Izvor: Vlada RH

Predsjednik Vlade Andrej Plenković u Sofiji na okruglom stolu na temu „Dijalog sa zapadnim Balkanom: Stvaranje regije rasta, sigurnosti i povezivosti na putu prema Europi“ i susretu s predsjednikom Vlade Republike Bugarske Boykom Borissovim.

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković doputovao je u Sofiju gdje će sutra sudjelovati sastanku na vrhu „EU – zapadni Balkan“ koji će uz čelnike država članica Europske unije okupiti i čelnike Albanije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Makedonije i Kosova.

Uoči sastanka na vrhu, sinoć je održan neformalni susret čelnika EU, kao dio Programa čelnika, koja će biti usmjerena na digitalnu Europu, istraživanje i inovacije.

Po dolasku u Sofiju, predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je na okruglom stolu na temu „Dijalog sa zapadnim Balkanom: Stvaranje regije rasta, sigurnosti i povezivosti na putu prema Europi“, u organizaciji Wilfred Martens centra za Europske studije i Europskog vijeća za vanjske odnose.

Pohvalio je inicijativu predsjednika Vlade Bugarske Boyka Borissova da se, 15 godina nakon sastanka u Solunu, koji je slijedio sastanak održan u Zagrebu 2000., održi sastanak na vrhu između čelnika država članica Europske unije i čelnika zemalja zapadnog Balkana.

„To pokazuje da nam je trebalo 15 godina da ovu regiju vratimo na dnevni red u ovom formatu. Sada kada se to događa možda se čini jednostavnim, ali nije bilo“, poručio je predsjednik Vlade Plenković.

Pojasnio je da je inicijalna ideja iz 2003. godine bila da se ovakvi sastanci na vrhu održavaju svake tri godine, no podsjetio je kako se to nije dogodilo.

Predsjednik Vlade kazao je kako je postojala jasna razlika u raspoloženju prema proširenju Europske unije devedesetih godina i u prvom desetljeću ovog stoljeća. Pojasnio je kako se devedesetih godina politička odgovornost zapadne Europe spram zemalja koje su nažalost bile na krivoj strani željezne zavjese ogledala u solidarnosti i politici otvorenih ruku.

Proizvod devedesetih, kazao je predsjednik Vlade, bio je brzi razvoj, gospodarska tranzicija, izgradnja političkih institucija i institucionalno ubrzanje zemalja srednje i istočne Europe prema Europskoj uniji koje je finalizirano proširenjem 1. svibnja 2004., kada se Uniji pridružilo deset novih članica, i 1. siječnja 2007., kada su članicama postale Bugarska i Rumunjska.

Što se tiče dijela Europe koji je na današnjem dnevnom redu, rekao je, povijest nije bila susretljiva kao u slučaju ovih 12 država. Prvenstveno zbog agresivnih politika Miloševićevog režima koje su prouzročile rat u Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, a kasnije i na Kosovu.

„Iz tog su razloga, u kontekstu pristupanja Europskoj uniji, za moju zemlju devedesete bile izgubljene godine“, poručio je podsjetivši da je Hrvatska bila zemlja-fusnota u devedesetima, bez ugovornih odnosa, bez financijske pomoći, bez pretpristupnih programa.

„Jedino što smo imali bile su autonomne državne mjere, humanitarna pomoć i ad hoc politički dijalozi, sve do 2000. godine. Zato je prvi Zagrebački summit, zasnovan na inicijativu Chiraca i Mesića, tadašnjeg hrvatskog predsjednika, otvorio europsku perspektivu za zemlje u regiji“, kazao je, dodavši da je tek nakon toga došlo do ubrzanja.

„Nažalost, nakon Soluna, usporena je dinamika iz različitih razloga, od zamora proširenjem, posljedica Big Banga, rastućega populizma, institucionalne krize, mnogih razloga koji su na neki način kreirali rezerviraniji stav europskih zemalja u odnosu na proširenje. Posljedica je bilo sporije širenje“, ustvrdio je.

„Zato je u ovoj zadnjoj godini u trenutnom mandatu Europskoga parlamenta i zadnjoj godini Junckerovog mandata u Europskoj komisiji, ključno što smo svjedočili daleko ambicioznijoj, otvorenijoj i dinamičnijoj strategiji, nedavno objavljenoj, koja daje puno više optimizma zemljama u regiji. To je velika novost koja gotovo da popločava put agendi do 2025.“, naglasio je.

Predsjednik Vlade Plenković smatra da upravo zato ovaj trenutak treba iskoristiti. Ponajprije ga trebaju iskoristiti vlade, vođe i političke stranke, ali također i civilno društvo svih zemalja u regiji, tako da grade na logici individualnih zasluga, logici instrumenata i mehanizama koji pomažu zemljama da napreduju, da se bolje povezuju, jer je bolja povezanost na neki način podnaslov ovog summita i zasigurno potreba naroda i zemalja u regiji.

„To je također dio naše odgovornosti i naših prioriteta i zato bih volio da svi iskoristimo ovaj poticaj, uključujući odličnu deklaraciju EPP summita, vrlo dobar sutrašnji tekst koji je pripremilo Europsko vijeće i zemalja regije, kao i vaš današnji doprinos“, nastavio je Plenković, dodajući da će se ovaj summit ponoviti 2020. u promijenjenim okolnostima, novom višegodišnjem financijskom okviru, novoj Komisiji, novom vijeću, novom Parlamentu.

„To će biti prilika da gradimo na postignutom napretku. Pomoći ćemo koliko god možemo, ne samo prenoseći naše znanje, iskustvo i stručnjake, nego stvarajući pogodno ozračje. To je ključ, pogodno ozračje u javnosti, u političkim strankama grupama i napokon unutar institucija koje donose ključne odluke“, naglasio je predsjednik Vlade.

Upozorivši kako se Europa mijenja na dnevnoj bazi, s obzirom na nacionalne izbore, kazao je da posljedice prvih trendova iskazanih nakon snažnog rasta rejtinga populista, doslovno antisistemskih, antiestablišmentskih i antieuropskih političkih stranaka, predstavlja opasnost za proširenje.

„Što te stranke budu jače, bit će manje proširenja, to je jasno i lako razumljivo. Zato je moja poruka da iskoristimo trenutak, entuzijazam i inicijativu Boyka Borissova i da u svome radu odražavamo još uvijek oduševljenje civilnoga društva i, ponajviše, naroda zemalja u regiji. Hrvatska je tu da pomogne i, zajedno s Bugarskom, učinit ćemo sve da to bude brže nego što je bilo do sada“, poručio je na kraju predsjednik Vlade.

Podijeli objavu