Povezite se

Gospodarstvo

Plenković zadovoljan dinamikom provedbe Projekta Slavonija, Baranja i Srijem

Objavljeno

-

Premijer Andrej Plenković u utorak je u Orahovici izrazio zadovoljstvo dinamikom provedbe projekta Slavonija, Baranja i Srijem istaknuvši da od ukupno 18,75 milijardi kuna koje Hrvatska ima na raspolaganju iz EU fondova, do sada ugovoreno 11 milijardi kuna te da je već isplaćeno 4 milijarde kuna.

Projekt Slavonija, Baranja i Srijem“ pokrenut je kako bi se osiguralo 2,5 milijardi eura (18,75 milijardi kuna) iz EU fondova isključivo za projekte na području pet slavonskih županija. Sredstva za ulaganja u poduzetništvo, poljoprivredu, obrazovanje, zdravstvo, istraživanje i razvoj, vodoopskrbu i odvodnju, kulturnu i prirodnu baštinu, sektor prometa, unutarnje plovne puteve i energetiku osigurana su u okviru postojećih operativnih programa i Programa ruralnog razvoja u financijskom razdoblju 2014.-2020.

Izrazivši zadovoljstvo s dinamikom provedbe Projekta, premijer je u uvodu 9. sastanka Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem – kojem uz brojne ministre nazoče i predstavnici Svjetske banke – podsjetio da je od 18. listopada 2016. godine do 23. kolovoza ove godine, od ukupno 18,75 milijardi kuna koje Hrvatska ima na raspolaganju, do sada ugovoreno 11 milijardi.

“To je skoro 57 posto alokacije koja je ugovorena. Mislim da je to jako dobar signal, vidi se očit napredak”, ustvrdio je.

Izrazito važnim ističe da je već isplaćeno 4 milijarde kuna. “Od ukupne alokacije već je isplaćeno 25 posto. Dakle, nisu to brojevi koji stoje negdje u zraku i tek trebaju doći, nego je dio tih sredstava već isplaćen”, istaknuo je.

U Virovitičko-podravskoj županiji u sklopu razvojnih projekata financira se tako Centar za kulturu zdravlja (dvorac Janković u Cabuni) s 48 milijuna kuna i uređenje Turističko-rekreacijskog centra “Jezero-Hercegovac-Ružica grad“ u Orahovici s iznosom od 70 milijuna kuna.

“Naša je vlada jasno dala do znanja da želimo ravnomjerni razvoj Hrvatske i da je ovo trenutak u kojem u okviru prve financijske perspektive EU moramo učiniti maksimalan napor da svi naši sugrađani osjete taj razvojni zamašnjak koji nam omogućava članstvo u EU, a to je prije svega realizacijom projekata”, dodao je premijer.

Svim aktivnostima želi se pridonijeti otvaranju novih radnih mjesta i ostanku ljudi u Slavoniji, istaknuo je Plenković te u tom kontekstu izdvojio Vladine odluke o dozvolama za eksploataciju ugljikovodika na području zapadne Slavonije. One će, kako je rekao, definitivno omogućiti gospodarski razvoj pogotovo ako se istraživanja pokažu uspješnima. Dodao je tome i rješenje pitanja osiguranja – u iznosu od 20 milijuna kuna – za financiranje police osiguranja za štetu nastalu od naleta vozila na divljač, kao i planirano donošenje odluke o financiranju police za štetu koju divljač napravi na usjevima.

Ukupno gledajući, naše aktivnosti ovdje dio su širih napora Vlade u pogledu gospodarskog rasta i učinit ćemo sve da provedbom niza zakonskih prijedloga i novih proračunskih mehanizama pomognemo ravnomjernom razvoju zemlje posebno Slavonije, naglasio je Plenković.

Sam Savjet i održavanje sjednica ocijenio je jako dobrim političko procesnim okvirom za bolji dijalog, bolje razumijevanje međusobnih prioriteta te realizaciju konkretnih projekata. “A sve s ciljem privlačenja ulaganja u slavonske županije, podizanje stope zaposlenosti, ulaganja u bolju komunalnu i prometnu infrastrukturu, kvalitetnije zdravstvene i socijalne usluge, veću kvalitetu života te davanja – kroz realizaciju ovih projekata – i doprinosa demografskoj revitalizaciji Slavonije”, rekao je.

Andrović: U sklopu Projekta Slavonija, Baranja i Srijem u županiji završeni brojni projekti

Izrazivši zadovoljstvo Projektom Slavonija, Baranja i Srijem, župan Virovitičko-podravske županije Igor Andrović (HDZ) podsjetio je kako su od posljednje sjednice Savjeta, među inim, završeni poduzetnički inkubatori u Slatini i Pitomači te sustav navodnjavanja Đolta, dok je u fazi izgradnje sustav navodnjavanja Novi Gradac-Detkovac čijom izgradnjom će pod navodnjavanjem imati novih tisuću hektara.

Andrović je rekao i da su započeli i s izgradnjom centra za razvoj mliječnih proizvoda, kao i s izgradnjom tehnološko-inovacijskog centra. “Kroz mjere ruralnog razvoja započeli smo gradnju čak 11 vrtića u našim općinama i gradova”, istaknuo je.

Naveo je i da je njihova razvojna agencija “Vidra” s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU potpisala ugovor za tehničku pomoć u iznosu od 17,2 milijuna kuna za narednih pet godina što će pomoći jačanju njihovih kapaciteta za pripremu i provedbu EU projekata.

“‘Vidra’ danas provodi 54 projekta ukupne vrijednosti oko 440 milijuna kuna, a u pripremi se nalazi još 49 projekata ukupne vrijednosti 226 milijuna kuna za koje se očekuju odluke o financiranju”, rekao je Andrović.

Istaknuvši kako sredstvima europskih fondova, među inima, grade komunalnu infrastrukturu i razvijaju turističku infrastrukturu te opremaju dječja igrališta, zapošljavaju žene te skrbe za starije osobe kroz program “Zaželi”, gradonačelnica Orahovice Ana-Marija Petin zatražila je podršku Vlade za projekt centra za prevenciju i rehabilitaciju kardiovaskularnih bolesti u Orahovici.

“Na taj način bi olakšali mogućnost prevencije i liječenja kardiovaskularnih bolesti na području Slavonije, a Orahovica bi dobila na značenju, ne samo kao zdravstveni centar u užem smislu, nego i centar koji bi razvijao zdravstveni turizam”, poručila je.

Smatra kako će se kroz taj projekat osigurati nova radna mjesta, dolazak ljudi u Slavoniju te mogućnost zapošljavanja nakon završetka fakulteta. Petin je istaknula kako su, uz razvoj poduzetništva i obrtništva, razvoj turizma i postojećih turističkih potencijala okosnica razvoja Orahovice.

Gospodarstvo

Vlada mijenja zakonske odredbe o paušalnom obrtu

Published

on

U sklopu najavljene porezne reforme priprema se i izmjena Općeg poreznog zakona koja bi trebala ograničiti sve masovniju pojavu varanja države preko paušalnih obrta.

Otkako je Vlada u dva navrata pojednostavila uvjete za otvaranje paušalnih obrta, njihov se broj utrostručio. U Hrvatskoj je registrirano oko 80 tisuća obrta, a u sustavu paušalnog plaćanja poreza ih je oko 45 tisuća, navodi dnevnik.

Godine 2014. imali smo oko 15 tisuća paušalnih obrta. Mnogi su stoga dali otkaze na poslu ili zatvorili obične obrte i trgovačka društva da bi postali obrtnici paušalisti čija su davanja prema državi minimalna i iznose od 1500 do 5400 kuna poreza na dohodak godišnje, te 1233 kune mjesečnih doprinosa.

Sve zajedno, vlasnik paušalnog obrta godišnje plaća državi između 16.000 i 20.000 kuna poreza i doprinosa. Jedino na što pri tome mora paziti jest to da ne preskoči 300.000 kuna godišnjih prihoda. Kirurg s mjesečnom neto plaćom od 12 tisuća kuna toliko plati poreza i doprinosa za dva mjeseca rada, a prosječno plaćeni radnik za četiri mjeseca.

Upravo zbog tako velike razlike u poreznom opterećenju mnogi su dali ili su bili prisiljeni dati otkaze u tvrtkama u kojima su radili te su u dogovoru s njihovim vlasnicima nastavili raditi za staru tvrtku kao paušalisti.

Uočena je i druga pojava, a to je da se i poslovi koji su se prije oporezivali kao drugi dohodak, sada prebacuju na paušalne obrte. Mladim ljudima koji se zapošljavaju kao diplomirani ekonomisti, informatičari, marketingaši i razne druge profesije poslodavci također nude posao uz uvjet da se on realizira preko paušalnog obrta, a ne klasičnog radnog odnosa.

Druga je opcija posao za minimalac u tvrtki, a razlika preko paušalnog obrta. Ministarstvo financija kreće u izmjenu Općeg poreznog zakona da tome stane na kraj pa će se i takvo prikriveno zapošljavanje oporezivati kao radni odnos, donosi Večernji list.

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

Rusija: Globalne zalihe dovoljne da nadoknade izgubljenu saudijsku naftu

Published

on

Dodao

Svijet ima dovoljno zaliha nafte da nadoknadi privremeno smanjenu saudijsku proizvodnju zbog napada Hutija na naftna postrojenja, poručio je u ponedjeljak ruski ministar energetike Alexander Novak.

Nakon napada na saudijsku naftnu infrastrukturu, zbog kojeg je globalna ponuda smanjena oko pet posto, cijene nafte zabilježile su na londonskom tržištu najveći skok od rata u Perzijskom zaljevu 1991. godine.

Iz saudijskog naftnog diva Saudi Aramca priopćili su da je proizvodnja zbog napada smanjena za 5,7 milijuna barela dnevno.

Na pitanje je li Rusija spremna povećati proizvodnju, Novak je odgovorio da će Saudijska Arabija prvo iznijeti procjenu posljedica napada.

„Trenutno prema našim saznanjima svijet ima dovoljno komercijalnih zaliha da pokrije smanjenu opskrbu… na srednji rok”, izjavio je ruski dužnosnik.

Dodao je i da planira telefonom razgovarati s novoimenovanim saudijskim kolegom princom Abduazizom bin Salmanom.

Rusija se po njegovim riječima drži svojih obveza preuzetih u okviru globalnog sporazuma o proizvodnji nafte i prerano je za razgovore o bilo kakvim promjenama razine proizvodnje.

U studenom prošle godine vodeći proizvođači predvođeni Organizacijom zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i skupinom neovisnih, uključujući Rusiju, odlučili su smanjiti proizvodnju za 1,2 milijuna barela dnevno kako bi se globalne zalihe spustile prema petogodišnjem prosjeku i poduprle cijene.

Saudijska Arabija, SAD i Kina imaju stotine milijuna barela strateških rezervi nafte. Američki predsjednik Donald Trump rekao je u nedjelju da je odobrio korištenje američkih naftnih rezervi bude li potrebno.

Prema preporukama Međunarodne agencije za energetiku (IEA), koordinatora energetske politike razvijenih industrijskih zemalja, sve članice Organizacije za gospodarsku suradnji i razvoj (OECD) moraju imati strateške rezerve koja pokrivaju njihove potrebe kroz razdoblje od 90 dana.

Generalni tajnik OPEC-a Mohammed Barkindo razgovarao je sa šefom IEA-e Fatihom Birolom o stanju na tržištu nafte i dvojica dužnosnika zaključila su da su “saudijske vlasti uspostavile kontrolu nad situacijom”, kazao je neimenovani izvor iz OPEC-a.


Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

Lika: Županija daje potpore za pripremu i kandidiranje EU projekata

Published

on

Dodao

Ličko-senjska županija pozvala je svoje poduzetnike da se prijave za dobivanje potpore za sufinanciranje pripreme i kandidiranje EU projekata u ovoj godini, najviši iznos koji korisnik može dobiti je 10 tisuća kuna.

 Nepovratnu financijsku potporu mogu zatražiti poduzetnici koji posluju i imaju sjedište na području Županije, prednost će imati oni kojima je prerađivačka djelatnost osnovna djelatnost.

 Korisnici potpora i subvencija su subjekti malog gospodarstva: trgovačka društva, obrti te profitne ustanove sa sjedištem u Županiji, u sto postotnom privatnom vlasništvu, s najmanje jednim zasposlenim na neodređeno vrijeme, uključujući vlasnika.

 Županija potpore dodjeljuje za financiranje troškova naknade za konzultante, izrade poslovnih planova, studije izvedivosti i studije utjecaja na okoliš te troškove izrade projektno- tehničke dokumentacije.

 Potpora može iznositi do 50 posto prihvatljivih troškova, a najviši iznos po korisniku može biti 10 tisuća kuna. Kako bi dobio potporu, korisnik mora ispuniti nekoliko uvjeta, među njima i onaj da će se projekt, za koji traži potporu, realizirati u Ličko-senjskoj županiji.

 Županija potpore dodjeljuje dok se ne iskoriste raspoloživa sredstva, najkasnije do konca ove godine.

 Obrazac zahtjeva za dodjelu potpora i subvencija te predmetni Javni poziv mogu se preuzeti u županijskom Upravnom odjelu za gospodarstvo u Gospiću ili na mrežnim stranicama županije www. licko-senjska. hr.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije

Impressum I Kontakt I Oglašavanje I Uvjeti korištenja © 2019 Nacionalno.hr