Povezite se

EU

Plenković u EP-u: Hrvatska neće dopustiti da postane hotspot

Objavljeno

-

Hrvatska neće dopustiti da postane neformalni hotspot za migrante, rekao je u utorak premijer Andrej Plenković u Europskom parlamentu (EP) nakon prozivki dijela zastupnika o odnosu hrvatske policije prema ilegalnim migrantima. 

“Hrvatska neće dopustiti da bude država koja će biti neformalni hotspot”, rekao je hrvatski premijer i dodao da se Hrvatska nije kao druge države odlučila za izgradnju barikada i bodljikave žice , nego da se “hrvatska, europska i buduća granica schengena” štiti sa 6500 policajaca. 

Rješenje je zaštita vanjske granice, posebice one između Turske i Grčke na kojoj kreće istočno-mediteranska i zapadnobalkanska ruta, rekao je Plenković dodavši i kako Europa može djelovati na kriznim područjima s humanitarnom pomoći, ekonomskom snagom, posredovanjem u sukobima i drugim alatima. 

Predsjednica grupe Zelenih Ska Keller u EP-u je nakon Plenkovićevog predstavljanja hrvatskih prioriteta za predsjedanje EU-om u Strasbourgu govorila o izvještajima o nasilju i zlostavljanju koje hrvatska policija navodno čini nad ilegalnim migrantima na granici s Bosnom i Hercegovinom. 

Keller je u svom obraćanju na plenarnoj sjednici EP-a ustvrdila da se uništava imovina migranata, kako ih se tuče te čak i puca na njih iz vatrenog oružja, a kako hrvatska vlada to nije zaustavila, niti istražila. 

“To nije prihvatljivo ni u jednoj članici EU-a, ali ni u jednoj državi bilo gdje”, rekla je Njemica, pa zaključila: “Hrvatske granice su europske granice. Što se tamo dogodi je odgovornost svih. Ne ćemo okretati glavu od toga”. 

Plenković je odgovorio kako hrvatska u tretmanu migranata poštuje sve hrvatske i europske zakone i međunarodne konvencije, te da nijednu od tih optužbi ne treba uzeti zdravo za gotovo. 

“To kažem kao netko tko je posjetio to područje granice između Hrvatske i Bosne i Hercegovine i u potpunosti shvaća kakav je teren i kakvi su uvjeti”­, rekao je premijer i naglasio kako se sve pritužbe na ponašanje policije istražuju. 

Među kritičarima hrvatske migrantske politike, većinom iz redova zelenih i s ljevice, bila je i Malin Björk koja je posjetila granicu između BiH i Hrvatske i navela da se samo u 2019. tamo dogodilo više od 25 tisuća “pushbackova”, prislinih vraćanja migranata bez odgovarajućih administrativnih postupaka. 

Hrvatski zastupnik EPP-a Tomislav Sokol odgovorio joj je kako su to neistine jer izvješća koja je spominjala nisu od nadležnih tijela, naglasivši kako Hrvatska poštuje zakone, na što je Šveđanka odgovorila kako je u svom “vrlo kratkom” posjetu granici i sama vidjela 25 “pushbackova”.

(Hina) xis yakoz

EU

Hrvati mogu u Austriju bez radnih dozvola, ali posla nema

Published

on

Dodao

Hrvati u Austriju od 1. srpnja mogu bez radnih dozvola, no u toj zemlji posla više nema ni za domaće, piše u četvrtak Večernji list.

Austrija je bila jedina članica Europske unije koja je zadržala zabranu zapošljavanja za Hrvate punih sedam godina, koliko je vremena prošlo otkako je Hrvatska ušla u Europsku uniju.

Otvaranje tržišta rada događa se za obje zemlje u bitno promijenjenim okolnostima, Austrija ima najveću stopu nezaposlenosti nakon Drugog svjetskog rata te posla više nema ni za domicilno stanovništvo, dok se i u Hrvatskoj nova radna mjesta broje na prste.

Da nije bilo korone, Hrvatska bi danas imala barem 60.000 zaposlenih više nego što ih ima sada. Prvi su kod nas s tržišta otpali stranci, ali i domaća sezonska radna snaga koja se zapošljavala na Jadranu.

Austrijske vlasti ističu da se posljednjih sedam godina u Austriju doselilo 13.000 hrvatskih državljana, a u trenutku potpunog otvaranja tržišta i za Hrvate u Austriji je ukupno bilo zaposleno 33.400 hrvatskih državljana, najvećim dijelom u turizmu, industriji, trgovini i građevinskom sektoru.

Bez posla i s prijavom na tamošnjem uredu za nezaposlene je oko 7000 hrvatskih građana od približno 83.000 vlasnika hrvatskih putovnica koji žive u Austriji. Njih oko 46.000 rođeno je u Hrvatskoj. U toj zemlji 9 posto radne snage dolazi iz neke od drugih članica EU.

Austrija sada ne očekuje masovniji dolazak hrvatskih radnika, a pojedini analitičari vjeruju da bi mogao uslijediti i obrnuti trend – povratak iseljenih njihovim kućama, i to ne samo iz Austrije nego i iz drugih europskih država, donosi Večernji list.

Ucitavanje vijesti

EU

Na donatorskoj konferenciji za covid-19 prikupljeno više od 6 milijardi eura

Published

on

Na drugoj međunarodnoj donatorskoj konferenciji za borbu protiv novog koronavirusa, koju je sazvala predsjednica Europske komsije Ursula von der Leyen, prikupljeno je 6,15 milijardi eura iz EU-a, SAD-a i brojnih država, a mnogi sudionici su isticali kao buduće cjepivo mora biti dostupno svima. 

Komisija je zajedno s Europskom investicijskom bankom obećala za borbu protiv covida-19 dati 4,9 milijardi eura, Njemačka 383 milijuna eura, Sjedinjene Države 545 milijuna dolara, Kanada 219 milijuna dolara  a Katar 10 milijuna dolara. Na summitu je sudjeklovalo 40 vlada.

Prikuplejei novac će biti iskorišten za testiranja na covid-19, liječenja, razvoj i proizvodnju cjepiva, te za pomoć najsiromašnijim i najmarginaliziranijim zajednicama.

Na konferenciji, održanoj u okviru zajedničke inicijative Europske komisije i organizacije Global Citizen, organiziran je i koncert za prikupljanje sredstava Miley Cyrus, Justina Biebera, Shakire, Chloe X Halle, Ushera i drugih koji su televizije globalno prenosile.

Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen je rekla da je ključno da svatko kome je potrebno cjepivo može do njega i doći. 

“Nastojim uvjeriti najbogatije zemlje da rezerviraju cjepiva ne samo za sebe nego i za zemlje s niskim i srednjim dohocima. To je test solidarnosti”, rekla je. 

Britanski premijer Boris Johnson se složio. “Ako i kada se nađe učinkovito cjepivo, tada mi svjetski čelnici imamo moralnu obvezu zajamčiti da će doista biti svima dosptupno”, rekao je. 

Francuski predsjednik Emmanuel Macron je odlučno naglasio potrebu zajedničkog djelovanja. 

“Odbacimo pristup ‘svatko za sebe’, nastavimo zajedno dalje”, rekao je.

Sličan stav je iznijela i Italija, jedna od zemalja najteže pogođenih pandemijom.  

EU zagovara globalnu suradnju u naporima da se pandemija stavi pod nadzor i suzbije, za razliku od SAD-a i Kine koji su usredotočeni na nacionalne inicijative.

Ucitavanje vijesti

EU

Europske države počele otvarati granice, putovanje i dalje dijelom ograničeno

Published

on

Dodao

Europske države u ponedjeljak su ublažile neke granične kontrole uvedene u pandemiji covida-19, no zatvorenost Španjolske, niz preostalih ograničenja i nove metode prelaska granica pokazuju kako će se na putovanja kakva su bila prije pandemije i dalje čekati.

Schengenska zona koja obuhvaća 22 države Europske unije te Island, Lihtenštajn, Norvešku i Švicarsku inače operira bez graničnih kontrola, no zbog koronavirusa je bila većinom suspendirana tri mjeseca za sve osim za robu i neophodne radnike. 

Povjerenica Europske komisije za unutarnja pitanja Ylva Johansson pozvala je prošli tjedan članice da do ponedjeljka otvore svoje granice, a do srpnja i one prema trećim državama. 

Taj bi potez mogao spasiti dio turističke sezone i pomoći europskom sektoru putničkog prijevoza i turizma koji s rekreacijom i kulturom čini gotovo 10 posto europskog gospodarstva. U mediteranskim državama taj je postotak veći, pa su te zemlje među najpogođenijima koronakrizom.

Mnoge restrikcije na granicama za posjetitelje iz Europske unije i schengenske zone ukinut će se od Islanda do Grčke, no to neće biti povratak nesmetanom putovanju kakvo je bilo prije pandemije. 

Njemačka upozorenja za putovanja, uvedena prije tri mjeseca, ukinuta su u ponedjeljak za većinu Europe. Njemačko ministarstvo vanjskih poslova ukinulo je i upozorenje za putovanje u 27 europskih država. 

Nakon što je otvorila većinu granica prema susjednim državama u prvom tjednu lipnja, Austrija u ponedjeljak ukida obaveznu karantenu i testiranje za državljane drugih članica EU-a i nordijske zemlje koje nisu u tom savezu. 

No restrikcije u Austriji i dalje su na snazi za Švedsku, Španjolsku, Portugal i Veliku Britaniju, kao i upozorenje za putovanje u najpogođeniju talijansku regiju Lombardiju. 
Restrikcije ulaska za sve države Europske unije i Britaniju u ponedjeljak će ukinuti i Švicarska. 

Island od početka tjedna nudi testove na koronavirus za sve putnike osim djecu, što je opcija umjesto dvotjedne karantene. Test je besplatan do 1. srpnja, a u nekim slučajevima je dopuštena i potvrda o ranijem testiranju. 

Španjolska ne dopušta ulazak stranim turistima do 21. lipnja, s iznimkom nekih otoka. Drugdje mogućnost putovanja ovisi o tome otkud i kamo se ide. 

Grčka i dalje traži karantenu za putnike iz zračnih luka osam država EU-a. Češka je uvela sustav semafora, zabranivši ulaz za turiste iz „žutih“ ili „crvenih“ država poput Portugala i Švedske. 

Danska pušta turiste s Islanda, iz Njemačke i Norveške, no ne i Švedske, pod uvjetom da rezerviraju najmanje šest noćenja. 

Prije koronavirusa je prosječno unutarnje europske granice svakodnevno prelazilo oko 3,5 milijuna ljudi, stoji u prošlogodišnjem izvještaju Europskog parlamenta. Njih oko 1,7 milijuna je to činilo zbog rada, a mnogi od njih danas rade od kuće.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Najčitanije