Povezite se

Vijesti

Plenković: Svi stradali u potresu imat će uvjete dostojne za život

Objavljeno

-

Ministarstvo državne imovine objavit će danas Javni poziv za financiranje najamnine za stambeno zbrinjavanje osoba čije su nekretnine stradale u potresu 22. ožujka, a premijer Plenković poručio je kako apsolutno jamči da će svi stradali u potresu imati uvjete dostojne za život.

Javni poziv bit će objavljen i u dnevnom tisku, temeljem prošlotjedne odluke Vlade RH o financiranju najamnine za stambeno zbrinjavanje, odnosno zamjenskog stana, osobama čije su nekretnine stradale u potresu na području Grada Zagreba, Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije. Popodne ga je na konferenciji za novinare u Vladi predstavio premijer Andrej Plenković.

Javni poziv se odnosi na vlasnike obiteljskih kuća ili stanova te zaštićene najmoprimce koji su u vrijeme potresa stanovali i imali prijavljeno prebivalište ili boravište u nekretninama koje su u pregledu zgrada označene kao nepodobne za stanovanje.

“Svi su pozvani da u roku 60 dana Ministarstvu podnesu zahtjev za utvrđivanje statusa osobe kojoj će se financirati najamnina za zamjenski stan. Cijeli postupak će ići u dvije faze”, rekao je na konferenciji za novinare predsjednik Vlade Plenković.

U prvoj fazi će se utvrditi da li osoba koja je podnijela zahtjev, zadovoljava uvjete za financiranje najamnine te će se o tome donijeti rješenje. Nakon kojega osoba koja zadovoljava uvjete, sklapa ugovor o najmu i dostavlja ga Ministarstvu državne imovine koje donosi rješenje o financiranju.

Kako bi se ubrzao i olakšao postupak, Ministarstvo je izradilo predložak ugovora o najmu zamjenskog stana.

Javni poziv odnosi se i na potencijalne najmodavce koji žele iznajmiti svoju nekretninu te ih je Plenković pozvao da iskažu svoj interes.

Naglasio je da će Ministarstvo državne imovine voditi računa da sve bude u okvirima kriterija koji su propisani odlukom, a jedna od njih je i prosječna cijena najma stana u Zagrebu koja iznosi 70 kuna po metru kvadratnom.

“Mi želimo da se naši sugrađani, pogotovo oni koji su u Studentskom domu u Cvjetnom naselju, što prije prijave i iskoriste ovo pravo. Obrada zahtjeva će biti žurna, Ministarstvo će imati poseban tim ljudi koji će se baviti samo tim poslom”, rekao je.

Podsjetio je da je u Zagrebu nakon potresa oko 1000 zgrada označeno kao neuporabljivo, oko 4000 kao privremeno neuporabljivo, a 14.500 zgrada dobilo je oznaku uporabljivo, ali djelomično oštećeno.

“Postoji još 500-injak oštećenih ili privremeno neuporabljivih zgrada u Krapinsko-zagorskoj i Zagrebačkoj županiji, riječ je uglavnom o obiteljskim kućama”, dodao je Plenković.

Podsjetio je  da je Vlada već donijela i odluku o pomoći onim sugrađanima koji su pretrpjeli štete krovova, zabatnih zidova, dimnjaka, dizala i bojlera – za što je rebalansom proračuna osigurano 100 milijuna kuna, plus 41 milijun kuna iz Fonda za zaštitu okoliša za sufinanciranje kupnje bojlera u iznosu do 8000 kuna po kućanstvu. 

Iz proračuna se financira i smještaja građana u Studentskom domu “Cvjetno naselje”.

Jamčim da će svi stradali u potresu imati krov nad glavom

Premijer Plenković je poručio da apsolutno može jamčiti kako će svi oni koji su stradali u potresu, imati krov nad glavom i uvjete dostojne života, unatoč tome što zakon o obnovi Zagreba i okolice nakon potresa nije usvojen. Zakon je, naime, u petak poslan u javnu raspravu. 

“Apsolutno da. To je bit svega”, odgovorio je premijer na pitanje novinara.

Naveo je pritom da iznos štete od potresa u Zagrebu može maksimalno doći i do 13 milijardi eura, ovisno o kvaliteti obnove, odnosno ako ona bude po razini tehničkih propisa kakvi danas postoje u EU. Za usporedbu je naveo da cijela financijska omotnica koju Hrvatska prima kao članica EU iznosi 10,7 milijardi eura.

“To su enormni iznosi i ne postoji nikakav način da procjena financijskog učinka ovog zakona sa sobom ima jednu ‘torbu’ u kojoj je 13 milijardi eura. To nije realno. Realno je – zakon je okvir, kvalitetan okvir. Ja i dalje ne čujem kritike na nacrt koji je u javnoj raspravi. Ne postoje. Zašto? Zato što smo pažljivim radom usuglasili stavove unutar Vlade, Ministarstva, s Gradom Zagrebom, sa strukama”, poručio je premijer Plenković.

Naglasio je kako nema nikakvih prepreka da građani, ako to financijski mogu, sami krenu u obnovu svojih nekretnina, bez da čekaju donošenje zakona.

Banožić očekuje prve ugovore već idući tjedan

Ministar državne imovine Mario Banožić pojasnio je da oni koji će se javiti na javni poziv kako bi im se plaćao najam, ne smiju imati drugu nekretninu na području Grada Zagreba, odnosno 20 kilometara od adrese gdje je oštećen objekt.

Pri financiranju gleda se prosječna cijena kvadrata u centru Zagreba, odnosno 70 kuna za višečlane obitelji dodaje se po 10 kvadrata za svakog člana.

“Konkretno, za samca će cijena najma za tih 35 kvadrata iznositi maksimalno 2450 kuna, a za četveročlanu obitelj taj iznos će biti maksimalno 4550 kuna”, pojasnio je.

Vrijeme trajanja plaćanja najma jest do trenutka obnove oštećene nekretnine ili do revizije oznake oštećenja prvotnog pregleda zgrade. 

“Vlasnici će trebati dostaviti određenu dokumentaciju, izvadak iz zemljišne knjige, ugovor o najmu, izjavu vlasnika nekretnine, najmoprimca, i svih onih koji žive na toj adresi da nemaju drugu nekretninu u području od 20 kilometara, izjava vlasnika da je 22. ožujka živio na toj adresi, uvjerenje policije o prebivalištu ili boravištu, i izjava podnositelja zahtjeva da će podaci smjeti biti javno objavljeni”, objasnio je Banožić.

Građani koji su se već smjestili u nekretninu u najmu, osim prethodne dokumentacije, trebaju dostaviti i ugovor o najmu te će se i njima on sufinancirati.

Najmodavci će, pak, trebati Ministarstvu dostaviti izvadak iz zemljišne knjige, potvrdu Porezne uprave da nemaju dug te izjavu da će podaci smjeti biti javno objavljeni.

Banožić vjeruje da će prvi ugovori biti potpisani već idući tjedan, a najkasniji rok je kolovoz ove godine. Istaknuo je i da će se rok za prijavu produljiti ako će se u međuvremenu provesti revizija oznaka oštećenih zgrada.

Potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva Predrag Štromar najavio je da će uskoro biti objavljene detaljne upute za prijavu za sufinanciranje ugradnje bojlera i popravak oštećenja krovova, zabatnih zidova i dimnjaka.

Ministar regionalnog razvoja i fondova EU Marko Pavić rekao je da će Hrvatska uskoro, nakon što bude završena procjena štete od potresa, poslati zahtjev prema EK, odnosno Fondu solidarnosti, a rok je 14. lipnja.

 “Visina sredstava koje možemo očekivati  – maksimum je 6 posto od procijenjene štete, a od toga četvrtinu možemo dobiti kao predujam unutar šest tjedana po slanju prijave, a maksimalno 100 milijuna eura predujma”, naveo je. 

Vijesti

Sindikat novinara: Poslodavci koriste pandemiju za smanjenje prava

Published

on

Izvor: Nacionalno/D.Prša

Poslodavci u medijskim kućama koriste pandemiju kao izgovor za smanjenje prava novinara i medijskih djelatnika, a poteškoće izazvane koronavirusom nesrazmjerno se naplaćuju zaposlenima, rečeno je u subotu na skupštini Sindikata novinara Hrvatske (SNH).

“Takvi uvjeta naglašavaju potrebu sindikalnog organiziranja i djelovanja”, rekla je predsjednica SNH-a Maja Sever.

Poslodavci, po njezinim riječima, u zadnje vrijeme često poteškoće u poslovanju izazvane koronavirusom prebacuju na leđa zaposlenih, koji uštede zbog rada od kuće ne osjećaju na plaćama.

Posebno je naglasila stanje u lokalnim medijima ocjenjujući ga “katastrofalnim”, pri čemu su na udaru osobito slobodni novinari i honorarci.

Primarnim zadatkom sindikata označila je sklapanje kolektivnih ugovora u medijskim kućama, koji donose zaštitu interesa zaposlenih povrh Zakona o radu, kao i granskog kolektivnog ugovora na nacionalnoj razini, što sindikat bezuspješno pokušava godinama.

“Kolektivni ugovori konstanta su u javnim medijima – Hini i HRT-u, ali treba ih sklapati i u privatnima”, rekla je Sever.

Najavila je da će se SNH zalagati i za izmjene “zastarjelog medijskog zakonodavstva” koje “uopće ne poznaje moderne oblike i modele rada”.

Opisujući stanje u podružnicama, sindikalni povjerenici iznijeli su niz zamjerki poslodavcima među kojima su smanjenje plaća nesrazmjerno padu prihoda, ukidanje naknade za prijevoz iako novinari odlaze na zadatke, te izostanak financijske naknade za troškove rada od kuće.

Na skupštini je posebno istaknut problem neučlanjivanja mladih kolega u sindikat. Kako animirati mlade za uključivanje u rad sindikata, jedno je od prioritetnih pravaca djelovanja SNH-a, istaknuto na današnjoj skupštini.

Neki povjerenici smatraju da bi dijelom školskih i akademskih programa u sklopu odgoja o građanskim pravima, trebale biti i prednosti sindikalnog organiziranja i koristi koje ono donosi.

Nagradu za povjerenika godine Skupština SNH dodijelila je Vladimiru Trstenjaku, povjereniku u listu Međimurje, za uspješno organiziranje rada podružnice i povećanje broja članova.

Sindikalnog “krumpirka” za najgoreg poslodavca podijelile su uprave Glasa Istre i Zadarskog lista, zbog otkaza zaposlenima starijima od 60 godina te uprava Večernjeg lista iz 2019. godine, zbog otkaza povratnicama s porodiljnog dopusta, diskriminacije članova sindikata i sindikalnih povjerenika. O tome su izvijestili povjerenici u tim medijima.

Sindikalni “smješko” za najboljeg poslodavca nije dodijeljen, a nitko nije ni predložen.

Ucitavanje vijesti

Kultura

Novi predsjednik DHK Zlatko Krilić

Published

on

Zlatko Krilić/belisce.hr

Na izbornoj skupštini Društva hrvatskih književnika (DHK), koja se u subotu održala u Zagrebu, za novog predsjednika DHK izabran je Zlatko Krilić, a za potpredsjednike Boris Domagoj Biletić i Mirko Ćurić.

Skupština je izabrala i članove novoga Upravnog i Nadzornog odbora te Časnoga suda DHK.

Novi predsjednik DHK Zlatko Krilić Zlatko rođen je 1955. u Osijeku. Piše za djecu i odrasle. Rano djetionjstvo proveo je u Čepinu, a školovao se u Zagrebu gdje je završio Pedagošku akademiju.
Objavio je više knjiga za djecu i mlade, među kojima i priče “Početak plovidbe”, “Prvi sudar”, “Veliki zavodnik”, “Šaljive priče i priče bez šale” te romane “Čudnovata istina”, “Zagonetno pismo” i “Zabranjena vrata”. Za odrasle je napisao roman “Živi pijesak”.
Objavio je i zbirku igrokaza “Krilate lutke” i “Kazalište lutaka i drugi igrokazi”. Za pripovijetku “Početak plovidbe” dobio je i nagradu “Grigor Vitez”.

Zlatko Krilić se bavi i pisanjem filmskih i televizijskih scenarija.

Ucitavanje vijesti

Crna Kronika

Zagrebačka policija pronašla gotovo 45 kilograma droge

Published

on

Ilustracija

Policijski službenici Policijske uprave zagrebačke dovršili su kriminalističko istraživanje nad 43-godišnjakom i 30-godišnjakom zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela „Neovlaštena proizvodnja i promet drogama“.

Naime, sumnja se da je 43-godišnjak protivno odredbama članka 3. Zakona o suzbijanju zlouporabe droga, na za sada neutvrđen način 25. rujna 2020. godine na području Bosne i Hercegovine nabavio veću količinu marihuane te ju sakrio u posebno preuređene prostore unutrašnjosti svog vozila marke Nissan, a s ciljem da drogu prokrijumčari na područje grada Zagreba radi daljnje prodaje osumnjičenom 30-godišnjaku.

Obavljenom pretragom njegovog automobila na području Peščenice policijski su službenici pronašli 34 plastična paketa ispunjena s ukupno 36.374,00 grama marihuane.

Također, sumnja se da je 30-godišnjak, s ciljem dalje preprodaje, na za sada neutvrđeni način nabavljao veću količinu marihuane, hašiša i kokaina, koje je zatim sakrivao, prešao, dodavao punila za povećanje mase, prepakiravao i vagao u kući na području Maksimira, nakon čega je tako pripremljenu drogu prodavao.

Pretragom kuće policijski su službenici pronašli ukupno 8.385,00 grama marihuane pakirane u 24 paketa, 116,85 grama hašiša, 10,57 grama kokaina, 13.463,00 grama različitih punila za povećanje mase pakiranih u pet plastičnih omota i jedan plastični paket, uređaj za vakumiranje, dvije digitalne vage, hidrauličnu prešu te veći novčani iznos za koji se pretpostavlja da je pribavljen preprodajom droge.

U pretrazi je pronađen i jedan pištolj s pripadajućim spremnikom te osam komada pištoljskog streljiva zbog čega će protiv 30-godišnjaka zbog počinjenog prekršaja iz čl. 11. st. 4. i čl. 30. st. 3. Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana biti podnijet optužni prijedlog.

Nakon dovršenog kriminalističkog istraživanja osumnjičeni su predani pritvorskom nadzorniku dok je kaznena prijava podnijeta Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije