Povezite se

Vijesti

Plenković: Zovu nas roditelji i pitaju do kada djeca neće ići u školu

Objavljeno

-

Premijer Andrej Plenković ponovno je u petak pozvao predstavnike obrazovnih sindikata u štrajku na razgovore jer moraju još malo “odrazgovarati” i pronaći rješenje, dodavši da i Vlada dobiva upite roditelja do kada djeca neće ići u školu.

“Želimo nastaviti razgovarati, tražiti rješenja, najbitnije je da većina javnosti shvati da je ovo Vlada u kojoj će u četiri godine mandata temeljem Temeljnog kolektivnog ugovora plaće porasti za 18,3 posto”, kazao je Plenković na sjednici Vlade.

Rješavamo popriličan broj kostura iz ormara

Rekao je da poštuju mirni prosvjed koji su sindikati jučer održali pred Banskim dvorima, ponovivši da je ovo Vlada koja je išla ususret pravima radnika, povećanju plaća i mirovina.

“Malo smo i odgovorni što su se povećale plaće u našem mandatu za 11,49 posto, što ćemo danas na Vladi nakon pregovora sa sindikatima državnih službi potvrditi kao dogovor”, dodao je.

Svjesni smo da naši partneri i pregovarači s druge strane stola imaju dugo pamćenje, da njihova perspektiva nije samo razgovor s aktualnom vladom. U cijelom mandatu rješavamo popriličan broj kostura iz ormara, ispravljamo raznorazne praznine i nepravde i trudimo se to učiniti što je bolje moguće. Nastojat ćemo popraviti što možemo, kazao je Plenković pozvavši sindikate na nastavak razgovora.

“Pozivam predstavnike sindikata na razgovore, mi moramo još malo tu odrazgovarati, pronaći rješenje. Ono što je sigurno i što odgovorno tvrdimo i što ministrica zna, apsolutno dijelimo stav da ne ići u školu nije rješenje”, naglasio je.

Ustvrdio je da štrajk prema Vladi koja podiže plaće za 18 posto “samo zbog pitanja optike o koeficijentu, za koji ne kažemo da nije nepravedan i nelogičan” – ne može biti dovoljan razlog da se ide na paralizu školskoga sustava, da se dovode u pitanje nadoknade, praznici i kalendar državne mature.

“Moramo svi pokazati stupanj odgovornosti, to je glavna poruka. Ovo nije pitanje emocija, ovo je pitanje racija, argument o reformi koja zahtijeva dosta ulaganja. Mi hoćemo razgovarati, razgovaramo stalno”, istaknuo je premijer.

U školu se mora ići

“U školu se mora ići, zato škola i postoji. Vladi koja povećava plaće nije korektno raditi bunt na temi koja se odnosi na djecu. To racionalno nije korektno, politički nije korektno. Razgovor da, no činjenica da djeca ne idu u školu – ne”, istaknuo je Plenković

Ocijenio je kako je Vlada bila uviđavna s obzirom da je štrajk do 15. studenoga plaćen, ali po njegovom uvjerenju “ovo što se radi od utorka je i nepotrebno i nekorektno”. “Zovu i nas roditelji i pitaju što ćemo – dokle nećemo ići u školu s našom djecom”, kazao je.

Tvrdi i da pojedini akteri koriste prosvjed da ga ispolitiziraju protiv Vlade u predizborno vrijeme. “Nitko ovdje nije naivan niti politički od jučer da ne razumije B plan, koji je zapravo A plan cijelo vrijeme. I to svi moraju znati i oni koji misle da se to ne vidi da nije na neki način prozreno”, rekao je.

Politika

Dalija Orešković: Hrvatska nema definirane vanjskopolitičke ciljeve

Published

on

Konferencija za medije Ženskog kluba

Zastupnica Dalija Orešković ustvrdila je u srijedu u raspravi o potvrđivanju Sporazuma između Vijeća ministara BiH i vlada drugih stranaka Inicijative za spremnost i prevenciju u katastrofama za Jugoistočnu Europu kako Hrvatska nema definirane vanjskopolitičke ciljeve.

“Nismo u stanju definirati što želimo postići i što su nam vanjskopolitički prioriteti”, upozorila je Orešković (Klub SIP, Pametno i Glas). Podsjetila je kako vanjsku politiku, prema Ustavu, sukreiraju predsjednik Republike i predsjednik Vlade te je upitala čine li to oni doista i kakav je stav Republike Hrvatske prema zemljama u okruženju. Ako ne znamo što je cilj vanjske politike, kako možemo znati poštuju li ga nositelji izvršne vlasti u skladu s ovlastima i povjerenjem građana koje su dobili, upozorila je i dodala kako treba napraviti jasnu distinkciju između interesa HDZ-a i Republike Hrvatske.

Nino Raspudić (Klub Mosta) rekao je kako je zakonski prijedlog neprihvatljiv i suprotan interesima Republike Hrvatske. Ocijenio je kako je besmisleno plaćati 25.000 eura na godinu za ured te inicijative u Sarajevu, “koji ne radi ništa”, i ustvrdio kako je to bačen novac. Ne treba nam sporazum u kojem nema Mađarske ni Austrije, a čine ga zemlje bivše Jugoslavije uz još neke susjedne zemlje, smatra Raspudić.

Državni tajnik Ministarstva unutarnjih poslova Žarko Katić, predstavljajući zakonski prijedlog o potvrđivanju tog sporazuma, rekao je kako kako Hrvatska ima interes za suradnju s njegovim članicama u sprječavanju i ublažavanju posljedica prirodnih nepogoda i tehnoloških katastrofa. Dodao je kako bi Hrvatska trebala plaćati 25.000 eura na godinu za financiranje rada Tajništva sa sjedištem u Sarajevu. Sklapanjem sporazuma nastavlja se dobra suradnja država članica Inicijative usmjerena prema uspješnoj provedbi misije Tajništva kroz učinkovito obavljanje njegovih operativnih dužnosti i zadaća, dodao je.

Sporazumom su, među ostalim, propisani sjedište i pravni status Tajništva, potrebni doprinos zemlje domaćina, sloboda djelovanja i nepovredivost Tajništva, njegovo osoblje, povlastice i izuzeća voditelja, službenika i stručnjaka te rješavanje sporova u vezi s tumačenjem ili primjenom Sporazuma, navodi se u obrazloženju.

Stranke Sporazuma su Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, kao predstavnik države domaćina Tajništva Inicijative za spremnost i prevenciju u katastrofama za Jugoistočnu Europu sa sjedištem u Sarajevu, te Vijeće ministara Albanije i vlade Bugarske, Crne Gore, Hrvatske, Rumunjske, Sjeverne Makedonije, Slovenije, Srbije i Turske, kao predstavnici država stranaka Inicijative za spremnost i prevenciju u katastrofama za Jugoistočnu Europu. Inicijativa je regionalna mreža i posrednik u spremnosti za suočavanje i prevenciju elementarnih nepogoda i tehnoloških katastrofa na području Jugoistočne Europe.

S obzirom na prirodu postupka potvrđivanja međunarodnih ugovora, kojim država i službeno izražava spremnost biti vezana već sklopljenim međunarodnim ugovorom, te na činjenicu da se u ovoj fazi postupka, u pravilu, ne mogu provoditi izmjene ili dopune teksta međunarodnog ugovora, predlaže se da se taj konačni prijedlog zakona raspravi i prihvati u jednom čitanju, stoji u obrazloženju.

Ucitavanje vijesti

Politika

Bačić: HDZ-u je u posebnom interesu utvrditi tko je probijao istrage

Published

on

Branko Bačić/Izvor: Nacionalno/D.Prša

Predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a Branko Bačić u srijedu je izjavio da je njegovoj stranci u posebnom interesu utvrditi tko je probijao istrage i osumnjičenicima dojavljivao da su obuhvaćeni izvidima, ali da neće podržati istražno povjerenstvo čiji je cilj opstrukcija istrage.

“Klub HDZ-a će se očitovati o eventualnom prijedlogu o osnivanju istražnog povjerenstva kada vidimo taj uradak, o čemu će povjerenstvo raspravljati i što će istraživati”, najavio je Bačić u izjavi novinarima u Saboru.

“Nećemo podržati istražno povjerenstvo čiji cilj bude eventualno opstruiranje istrage ni u ovom ni u bilo kojem drugom slučaju. Nama u HDZ-u je od posebnog interesa da se utvrdi tko je, i ako je, u pojedinim predmetima probijao istrage te su osumnjičenici koji su bili obuhvaćeni izvidima od strane nadležnih tijela doznali od pojedinaca koji su eventualno zaposlenici tih istih institucija, to nas interesira. I ne samo u ovom navodnom probijanju mjera u aferi Janaf, nego i u ranijim aferama”, poručio je.

Dodao je i da HDZ interesira kako je predsjednik Republike, kao bivši premijer, znao sve o radu tijela progona, tko ga je o tome brifirao i na koji način.

Interesira nas jako puno tema i bit ćemo lučnoše osnivanja istražnog povjerenstva koje će vrlo jasno utvrditi tko na nezakonit način opstruira rad državnih tijela, najavio je.

Predsjednik Vlade i HDZ-a se već javno očitovao kako ne želi na bilo koji način imati podatke i saznanja o izvidima koje provode pravosudne institucije i policija.

Jasno smo na stajalištu trodiobe vlasti i nemiješanja izvršne i zakonodavne vlasti u rad pravosudnih vlasti, istaknuo je Bačić. Dakle – itekako smo otvoreni za raspravu o eventualnim nezakonitim radnjama koje dovode do probijanja mjera u istragama koje su po zakonu tajne, o kojima nitko ne smije znati osim onih koji su za to zakonom predviđeni.

Vidjet ćemo je li oporba unisona da se istraže i radnje koje se protežu na više vlada 

O osnivanju istražnog povjerenstva Klub HDZ-a će se očitovati kada nam bude jasno da ćemo tim mjerama doista postići cilj da se doista istraži tko je u određenim trenucima pogodovao osobama koje su bile pod mjerama, a do tada ćemo vidjeti je li oporba unisona i jedinstvena u tome da se istraže radnje koje se protežu ne samo na jednu nego na više vlada, napomenuo je.

I u prošlim vladama, kazao je, bilo je probijanja mjera pa su pojedini visoki dužnosnici, a to je i sam predsjednik Republike rekao, bio informiran i on i njegov ministar unutarnjih poslova.

Na primjedbe oporbe da se u aferi Dnevnice dogodio Dinko Cvitan i da je Plenkoviću tada odgovaralo miješanje, Bačić je odgovorio da je to potpuno drugi trenutak istrage. Tu se radi ne o saznanju aktivnosti koje provode istražna tijela tijekom tajne istrage, nego o trenutku kad je već istraga otvorena i kad je upućen zahtjev da se otvori istraga, a to su, smatra, dva različita momenta.

Istaknuo je da to nije bio pritisak na rad neovisnih institucija nego su predsjednik Vlade i glavni državni odvjetnik dali izjavu na zajedničkoj konferenciji za novinare.

Ponovio je i da Dragan Kovačević ne bio bio ponovno imenovan za predsjednika Uprave Janafa da je premijer Plenković tada imao informacije koje danas imamo.

Bačić smatra da predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti ne smiju biti upoznati s onime što rade tijela državnog progona jer, dodaje, “svi smo mi od krvi i mesa, možda bi netko imao potrebu da u određenom trenutku intervenira”.

Ne smije znati, čim se nešto zna, već je u tom trenutku zakon prekršen i onaj tko bi obavijestio premijera bi napravio kazneno djelo i po meni bi tada on trebao biti predmet istrage, dodao je.

Moramo konačno shvatiti da svatko radi svoj posao ako hoćemo biti demokratska država. I ne priznajem nikome da je borac protiv korupcije na način što prokazuje, saziva konferencije, to je isto borba, ali borba protiv korupcije se isključivo efikasno provodi da oni koji su zaduženi za borbu protiv korupcije budu neovisni, poručio je Bačić.

Upitan misli li da je Milanović počinio kazneno djelo ako kaže da je znao za sve istrage, Bačić je uzvratio da ga zanima što će o tome reći Slavko Linić, podsjetivši što je Linić govorio na temu svog progona od strane ministra unutarnjih poslova i predsjednika Vlade. Ja se toplo nadam da predsjednik države u vrijeme dok je bio premijer nije znao za ono što je sam izjavio da je znao o svakoj istrazi u svakom trenutku, zaključio je Bačić.

Ucitavanje vijesti

Vijesti

DORH: Neke kritike prelaze razinu prihvatljivu za demokratsko društvo

Published

on

Državno odvjetništvo (DORH) u srijedu je odgovorilo na niz medijskih, ali i političkih kritika na njihov rad u u tzv. aferi Janaf, zbog koje ih je prozvao i predsjednik Republike, a saborska oporba pokrenula istražno povjerenstvo koje treba utvrditi je li bilo utjecaja izvršne vlasti na DORH.

“U svakom demokratskom društvu postoji i mora postojati pravo na kritiku pa tako i na kritiku rada pravosudnih tijela. Međutim, neke kritike pa čak i omalovažavanje i optužbe na račun DORH-a i Uskoka kojima svjedočimo zadnjih dana prelaze razinu prihvatljivu za jedno demokratsko društvo koje poštuje vladavinu prava i trodiobu vlasti kao najviše vrednote, koje jamči i Ustav”, ustvrdilo je Državno odvjetništvo.

Dinamika i način postupanja ovisi o prikupljenim dokazima

Dodaju da su položaj, dužnosti i ovlasti Državnog odvjetništva kao samostalnog i neovisnog tijela propisani Ustavom i drugim propisima “koji propisuju njegove ovlasti i način postupanja, a u granicama tih pravnih okvira Državno odvjetništvo isključivo i uvijek postupa”.

Ističu da je cilj i dužnost Državnog odvjetništva i Uskoka u suradnji s policijom provesti izvide, otkriti kazneno djelo i počinitelja te ga procesuirati i ishoditi pravomoćnu osuđujuću presudu u postupku koji se vodi prema zakonskim odredbama.

“Pri tome se uvijek rukovodimo zaštitom probitaka kaznenog postupka i prikupljanjem dokaza o počinjenju kaznenih djela na temelju relevantnih zakonskih odredbi vodeći računa o pravima obrane. Do pravomoćne osuđujuće presude kojom se nikome ne povrjeđuje ni jedno pravo ne dolazi se spekulacijama i kalkulacijama kakvima svjedočimo u posljednjih par dana.

Dinamika i način postupanja u provođenju izvida u svakom konkretnom slučaju ovisi o do tada prikupljenim dokazima, postupovnim odredbama zakona, o postojanju svih obilježja pojedinih kaznenih djela koja se okrivljenicima stavljaju na teret, a koja su propisana Kaznenim zakonom”.

Plasiranje neprovjerenih informacija s ciljem opstruiranja kaznenog postupka

“Nakon donošenja rješenja o provođenju istrage u kojem se, u skladu sa zakonskim odredbama, obrazlaže osnovana sumnja da su okrivljenici počinili određena kaznena djela, sadržaj tog rješenja postaje dostupan svim sudionicima kaznenog postupka.

Zakon o kaznenom postupku daje pravo svakom okrivljeniku da se brani na način koji smatra za sebe najpovoljnijim zbog čega se u javnost često plasiraju neprovjerene i nepotpune informacije s ciljem opstruiranja kaznenog postupka, a čemu i sada svjedočimo”, objavio je DORH na svojoj internetskoj stranici.

Zaključuju da Državno odvjetništvo kao tijelo kaznenog progona ne može bitno utjecati na uzroke kriminalnog ponašanja pa tako i korupcije jer se po logici stvari bavi posljedicama.

“Ali da bi u tome mogli biti uspješni potrebna nam je potpora zakonodavne i izvršne vlasti i povjerenje građana. Diskreditiranje državnog odvjetništva tome sigurno ne doprinosi”, ističe DORH.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije