Povezite se

EU

Plenković: za sljedeće europske izbore trebaju unaprijed dogovorena jasna pravila

Objavljeno

-

Europska unija prije sljedećih izbora za pet godina mora imati pravila koja će unaprijed prihvatiti sve političke skupine kako se ne bi ponovila ovogodišnja situacija sa ‘spitzenkandidatom’ Manfredom Weberom koji je bio “nepošteno” blokiran, upozorio je u četvrtak hrvatski premijer Andrej Plenković na završetku kongresa EPP-a u Zagrebu.

“Činjenica da smo morali voditi snažnu bitku za vodstvo Europske komisije, unatoč tome što smo bili relativni pobjednici europskih izbora, trebala bi biti veliki razlog za zabrinutost. Ipak, nakon kompleksnih pregovora unutar Europskog vijeća i s drugim političkim strankama  – i nakon što je naš kandidat Manfred Weber bio nepošteno blokiran – ponosan sam što smo uspjeli osigurati izbor Ursule von der Leyen”, kazao je u završnom govoru pred europskim pučanima Andrej Plenković.

“Za sljedeće europske izbore moramo imati pravila koje će unaprijed prihvatiti sve političke skupine. Jer nakon izbora u svibnju možemo se zapitati: zašto bi itko dobrovoljno htio biti ponovno ‘spitzenkandidat'”, dodao je u govoru kojim je završen dvodnevni kongres EPP-a u Zagrebu.

Nakon europskih izbora u svibnju Weber je bio kandidat pučana za čelno mjesto Europske komisije ali je EPP zbog protivljenja dijela zemalja u Europskom vijeću morao od njega odustati i predložiti von der Leyen.

“Bilo je ključno da EPP dobije predsjednika Komisije i u tome smo na kraju uspjeli”, rekao je. Nova Europska komisija trebala bi preuzeti dužnost 1. prosinca.

Još je jednom izrazio žaljenje što Albanija i Makedonija nisu dobile zeleno svjetlo za otvaranje pregovora, te istaknuo da će jugoistočna Europa biti jedan od prioriteta hrvatskog predsjedanja EU-om koje počinje 1. siječnja, a ključan će biti samit EU-a i zapadnog Balkana u svibnju.

“Za zemlje zapadnog Balkana ništa nije politički i gospodarski važnije od jasne europske perspektive na temelju zasluga. Naši susjedi u jugoistočnoj Europi jedan su od prioriteta hrvatskog predsjedanja. Veselim se ugostiti samit EU-zapadni Balkan 6. i 7. svibnja”, kazao je.

Plenković je istaknuo i da Europa danas prolazi transformaciju bez presedana koja traži zajednički odgovor jer se “naša globalna važnost i položaj mijenjaju”. Nabrojao je migrantske pritiske, negativne demografske trendove, klimatske promjene, rastući populizam i brexit.

Plenković se zaustavio i na demografiji naglasivši da je odljev mozgova problem koji postoji u ruralnim dijelovima svih država članica i zahtijeva europsko rješenje.

Stoga je HDZ, rekao je, predložio rezoluciju o demografskim promjenama koja je usvojena u srijedu na kongresu, a i Europsko vijeće je na hrvatsku inicijativu priznalo prvi puta da je važno da se demografska revitalizacija uključi u EU stratešku agendu.

“Ponosan sam i da će Komisijina potpredsjednica Dubravka Šuica biti zadužena za resor” demografije, kazao je.

Plenković je istaknuo i da je potrebno osigurati i punu zaštitu europskih vanjskih granica, boriti se protiv ilegalnih migracija i trgovine ljudima, poštujući istovremeno princip solidarnosti i humanosti prema ljudi u potrebi.

“Za nas je ključno spriječiti ilegalne migracije u istočnom Mediteranu i na zapadnobalkanskoj ruti. Čvrsto vjerujemo da Europa mora biti zaštićena na grčkoj i bugarskoj granici te da se mora pronaći dugoročni dogovor s Turskom”.
 

EU

Njemačka spremna prihvatiti prvih 350-500 maloljetnih izbjeglica iz Grčke

Published

on

Njemačka će sljedećeg tjedna primiti prvih 50 maloljetnih izbjeglica koje se trenutno nalaze na nekom od grčkih otoka, priopćila je u srijedu njemačka vlada, koja se u prvoj fazi sprema prihvatiti 350 do 500 maloljetnih izbjeglica bez pratnje.

“Čarter letovi iz Grčke bi trebali uslijediti sljedećeg tjedna. Dva tjedna nakon dolaska djeca će provesti u karanteni u saveznoj pokrajini Donja Saska, nakon čega će biti prebačena u druge savezne pokrajine”, priopćilo je njemačko ministarstvo unutarnjih poslova u srijedu.

Njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas je prije toga za TV postaju RTL izjavio kako bi u prvoj fazi u Njemačku trebalo biti prebačeno 350 do 500 maloljetnih izbjeglica bez pratnje.

Vlada je početkom ožujka odlučila primiti ukupno 1.000 do 1.500 maloljetnih izbjeglica iz smještaja na grčkim otocima.

Prihvat maloljetnih izbjeglica bez pratnje je dio dogovora na razini Europske unije u sklopu kojeg je nekoliko članica, između ostalog i Hrvatska, pristalo na prihvat maloljetnih izbjeglica iz prenapučenih smještaja na grčkim otocima.

Njemačka je objavila da će primati samo bolesne maloljetne izbjeglice bez pratnje, mlađe od 14 godina i po mogućnosti djevojčice.

U prvom zrakoplovu je trebalo stići i do 80 djece, ali je broj smanjen zbog, kako je priopćeno, “otežanog odabira” s obzirom na kriterije koje postavila njemačka vlada i činjenicu da su maloljetne izbjeglice na grčkim otocima uglavnom dječaci i da postoje poteškoće u utvrđivanju identiteta.

Ucitavanje vijesti

EU

Europska povjerenica: lažne vijesti o koroni dolaze iz Rusije

Published

on

Europska unija identificirala je lažne informacije o koronavirusu koje dolaze iz Rusije, rekla je potpredsjednica Europske komisije Vera Jourova za njemačku agenciju dpa.

Kampanja Unije EUvsDisinfo sakupila je više od 150 dezinformacija povezanih s Kremljom o Covidu-19, rekla je Jourova, povjerenica za vrijednosti i transparentnost.

Jourova kaže da ne može reći da je država naredila da se plasiraju takve dezinformacije jer za to nema dovoljno dokaza.

Dodala je da je bilo i službenih izjava ruskih vlasti upućenih protiv EU-a čiji je cilj, smatra ona, izazvati strah i nervozu u javnosti.

Kina s druge strane naginje propagandi, istaknula je povjerenica dodajući da su se širile tvrdnje da se Europa bez pomoći Kine neće moći izboriti s koronom.

Najbolji način borbe protiv lažnih informacija i propagande su činjenice, rekla je, dodajući da postoji golema potreba za činjenicama i vjerodostojnim informacijama.

Ucitavanje vijesti

EU

Slovenska vlada planira postavljanje dodatne ograde prema Hrvatskoj

Published

on

Slovenska vlada potvrdila je da do kraja godine planira postaviti dodatnih 40 kilometara “protumigrantske” ograde na svojoj južnoj granici s Hrvatskom, ali zbog tajnosti postupka ne otkriva na kojim mjestima i kojom dinamikom, piše u utorak ljubljansko “Delo”.

“Policija zbog zapriječavanja ilegalnih prijelaza i usmjeravanja tih migracija postavlja privremene granične zapreke u skladu sa zaključcima vlade koji se vode u tajnosti jer je riječ o važnim operativnim podacima”, naveo je za “Delo” slovenski MUP, dodavši da bi otkrivanje podataka “štetilo djelovanju organa”.
Nije međutim tajan podatak da je vlada odredila plan po kojemu će se uz sadašnjih 196 kilometara ograde prema granici s Hrvatskom, od čega je 116 kilometara ograde sa žilet-žicom i 80 kilometara panelne ograde, do kraja godine postaviti još 40 kilometara panelne ograde s tzv. “V nadgradnjom”, piše vodeći slovenski list.
U vladi premijera Janeza Janše, međutim, navode da nije riječ o novoj javnoj nabavi za dodatnu ogradu, nego ispunjavanju ugovora koji je s jednom kompanijom iz Srbije potpisala prijašnja vlada Marjana Šareca u kolovozu prošle godine.
Da se planira nastavak postavljanja ograde prema Hrvatskoj potvrdio je već prilikom svog predstavljanja u parlamentu pred imenovanje nove vlade novi ministar unutarnjih poslova Aleš Hojs, tumačeći to potrebom da se Slovenija zaštiti potencijalnim ilegalnim migrantima, osobito iz BiH, gdje je više tisuća migranata koncentrirano u neadekvatnim centrima, a ne zna se jesu li možda zaraženi koronavirusom.
Hojs je kao nužnu mjeru predlagao da se, zbog situacije s epidemijom koronavirusa u Sloveniji, dio granične policije prema Hrvatskoj zamijeni vojskom, što je parlament privremeno blokirao jer ministar nije dobio za to potrebnu dvotrećinsku većinu.
Kako pišu slovenski mediji, vlade od te zamisli nije odustala i na njoj će inzistirati pa razmišlja i o ideji provizornog proglašenja izvanrednog stanja, u kojem slučaju privola parlamenta ne bi bila potrebna.

Kako navodi ljubljansko “Delo”, u prva tri mjeseca ove godine u Sloveniju je ilegalno ušlo oko 1800 migranata, ali je velika većina vraćena u okviru readmisije na hrvatsku stranu.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije