjeseca župan Sisačko moslavački Ivo Žinić konstatirao je da
otpad nije opasan po ljudsko zdravlje i prirodu, te da je u pitanju neznanje ali da je u pitanju i negativna kampanja koja se vodi u županiji od strane nekih čelnika.

Na njegovo stručno, politički obojeno i interesno lobiranje prvi je oštro, sa činjenicama i argumentima reagirao saborski zastupnik i gradonačelnik Petrinje Darinko Dumbović:

Darinko Dumbović, saborski zastupnik i gradonačelnik Petrinje

Županova izjava zabrinjava jer nam je poručio da se razumije i u radioaktivni i ostali otpad , pa nas uvjerava da nam zdravlje nije ugroženo, štoviše ispada da promovira zdravi zivot , ekološko voće i povrće i ruralni razvoj u županiji gdje će se skladištiti radioaktivni otpad sada (a u budućnosti i tko zna kakav još.)
A kako on to ne bi znao kad je bio i “vođa puta” autobusom koji je vozio u Krško sve one koji su htjeli vidjeti kako iznad odlagališta otpada uzgajati ekološke jabuke i drugog voća, pa da onda tamo viđeni model preneseno i u Dvor i okolicu Trgovske gore. Tako pravi župan brine o građanima svoje županije.
Već je jednom dio županije, točnije Moslavina bila potencijalno odlagalište, ali su imali političku podršku , taj su problem “ prebacili” preko Kupe i sad mirno spavaju po tom pitanju.

A kad župan jedne županije uvjerava građane i javnost da odlaganje radioaktivnog otpada na području te županije nije za njih opasno i da nema razloga za zabrinutost, to treba biti signal svima da jako dobro razmisle kakvu su to vlast izabrali.

I dok se drugi župani bore za svoje krajeve, za njihov razvoj, proglašavaju zaštićena područja i čuvaju svoje nacionalne parkove, župan Žinić se slaže da bi Sisačko – moslavačka županija trebala biti mjesto odlaganja svakojakih otpada, ma kako se oni zvali…, kazao je Dumbović.

Ucitavanje vijesti

BIH

Obilježena 26. godišnjica pokolja u Uzdolu, traži se kažnjavanje počinitelja ratnog zločina

Published

on

Obitelji žrtava i predstavnici vlasti i Crkve obilježili su u subotu 26. godišnjicu pokolja i pozvali na kažnjavanje počinitelja zločina nad 41. Hrvatom u Uzdolu kod Prozor-Rame na sjeveru Hercegovine, koje su na današnji dan pobili pripadnici bošnjačke Armije BiH u sklopu operacije Neretva ’93.

Misno slavlje predvodio je kotorski biskup Ilija Janjić, a vijence su položila te svijeće zapalila brojna izaslanstva ispred spomen križna Uzdolu na kojemu su ispisana imena 41 hrvatske žrtve.

Političari su poručili da pravda neće biti zadovoljena niti je moguće ostvariti pomirenje bez kažnjavanja počinitelja zločina.

Mjesni župnik u mjestu Uzdolu Ivan Tomić rekao je kako su civili ubijani na kućnome pragu, među njima i djeca.

„Ovdje su ljudi pobijeni. Ovdje je počinjen zločin. Ovdje su ubijeni civili, djeca, na svom kućnom pragu. Svatko bi tražio istinu i pravdu. U tome kontekstu pitaju državu i traže odgovore kada će doći istina“, rekao je župnik.

Pred Sudom Bosne i Hercegovine vodi se samo jedan proces za ratni zločin u Uzdolu koji se dogodilo 14. rujna 1993. godine kada su mjesto napali pripadnici Prozorskog bataljuna Armije BiH su u sklopu operacije ‘Neretva 93.’ i na okrutan način ubili 41 Hrvata, od kojih 29 civila i 12 vojnika Hrvatskog vijeća obrane.

Najmlađe žrtve pokolja Armije BiH u Uzdolu bili su desetogodišnji Stjepan Zelić i njegova tri godine starija sestra Marija Zelić. Oni su ubijeni s majkom Ružom nedaleko odkućnog praga. U Uzdolu je ubijena i dvanaestogodišnja Jadranka Zelenika, a najstarija žrtva je bila 87-godišnja Luca Zelenika.

Tužiteljstvo je za nekadašnjeg zapovjednika Prozorskog bataljuna Envera Buzu zatražilo najstrožu kaznu, a obrana oslobađanje te je tijekom postupka tvrdila da zapovjednu odgovornost za masakr snosi nekadašnji zapovjednik Glavnog stožera Armije BiH general Sefer Halilović, koji je zapovijedao operacijom Neretva ’93. Armije BiH.

Protiv Halilovića je pred Haaškim tribunalom vođen postupak za više masovnih ratnih zločina nad Hrvatima, no on je oslobođen odgovornosti.

Za vrijeme operacije Operacija Neretva ’93. na području Hercegovine počinjeno je više zločina nad hrvatskim civilima i zarobljenim vojnicima. Samo pet dana prije zločina u Uzdolu masakrirana su 32 hrvatska civila u mjestu Grabovici sjeverno od Mostara.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije