Povezite se

Politika

Plenković: Vladu očekuje aktivna, radna jesen

Objavljeno

-

Premijer Andrej Plenković kazao je u nedjelju kako Vladu očekuje aktivna, radna jesen, nastavak politike poreznog rasterećenja građana i poduzetnika.

Porezne reforme, kao i do sada, stupit će na snagu 1. siječnja 2021., bit će to kontinuitet politike rasterećenja građana i gospodarstva, rekao je premijer u Dnevniku HRT-a.

 Kad je riječ o minimalnoj plaći i njenom povećanju, najavljuje da će odluka o tome biti donijeta najkasnije početkom studenoga.

Odluka o minimalnoj plaći uvijek se donosi na jesen, kako bi se oni na koje se odnosi mogli pripremiti, objasnio je, podsjetivši da je u mandatu njegove prve Vlade ta plaća u neto pogledu podignuta za 754 kune, a tri vlade prije nje, zajedno za 250 kuna.

 „Naša je ambicija podići tih  3. 250 neto na 4. 250 neto do kraja mandata“, poručio je.

 Dobru turističku sezonu, objasnio je trudom „po brojnim aspektima“.

 „Poruka o sigurnoj Hrvatskoj se u turizmu pokazala dobrom, gotovo smo na 700 tisuća gostiju dnevno u srpnju“, kazao je premijer i poručio da je ambicija da „nekoliko udarnih tjedna u kolovozu budu snažan doprinos hrvatskom turizmu i gospodarstvu.

 Plenković ističe kako je Vlada, unatoč krizi što ju je donijela pandemija Covid-19, uspjela osigurati financiranje svih potreba: države, privatnog sektora, mirovina, plaća, turizma… Sve funkcionira, zadržali smo kreditni rejting te ostvarili Europski tečajni mehanizam II.. krećemo provoditi naš program, a on će se jako puno ‘vrtiti’ ne samo oko provedbe programa Vlade, nego i izrade programa gospodarskog oporavka na tragu zaključaka Europskog vijeća.  Napravit ćemo ga tijekom jeseni, on će biti temelj za reforme koje će biti financirane i sredstvima i iz instrumenta EU Slijedeće generacije, dobili smo za sedmogodišnji proračun 12, 7 milijardi eura, ovdje oko 9, 3 milijarde, ta sredstva moramo iskoristiti na temelju dobrih programa koji se tiču svih sektora, naglasio je premijer.  

 Proteklih mjesec dana, od izbora za Hrvatski sabor, nazvao je „jedinstvenih mjesec dana u političkom smislu“. Ušli smo u Europski tečajni mehanizam II, imali smo i povijesno Europsko vijeće na kojem smo za Hrvatsku donijeli 22 milijarde eura za gospodarski oporavak, konstituiran je Hrvatski sabor, Vlada je dobila povjerenje, Saboru je uputila Zakon o obnovi grada Zagreba, a on je već 31. srpnja već izglasovan u prvom čitanju, kazao je Plenković. 

Politika

HSU i HSS traže veći cenzus za dopunsko zdravstveno osiguranje

Published

on

Sivano Hrelja/Izvor: Nacionalno/D.Prša

Klub zastupnika HSS-a i HSU-a predstavio je u četvrtak svoj prijedlog izmjena Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju kojim traže nove, više cenzuse za dopunsko osiguranje, koji bi obuhvatili više socijalno ugroženih građana.

“Ovim se prijedlogom rješava problem dostupnosti zdravstvene zaštite za 220.000 najsiromašnijih građana i omogućuje im da bez straha od nepodnošljivog troška mogu potražiti odgovarajuću zdravstvenu zaštitu”, pojasnio je na konferenciji za novinare HSU-ov Silvano Hrelja.

Zajedno s HSS-ovim Željkom Lenartom istaknuo je da njihov prijedlog traži nove cenzuse za dopunsko osiguranje koji bi obuhvatili više socijalno ugroženih građana, podsjetivši kako je cenzus za dopunsko postavljen davne 2004. godine da socijalno ugroženi građani ne bi izgubili ustavno i ljudsko pravo na dostupnost zdravstvene zaštite.

“Cenzus za samca postavljen je na 1939 kuna, a za člana kućanstva na 1516 kuna. U 16 godina značajno su porasli troškovi života, ali cenzus se nije mijenjao, iako se obećavalo. Da bismo zaštitili tu ugroženu i zapostavljenu skupinu građana i da bismo vratili malo matematičke pravednosti u sustav, tražimo povećanje cenzusa za dopunsko zdravstveno osiguranje te redovito godišnje usklađivanje tih cenzusa”, poručio je Hrelja.

Njihov prijedlog predviđa cenzuse od 2500 kuna za samca i 2000 za člana kućanstva. Ti iznosi, pojasnili su, nisu proizvoljni ni slučajni – cenzusi se povećavaju za polovicu visine usklađivanja mirovina i rasta plaća od 2004. godine.

Prijedlog ima ugrađen kvalitetan mehanizam usklađivanja cenzusa paralelno s usklađivanjem mirovina, čime se sprječava ispadanje iz cenzusa nakon svakog minimalnog usklađivanja, pojasnio je Hrelja.

Podsjetio je da su i u svibnju 2019. godine podnijeli takav prijedlog i za njega skupili više od 50.000 potpisa potpore, ali je preskočen kako bi se izglasao Vladin prijedlog s minimalnim povećanjem od 47 kuna za člana obitelji i 61 kunu za samce.

Upozorio je kako je od 2012. pravo na policu dopunskog zdravstvenog osiguranja na teret proračuna izgubilo više od 260.000 ljudi zbog minimalnog povećanja prihoda.

Mnogima se 70 kuna mjesečno čini malo, no socijalno ugroženima to je previše, pa je ovaj zakon dio naše strategije borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti, kaže Hrelja.

Ucitavanje vijesti

Politika

Obersnel: Zamjeniku gradonačelnika Ivanišu razbijeni prozori

Published

on

Gradonačelnik Vojko Obersnel rekao je u četvrtak da se zbog postavljene umjetničke instalacije “Spomenik crvenoj Rijeci” uz prosvjede javljaju i prijetnje te da su njegovu zamjeniku Nikoli Ivanišu razbijeni prozori i ispisani uvredljivi grafiti na privatnoj poliklinici.

Obersnel je na aktualnom satu sjednice riječkoga Gradskog vijeća, odgovarajući na pitanje o okolnostima postavljanja te instalacije, rekao da se uz prosvjede pojavljuju i prijetnje, ponižavanja i fizički napadi, izvijestivši da su privatnoj liječničkoj poliklinici njegova zamjenika Nikole Ivaniša sinoć razbijeni prozori i ispisani uvredljivi grafiti.

To je umjetnička instalacija i stav uglednog umjetnika Nemanje Cvijanovića prema događajima u povijesti, naveo je gradonačelnik. “Posljednjih tridesetak godina se pokušava gurati pod tepih tema antifašizma i antifašističke borbe u kojima je sudjelovala i Hrvatska i zbog čega je u sadašnjim granicama”, ustvrdio je.

Kaže kako se “nadao da u 21. stoljeću više neće biti potrebno objašnjavati takve situacije”. Upitavši se zbog čega se prosvjeduje protiv te instalacije i njena značenja, Obersnel je rekao je kako “to nije demokracija koju smo očekivali”.

Odgovarao je na upit vijećnice SDP-a Sandre Krpan da obrazloži zbog čega zvijezda kao umjetnička instalacije treba biti postavljena na Riječkom neboderu. “U silnoj medijskoj raspravi gubi se poanta da se time odaje počast poginulim partizanima u oslobađanju Rijeke i podsjećanja na činjenicu da bi ovdje bez partizanskih pobjeda bila Italija”, rekla je Krpan.

Vojko Obersnel je istaknuo da je ta umjetnička instalacija dio programskog pravca Doba moći projekta Rijeka 2020 – Europske prijestolnice kulture, da je bila najavljena u prijavnoj knjizi te predstavljenom programu EPK. Nije pripremana i postavljena u tajnosti, rekao je.

Vandalizam na Ivaniševoj poliklinici su osudili Sandra Krpan i nezavisni vijećnik Marinko Koljanin.

Primorsko-goranska Policijska uprava potvrdila je da je primila dojavu o vandalizmu u četvrtak nešto nakon 20 sati te da provodi očevid.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Politika

Dalija Orešković: Hrvatska nema definirane vanjskopolitičke ciljeve

Published

on

Konferencija za medije Ženskog kluba

Zastupnica Dalija Orešković ustvrdila je u srijedu u raspravi o potvrđivanju Sporazuma između Vijeća ministara BiH i vlada drugih stranaka Inicijative za spremnost i prevenciju u katastrofama za Jugoistočnu Europu kako Hrvatska nema definirane vanjskopolitičke ciljeve.

“Nismo u stanju definirati što želimo postići i što su nam vanjskopolitički prioriteti”, upozorila je Orešković (Klub SIP, Pametno i Glas). Podsjetila je kako vanjsku politiku, prema Ustavu, sukreiraju predsjednik Republike i predsjednik Vlade te je upitala čine li to oni doista i kakav je stav Republike Hrvatske prema zemljama u okruženju. Ako ne znamo što je cilj vanjske politike, kako možemo znati poštuju li ga nositelji izvršne vlasti u skladu s ovlastima i povjerenjem građana koje su dobili, upozorila je i dodala kako treba napraviti jasnu distinkciju između interesa HDZ-a i Republike Hrvatske.

Nino Raspudić (Klub Mosta) rekao je kako je zakonski prijedlog neprihvatljiv i suprotan interesima Republike Hrvatske. Ocijenio je kako je besmisleno plaćati 25.000 eura na godinu za ured te inicijative u Sarajevu, “koji ne radi ništa”, i ustvrdio kako je to bačen novac. Ne treba nam sporazum u kojem nema Mađarske ni Austrije, a čine ga zemlje bivše Jugoslavije uz još neke susjedne zemlje, smatra Raspudić.

Državni tajnik Ministarstva unutarnjih poslova Žarko Katić, predstavljajući zakonski prijedlog o potvrđivanju tog sporazuma, rekao je kako kako Hrvatska ima interes za suradnju s njegovim članicama u sprječavanju i ublažavanju posljedica prirodnih nepogoda i tehnoloških katastrofa. Dodao je kako bi Hrvatska trebala plaćati 25.000 eura na godinu za financiranje rada Tajništva sa sjedištem u Sarajevu. Sklapanjem sporazuma nastavlja se dobra suradnja država članica Inicijative usmjerena prema uspješnoj provedbi misije Tajništva kroz učinkovito obavljanje njegovih operativnih dužnosti i zadaća, dodao je.

Sporazumom su, među ostalim, propisani sjedište i pravni status Tajništva, potrebni doprinos zemlje domaćina, sloboda djelovanja i nepovredivost Tajništva, njegovo osoblje, povlastice i izuzeća voditelja, službenika i stručnjaka te rješavanje sporova u vezi s tumačenjem ili primjenom Sporazuma, navodi se u obrazloženju.

Stranke Sporazuma su Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, kao predstavnik države domaćina Tajništva Inicijative za spremnost i prevenciju u katastrofama za Jugoistočnu Europu sa sjedištem u Sarajevu, te Vijeće ministara Albanije i vlade Bugarske, Crne Gore, Hrvatske, Rumunjske, Sjeverne Makedonije, Slovenije, Srbije i Turske, kao predstavnici država stranaka Inicijative za spremnost i prevenciju u katastrofama za Jugoistočnu Europu. Inicijativa je regionalna mreža i posrednik u spremnosti za suočavanje i prevenciju elementarnih nepogoda i tehnoloških katastrofa na području Jugoistočne Europe.

S obzirom na prirodu postupka potvrđivanja međunarodnih ugovora, kojim država i službeno izražava spremnost biti vezana već sklopljenim međunarodnim ugovorom, te na činjenicu da se u ovoj fazi postupka, u pravilu, ne mogu provoditi izmjene ili dopune teksta međunarodnog ugovora, predlaže se da se taj konačni prijedlog zakona raspravi i prihvati u jednom čitanju, stoji u obrazloženju.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije