Povezite se

EU

Plenković u EP-u: Hrvatska neće dopustiti da postane hotspot

Objavljeno

-

Hrvatska neće dopustiti da postane neformalni hotspot za migrante, rekao je u utorak premijer Andrej Plenković u Europskom parlamentu (EP) nakon prozivki dijela zastupnika o odnosu hrvatske policije prema ilegalnim migrantima. 

“Hrvatska neće dopustiti da bude država koja će biti neformalni hotspot”, rekao je hrvatski premijer i dodao da se Hrvatska nije kao druge države odlučila za izgradnju barikada i bodljikave žice , nego da se “hrvatska, europska i buduća granica schengena” štiti sa 6500 policajaca. 

Rješenje je zaštita vanjske granice, posebice one između Turske i Grčke na kojoj kreće istočno-mediteranska i zapadnobalkanska ruta, rekao je Plenković dodavši i kako Europa može djelovati na kriznim područjima s humanitarnom pomoći, ekonomskom snagom, posredovanjem u sukobima i drugim alatima. 

Predsjednica grupe Zelenih Ska Keller u EP-u je nakon Plenkovićevog predstavljanja hrvatskih prioriteta za predsjedanje EU-om u Strasbourgu govorila o izvještajima o nasilju i zlostavljanju koje hrvatska policija navodno čini nad ilegalnim migrantima na granici s Bosnom i Hercegovinom. 

Keller je u svom obraćanju na plenarnoj sjednici EP-a ustvrdila da se uništava imovina migranata, kako ih se tuče te čak i puca na njih iz vatrenog oružja, a kako hrvatska vlada to nije zaustavila, niti istražila. 

“To nije prihvatljivo ni u jednoj članici EU-a, ali ni u jednoj državi bilo gdje”, rekla je Njemica, pa zaključila: “Hrvatske granice su europske granice. Što se tamo dogodi je odgovornost svih. Ne ćemo okretati glavu od toga”. 

Plenković je odgovorio kako hrvatska u tretmanu migranata poštuje sve hrvatske i europske zakone i međunarodne konvencije, te da nijednu od tih optužbi ne treba uzeti zdravo za gotovo. 

“To kažem kao netko tko je posjetio to područje granice između Hrvatske i Bosne i Hercegovine i u potpunosti shvaća kakav je teren i kakvi su uvjeti”­, rekao je premijer i naglasio kako se sve pritužbe na ponašanje policije istražuju. 

Među kritičarima hrvatske migrantske politike, većinom iz redova zelenih i s ljevice, bila je i Malin Björk koja je posjetila granicu između BiH i Hrvatske i navela da se samo u 2019. tamo dogodilo više od 25 tisuća “pushbackova”, prislinih vraćanja migranata bez odgovarajućih administrativnih postupaka. 

Hrvatski zastupnik EPP-a Tomislav Sokol odgovorio joj je kako su to neistine jer izvješća koja je spominjala nisu od nadležnih tijela, naglasivši kako Hrvatska poštuje zakone, na što je Šveđanka odgovorila kako je u svom “vrlo kratkom” posjetu granici i sama vidjela 25 “pushbackova”.

(Hina) xis yakoz

EU

Hrvatski ministri predstavili prioritete predsjedanja odborima EP-a

Published

on

Niz hrvatskih ministara ili državnih tajnika predstavilo je u prva tri dana ovoga tjedna prioritete rotirajućuge predsjedanja Vijećem EU-a pred nadležnim odborima Europskog parlamenta.

Riječ je o uobičajenoj praksi na početku svakog šestomjesečnog predsjedanja Vijećem EU-a. Cjelovit program hrvatskog predsjedanja za sljedećih šest mjeseci predstavljen je u posljednje vrijeme u više navrata, što u Hrvatskoj, što u Bruxellesu. 

Premijer Andrej Plenković predstavio program i prioritete predsjedanja na planarnoj sjednici Europskog parlamenta 14. siječnja u Strasbourgu.

Sada je red na ministrima da predstave prioritete u svojim resorima pred nadležnim odborima Europskog parlamenta. Pojedini ministri imali su prezentaciju na više odbora, ovisno o tome što pokriva njihov resor.

Slična praksa uobičajena je i na prvim sastancima Vijeća EU-a, kada resorni ministar iz zemlje predsjedateljice predstavlja prioritete u svom resoru svojim kolegama iz drugih zemalja članica. Prvi sastanak kojim je predsjedavao neki hrvatski ministar bio je u utorak kada se sastalo Vijeće za ekonomiju i financije i tada je Zdravko Marić predstavio prioritete u svom resoru.

Prvi koji je predstavio prioritete u svom resoru pred odborom EP-a bio je ministar zdravstva Milan Kujundžić u ponedjeljak popodne.

U utorak je bilo čak 12 prezentacija. Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman predstavio je prioritete u Odboru za međunarodnu trgovinu, u Odboru za vanjske poslove i Odboru za razvoj. Ministar okoliša i energije

Tomislav Ćorić govorio je pred Odborom za okoliš i Odborom za industriju, istraživanje i energiju.

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković predstavila je prioritete pred Odborom za ribarstvo i Odborom za poljoprivredu.

Pred Odborom za kulturu i obrazovanje prioritete su predstavili ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak, ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Vesna Bedeković, ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek i zamjenik državnog tajnika u Središnjem državnom uredu za šport Krešimir Šamija.

Ministrica Bedeković bila je i pred Odborom za rad i socijalna pitanja te na Odboru za prava žena i ravnopravnost spolova.

Ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Marko Pavić predstavio je prioritete pred Odborom za regionalni razvoj.

Ministar gospodarstva Darko Horvat govorio je pred Odborom za unutarnje tržište i zaštitu potrošača i Odborom za industriju, istraživanje i energiju. Ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović bio je na Odboru za rad i socijalna pitanja.

Zdravko Marić predstavio je prioritete pred Odborom za Ekonomiju i monetarne poslove i Odborom za proračun. 

Državni tajnik u ministarstvu, mora, prometa i infrastrukture Josip Bilaver bio je pred Odborom a promet i turizam. Pred istim odborom bio je i državni tajnik u Ministarstvu turizma Frano Matošić. Bilaver je također bio i na Odboru za industriju, istraživanje i energiju.

Sljedeći tjedan nastupit će ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, unutarnjih poslova Davor Božinović, ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković i državna tajnica u Ministarstvu vanjskih poslova Nikolina Brnjac.

U raspravama koje uslijede nakon prezentacije prioriteta vrlo aktivno sudjeluju hrvatski zastupnici, koji su članovi tih odbora.

Ucitavanje vijesti

EU

Noćni vlakovi vraćaju se u Europu

Published

on

Izvor: Pixabay

Samo 40 kilograma emisije ugljikova dioksida na vašoj savjesti. Usporedite to s 410 kilograma koliko je potrebno za let preko Europe. 

To je jedan od argumenata za korištenje novog europskog noćnog vlaka koji je u ponedjeljak prvi put prevezao putnike od Beča do Bruxellesa. 

Pokretanje nove vozne linije dolazi u vrijeme kada sve više europskih zemalja razmatra širenje svoje željezničke ponude zbog putnika zabrinutih posljedicama letenja na klimu. 

Operater novog vlaka, Austrijske savezne željeznice (OBB), objavio je da će linija Nightjet prometovati nedjeljom i srijedom s polascima u 20.38 sati iz Beča i u 20.44 iz Innsbrucka. Povratna vožnja je dan kasnije. 

Put od Beča do belgijske prijestolnice uključuje zaustavljanja u Nuernbergu, Frankfurtu i Koelnu. 

Vlaku s klasičnim vagonima za sjedenje i spavaćim kolima za put treba 14 sati.  

Nakon godina opadanja broja noćnih vlakova zbog rasta popularnosti niskotarifnih zračnih linija, trend se pomalo mijenja jer su putnici sve zabrinutiji klimatskim promjenama. 

OBB je u tome pronašao svoju nišu i već je nekoliko godina pionir u oživljavanju noćnih linija. Direktor Andreas Matthae kaže da je ponosan na to. 

Jedna od prvih putnica, Liesbet Vandebroek koja živi u Austriji, ali radi za turističku zajednicu Flandrije, kaže da joj je važno da pri svojim čestim putovanjima u Bruxelles ostavlja što manji “ekološki otisak”, ali je bila i lirski raspoložena govoreći o romantičnosti noćnih vlakova. 

“Kao studentica putovala sam svuda noćnim vlakom.. To je ugodno i jako nostalgično”. 

S cijenama za sjedeća mjesta već od 19 eura, OBB je konkurentan s niskotarifnim zrakoplovima. Cijena za spavaća kola, međutim, mnogo je viša. 

OBB upravlja, sam ili u partnerstvu, s 27 noćnih vlakova, a pokretanje još jedne nove linije, za Amsterdam, planira se za prosinac. 

Prije tri godine OBB je kupio nekoliko noćnih vlakova njemačke državne željeznice Deutsche Bahna, za što Matthae priznaje da je u ono vrijeme bilo riskantno. 

Ali se isplatilo, dodaje nova austrijska ministrica zaštite okoliša Leonore Gewessler iz Stranke zelenih. To je u skladu s ambicijom austrijske vlade da zemlja do 2040. postane ugljično neutralna. 

“Nema grada u Europskoj uniji iz kojeg polazi tako mnogo noćnih vlakova kao iz Beča. A ta se mreža može i proširiti”, kaže Gewessler. 

Ucitavanje vijesti

EU

Anketa uoči Davosa: Kapitalizam čini “više štete nego koristi”

Published

on

Dodao

EPA/GIAN EHRENZELLER

Većina ljudi u svijetu vjeruje da kapitalizam u svojoj današnjoj formi čini više štete nego koristi, otkrilo je istraživanje uoči ovotjednog samita političke i gospodarske elite u Davosu. 

Edelman Trust Barometer, koji je u dva desetljeća ispitao desetke tisuća ljudi o njihovom povjerenju u ključne institucije, ove je godine prvi put nastojao saznati što ljudi misle o kapitalizmu. 

Autori istraživanja navode da su ih ranija istraživanja koja su pokazala rast osjećaja nejednakosti natjerala da pitaju građane jesu li počeli imati dublje sumnje u zapadne demokracije utemeljene na kapitalizmu. 

“Odgovor je ‘da’ “, rekao je David Bersoff, voditelj istraživanja koje je provela američka kompanija Edelman. 

“Ljudi preispituju je li ono što imamo danas i svijet u kojemu živimo danas, idealno za njihovu budućnost”, rekao je Bersoff. 

U istraživanju je sudjelovalo 34.000 ljudi iz 28 zemalja. Ispitani su građani zapadnih liberalnih demokracija poput SAD-a i Francuske, ali i građani Kine i Rusije.

Više od polovice svih ispitanih, njih 56 posto, smatra da “današnji kapitalizam čini više štete nego koristi u svijetu”. 

Istraživanjem pokrenutim 2000. su se nastojale provjeriti teorije političkog filozofa Francisa Fukuyame koji je nakon pada komunizma rekao da se liberalna demokracija sada smatra “krajem povijesti”.

No, od tada se javljaju kritičari koji se ne slažu s time i ukazuju na svašta – od rastućeg utjecaja Kine i sve raširenije pojave autokratskih vođa, trgovinskog protekcionizma i sve veće nejednakosti uslijed globalne financijske krize 2007/2008. godine. 

Na nacionalnoj razini nedostatak povjerenja u kapitalizam najprisutniji je na Tajlandu (75 posto), Indiji (74 posto) te u Francuskoj (69 posto). U drugim azijskim i europskim zemljama te onima u Perzijskom zaljevu, kao i u afričkim i latinoameričkim zemljama prevladava ista ocjena u vrijednosti od preko 50 posto. 

Jedino se u Australiji, Kanadi, SAD-u, Južnoj Koreji, Hong Kongu i Japanu većina ispitanih ne slaže s tvrdnjom da kapitalizam trenutno čini više štete nego koristi. 

Istraživanje je potvrdilo različitu vrstu zabrinutosti građana, od one zbog brzog tehnološkog razvoja i nesigurnosti posla, do izostanka povjerenja u medije i osjećaj da se nacionalne vlade ne znaju nositi s današnjim izazovima.

Pritom se podaci ponešto razlikuju pa su Azijci optimističniji od drugih u svijetu kada je riječ o gospodarskog perspektivi. Također se mišljenja razlikuju ovisno o statusu pa oni bolje obrazovani imaju više povjerenja u to kako se stvari vode. 

Čelnike korporacija koji će se ovaj tjedan okupiti u Davosu mogao bi zainteresirati podatak po kojemu je povjerenje u biznis veće nego u vlade te da 92 posto zaposlenih smatra bi glavni direktori kompanija trebali progovoriti o aktualnim društvenim i etičkim pitanjima. 

“Biznis je ispunio prazninu koju su ostavili populisti i stranačke vlade”, rekao je glavni direktor Edelmana Richard Edelman.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Najčitanije