Povezite se

Politika

Plenković: Vlada želi ravnomjerni regionalni razvoj Hrvatske

Objavljeno

-

U Slunju je u utorak potpisan ugovor o izgradnji vodoopskrbnih i vodozaštitnih sustava na području Karlovačke i Sisačko-moslavačke županije, a potpisivanju je nazočio i premijer Plenković koji je poručio kako se to oslanja na aktivnosti Vlade koja želi ravnomjerni regionalni razvoj Hrvatske.   

Projekti se odnose na područje Grada Slunja, te općina Cetingrad, Topusko, Generalski Stol i Jasenovac a njihova je ukupna vrijednost 43,72 milijuna kuna bez PDV-a. Hrvatske vode su 2020. osigurale iz svojih izvora gotovo 15 milijuna kuna za te projekte. Premijer Plenković rekao je kako je riječ o ugovorima u kontekstu razvoja vodnoga gospodarstva i svega onoga što će povećati kvalitetu života naših ljudi u ovom dijelu tih dviju županija.

“Mislim da je to jako dobra politika i naslanja se na aktivnosti naše Vlade koja im za cilj pomoći svim krajevima Hrvatske, a osobito onim krajevima kojima je potrebna dodatna pomoć i to je ono što mi radimo kontinuirano”, istaknuo je premijer.

Naglasio je kako se promjenama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne samouprave u Karlovačkoj županiji su prihodi 2017.- 2019., povećani županiji za 30 posto, gradovima za 25 posto i općinama za 29,11 posto. 

Povrh toga, spomenuo je niz aktivnosti koje je Vlada učinila iz državnoga proračuna u pogledu regionalnoga razvoja, s više od 51 milijun kuna. Naglasio je da je iz europskih fondova ugovoreno 2,9 milijardi kuna za Karlovačku županiju, od toga 2,8 u mandatu ove Vlade. 

Spomenuo je i mjere koje je Vlada donijela za očuvanje radnih mjesta u onim djelatnostima koje su bile pogođene zbog restriktivnih mjera te istaknuo kako je do 18. svibnja u Karlovačkoj županiji isplaćeno skoro 65 milijuna kuna naknada za radnike u županiji.

“Niz je primjera a osobito u području gospodarenja vodama gdje smo od 2016. do 2020. ukupno uložili 457 milijuna kuna za projekte vodnoga gospodarstva”, istaknuo je Plenković.

Ravnomjerniji regionalni razvoj

Poručio je da su na tom tragu aktivnosti Vlade koja želi ravnomjerni regionalni razvoj Hrvatske.

“I  mi ćemo iskoristiti razdoblje koje je pred nama, dakle ovih idućih sedam godina novi europski proračun koji će nam donijeti u redovitom smislu više od 10 milijardi kuna za ravnomjerni regionalni razvoj zemlje, za kohezijsku politiku, poljoprivrednu politiku, očuvanje radnih mjesta, digitalizaciju – sve ono što želimo dodatno osnažiti na nacionalnoj razini plus još instrument za gospodarski oporavak sa dodatnih deset milijardi eura”, rekao je premijer. 

“Dakle, Hrvatskoj u idućih sedam godina bit će na raspolaganju više od 20 milijardi eura kako bi se vratila na onaj put ekonomskoga zdravoga rasta kakvog smo ostvarili u manadatu naše Vlade prije ovih gospodarskih posljedica nakon pandemije Covida – 19”, istaknuo je Plenković.

Naglasio je da će u tom pogledu Vlada i dalje biti snažan partner i Karlovačkoj i Sisačko-moslavačkoj županiji i svih gradova i općina.   

Premijer Plenković rekao je i kako mu je posebno drago da su danas u Slunju koji sa svojim prirodnim ljepotama a osobito sa svojim vodama predstavlja biser ovoga kraja. 

Uz premijera Plenkovića, na potpisivanju ugovora  bili su i ministri Tomislav Ćorić i Tomo Medved, a zatim su sa županima i slunjskim gradonačelnikom obišli i otvoreno gradilište na obnovi prvog od dvaju starih mostova u Rastokama, u sklopu projekta “Vodene tajne Slunja“.

Samo ista mjerila prema svima

Na pitanje novinara o izjavi predsjednika Milanovića koji je danas rekao da je jučerašnja premijerova izjave kako  “za sve treba imati iste aršine”, opasna i poziv na linč, Plenković je rekao kako bi mu bilo bolje da poštuje Dan državnosti, nego da izmišlja konstrukcije koje ne stoje. “On ima zanimljive logične konstrukcije. Bilo bi mu bolje da poštuje Dan državnosti,  kao predsjednik RH, nego da izmišlja konstrukcije koje ne stoje.”

Odbacio je ocjenu da je njegova jučerašnja izjava kako očekuje da policija i DORH procesuiraju i one koji su vezani uz SDP i npr. provođenje javnih nabava za Europsku prijestolnicu  kulture u Rijeci. Poručio je danas kako samo  treba  imati ista mjerila prema svima, i tu nema pritiska.

Plenković ne smatra da mu je u izbornoj utrci ministar Ćorić “uteg”, kaže da je “šlank” te je najavio da će biti  na listi u 7. izbornoj jedinici.”

Politika

Milošević (SDSS): Da bi išli u Knin na obilježavanje VR Oluja treba priznati da su postojale i srpske žrtve

Published

on

Danas je Boris Milošević za N1 otkrio svoja viđenja vezana za sastavljanje nove Vlade ali i neka druga politička gledanja iz kuta SDSS-a.

Kad je riječ o njegovom imenu koje se spominje da bi upravo on trebao biti potpredsjednik Vlade iz redova manjina, kaže da su mu poznate takve špekulacije jer ima iskustva u izvršnoj vlasti, ima iskustvo mandata saborskog zastupnika, poznaje puno ljudi u politici, onih u državnoj upravi i Saboru, poznaje dosta ministara i ljudi na pozicijama pa je logično da se o tome špekulira, ali o tome u stranci nisu razgovarali.

Kaže da će o tome odlučiti stranka.

Stranka će u ponedjeljak donijeti odluku, kaže Milošević i dodaje da je nezahvalno licitirati o imenima, jer može doći neko ime koje uopće nije poznato javnosti.

SDSS je premijeru Andreju Plenkoviću izrazio želju i ambiciju da kao stranka imaju poziciju potpredsjednika Vlade i složili su se da bi to bio najbolji model suradnje nacionalnih manjina i HDZ-a, istaknuo je.

Kad je riječ o nacionalnim manjinama Milošević kaže da se nastavlja suradnja sa Plenkovićem i HDZ-om jer je ovo ipak novi mandat, neki novi početak i naravno da moramo biti optimisti.

Ja sam tu umjereni optimist, jer znam da nas najesen čeka brdo problema, što tekućih, što dugova iz prošlog mandata. Naglasak je pravo na jezik i pismo, unapređenje manjinskog obrazovanja u svim dijelovima gdje žive srpske nacionalne manjine”, rekao je Milošević, koji je dodao da mu je drago što Domovinski pokret Miroslava Škore neće sudjelovati u vladajućoj većini.

“Imamo jako puno političkih aktera koji nastoje dizati tenzije, koji nemaju nikakav drugi sadržaj, nego da dižu tenzije na antimanjinskoj i antisrpskoj retorici”, rekao je Milošević o političkoj sceni u Hrvatskoj.

Na pitanje da i će u cilju poboljšanja odnosa predstavnici srpske nacionalne manjine u sklopu obilježavanja Vojno-redarstvene operacije Oluja 5. kolovoza otići u Knin, Milošević je rekao da o tome u stranci nisu razgovarali.

“Da bi se došlo u Knin, moraju se stvoriti pretpostavke, mora biti dijalog prije dolaska u Knin i mora se priznati i poštovati činjenica da su postojale i srpske žrtve. Ako bi se stvorile te pretpostavke, onda bismo mogli govoriti o dolasku u Knin”, rekao je Milošević.

Komentirajući prosvjede koji se nekoliko dana održavaju u Beogradu i drugim gradovima u Srbiji, Milošević je rekao da ih nije pratio, ali da mu je drago što su, primjerice, jučerašnji prosvjedi bili mirni, jer ne podržava nasilje ni u kojem obliku.

Ucitavanje vijesti

Politika

Donacije: Za sada je najviše dobila Hrvatska konzervativna stranka (HKS), više i od HNS-a

Published

on

Marijan Pavliček predsjednik HKS

Dio političkih stranaka već je ispunio svoju dužnost i izvijestio o donacijama koje je dobio u prvoj polovici ove godine, za sada je najviše dobila Hrvatska konzervativna stranka (HKS), više i od HNS-a kojem su donatori uvijek bili skloni.

 HKS, koja je u koaliciji sa DP Miroslava Škore, na nedjeljnim izborima osvojila četiri zastupnička mjesta, od donatora je od 1. siječnja do 30. lipnja dobila 164 tisuće kuna za redovne političke aktivnosti.

Europarlamentarka Ruža Tomašić stranci je donirala 20 tisuća kuna, predsjednik Marijan Pavliček pet tisuća, ugostiteljski objekt U2 deset tisuća kuna.

 HNS-u su donatori na račun uplatili ukupno 143 tisuće kuna, 21 tisuću manje nego HKS-u. Maksimalno mogućih, 30 tisuća kuna stranci je donirao glavni tajnik Srećko Ferenčak, Ivan Vrdoljak uplatio je 16 tisuća kuna, a predsjednik HNS-a Predrag Štromar, jedini HNS-ovac u novom Saboru, 7.000 kuna.

 Niz stranaka, među kojima i one zastupljene u Saboru, navodi da u prvoj polovici godine nije imao donacija, među njima su Pupovčev SDSS, HSU Silvana Hrelje, IDS, Promijenimo Hrvatsku.

 I nezavisni saborski zastupnik (češke i slovačke manjine) Vladimir Bilek  izvijestio je da nije imao donacija.

 Koliko su od donatora dobile najveće stranke, HDZ, SDP, Most…još nije poznato, najkasnije će se znati sredinom srpnja.

 Naime, političke stranke, nezavisni saborski zastupnici i nezavisni lokalni vijećnici moraju do 15. srpnja Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) podnijeti izvješća o donacijama. Rade to unoseći ih u informacijski sustav za nadzor financiranja, a DIP ih potom objavljuje prvog radnog dana od dana dostave.

 Subjekti koji u propisanom roku i na propisani način ne dostave svoja izvješća, rade prekršaj za koji mogu biti novčano kažnjeni. Stranke mogu biti kažnjene od 10 tisuća do čak 100 tisuća kuna, a nezavisni  zastupnici i vijećnici od dvije tisuće do 20 tisuća kuna.

Ucitavanje vijesti

Politika

Premijer Plenković saziva sve paramentarne stranke zbog krize koja slijedi

Published

on

Kao što smo javljali jučer je budući mandatar Vlade Andrej Plenković okupio u Banskim dvorima zastupnike nacionalnih manjina kako bi dogovorili okvire za buduću suradnju.

Bilo je izjava manjinskih zastupnika prije samog sastanka da će tražiti neka ministarstva, no na kraju je dogovoreno da će manjinama pripasti mjesto potpredsjednika Vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava. Ovo je slučaj da je u rekordnom roku, skoro pa ni tjedan dana nakon parlamentarnih izbora, postignut dogovor koji će Plenkovićevoj novoj Vladi jamčiti minimalnu većinu od 76 zastupničkih ruku.

U HDZ-u su uvjereni da će ta većina s vremenom i rasti, no nevezano uz okupljanje većine, iz Banskih dvora najavljuju da će Plenković idući tjedan na sastanak pozvati predstavnike svih stranaka koje su dobile mandat na izborima.

Za jedan medij potvrđeno je da će ih premijer okupiti iz poštovanja prema njima i prema biračima, kako bi razgovarali o njihovu viđenju ključnih izazova koji su pred Hrvatskom – potvrdio je za Večernji list glasnogovornik Vlade Marko Milić, što bi značilo da će se tražiti što širi konsenzus uoči gospodarske krize s kojom se Hrvatska tek treba suočiti.


Ucitavanje vijesti

Najčitanije