Povezite se

EU

Plenković smatra da su Macronovi ‘filteri’ već u postojećem mehanizmu proširenja EU-a

Objavljeno

-

Hrvatski premijer Andrej Plenković sugerirao je u srijedu u Zagrebu da su nova pravila proširenja EU-a koja predlaže Francuska nepotrebna, jer su “filteri” za zemlje kandidatkinje već sadržani u postojećem mehanizmu.

Francuska je prošloga mjeseca blokirala otvaranje pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, smatrajući da Unija najprije treba reformirati metodologiju proširenja.

Potom je članicama Unije poslala dokument u kojem predlaže da se pristupanje odvija postupno, u sedam koraka. 

Plenković smatra da pregovarački okvir koji se koristi za Crnu Goru i Srbiju već omogućuje suspenziju i vraćanje na privremeno zatvorena poglavlja (reverzibilnost procesa) koje predlaže Pariz.

“Već postojeći okvir ima niz mehanizama da se s vrlo specifičnim filterima kontrolira i najsitiniji korak u bilo kojem poglavlju”, rekao je Plenković novinarima.

“Treba raditi jasnu razliku između otvaranja pregovora i procesa pregovora koji traje”, dodao je na konferenciji za novinare u sklopu kongresa Europske pučke stranke (EPP).

Srbija je od početka pregovora s EU-om početkom 2014. otvorila 17 poglavlja, a Crna Gora je u sedam godina otvorila 32 poglavlja.

Bizarna blokada

Predsjedateljica EU-a od 1. siječnja 2020., Hrvatska želi da se nastavi europski put Sjeverne Makedonije i Albanije koje u hrvatsko predsjedanje polažu velike nade. Dvije zemlje kandidatkinje podupiru i europski pučani, najbrojnija skupina u Europskom parlamentu.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron predvodio je malu skupinu čelnika EU-a koji su u listopadu spriječili otvaranje pregovora s tim državama,  unatoč zabrinutosti zbog sve većeg utjecaja Kine i Rusije na Balkanu.

Plenković, član EPP-a, “bizarnim” je nazvao to što su liberalne i socijaldemokratske vlade u Francuskoj, Nizozemskoj i Danskoj blokirale otvaranje pristupih pregovora dviju zemalja zapadnog Balkana koje vode socijalisti.

Iako vjeruje da mu je cilj poboljšati funkcioniranje EU-a, hrvatski premijer ističe da Macronov prijedlog ne može zaustaviti prioširenje Unije.

“Proširenje ima jasan pravni temelj, članak 49. ugovora o Uniji koji kaže da svaka zemlja ako to zatraži može postati članica. Nema tog ‘non papera’ koji može derogirati to pravo”, rekao je Plenković.

Proširenje Unije na zapadni Balkan visoko je na dnevnom redu kongresa EPP-a koji se u srijedu i četvrtak održava u Zagrebu.

EU

Iz fonda za oporavak od korone 70% odmah, 30% kad se vide razmjeri krize

Published

on

Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel modificira prijedlog EK i kolač iz fonda za oporavak reže na dva dijela – 70 posto države bi dobile odmah, a 30 posto kad se vide razmjeri krize.

Kriteriji za raspodjelu novca iz novog fonda za oporavak EU nakon koronakrize, prema kojima je Europska komisija izračunala da bi Hrvatskoj bilo stavljeno na raspolaganje dodatnih 10 milijardi eura, povrh 10-ak milijardi koje Hrvatska dobiva iz postojećih fondova Unije, ipak će biti promijenjeni.

Europski dužnosnik, s kojim je jučer ekskluzivno razgovarao Večernji list u Bruxellesu, najavio je da će predsjednik Europskog vijeća Charles Michel modificirati Komisijin prijedlog tako što bi 70 posto novca bilo alocirano državama po Komisijinim kriterijima, a 30 posto po novim kriterijima.

Komisija je kao kriterije za izračun koristila podatke o kretanju stope nezaposlenosti i BDP-a od 2015. do 2020. godine, no neke su države članice imale primjedbu na takav izračun tvrdeći da nije dobro uzimati statističke podatke puno prije krize ako je cijeli fond zamišljen za pomoć najpogođenijim državama od krize koja je upravo u tijeku zbog koronavirusa.

Michel je obavio konzultacije sa svih 27 premijera i predsjednika koji sjede u Europskom vijeću i odlučio poslušati dio tih kritika tako što je podijelio formulu za izračun na dva dijela: 70 posto odredit će kriteriji koje je predložila Komisija, a 30 posto odredit će kriteriji koji će se tek pokazati naknadno – do 2022. – i to će biti pokazatelji o padu BDP-a i rastu stope nezaposlenosti tijekom same koronakrize 2020. i 2021. godine.

Još nije jasno kako bi se novi Michelov prijedlog mogao odraziti na Hrvatsku. Informacija koju smo jučer dobili od upućenog izvora u EU tek treba biti pretočena u Michelov prijedlog, a on će ga objaviti idućeg tjedna, donosi Večernji list.

Ucitavanje vijesti

EU

Hrvati mogu u Austriju bez radnih dozvola, ali posla nema

Published

on

Dodao

Hrvati u Austriju od 1. srpnja mogu bez radnih dozvola, no u toj zemlji posla više nema ni za domaće, piše u četvrtak Večernji list.

Austrija je bila jedina članica Europske unije koja je zadržala zabranu zapošljavanja za Hrvate punih sedam godina, koliko je vremena prošlo otkako je Hrvatska ušla u Europsku uniju.

Otvaranje tržišta rada događa se za obje zemlje u bitno promijenjenim okolnostima, Austrija ima najveću stopu nezaposlenosti nakon Drugog svjetskog rata te posla više nema ni za domicilno stanovništvo, dok se i u Hrvatskoj nova radna mjesta broje na prste.

Da nije bilo korone, Hrvatska bi danas imala barem 60.000 zaposlenih više nego što ih ima sada. Prvi su kod nas s tržišta otpali stranci, ali i domaća sezonska radna snaga koja se zapošljavala na Jadranu.

Austrijske vlasti ističu da se posljednjih sedam godina u Austriju doselilo 13.000 hrvatskih državljana, a u trenutku potpunog otvaranja tržišta i za Hrvate u Austriji je ukupno bilo zaposleno 33.400 hrvatskih državljana, najvećim dijelom u turizmu, industriji, trgovini i građevinskom sektoru.

Bez posla i s prijavom na tamošnjem uredu za nezaposlene je oko 7000 hrvatskih građana od približno 83.000 vlasnika hrvatskih putovnica koji žive u Austriji. Njih oko 46.000 rođeno je u Hrvatskoj. U toj zemlji 9 posto radne snage dolazi iz neke od drugih članica EU.

Austrija sada ne očekuje masovniji dolazak hrvatskih radnika, a pojedini analitičari vjeruju da bi mogao uslijediti i obrnuti trend – povratak iseljenih njihovim kućama, i to ne samo iz Austrije nego i iz drugih europskih država, donosi Večernji list.

Ucitavanje vijesti

EU

Na donatorskoj konferenciji za covid-19 prikupljeno više od 6 milijardi eura

Published

on

Na drugoj međunarodnoj donatorskoj konferenciji za borbu protiv novog koronavirusa, koju je sazvala predsjednica Europske komsije Ursula von der Leyen, prikupljeno je 6,15 milijardi eura iz EU-a, SAD-a i brojnih država, a mnogi sudionici su isticali kao buduće cjepivo mora biti dostupno svima. 

Komisija je zajedno s Europskom investicijskom bankom obećala za borbu protiv covida-19 dati 4,9 milijardi eura, Njemačka 383 milijuna eura, Sjedinjene Države 545 milijuna dolara, Kanada 219 milijuna dolara  a Katar 10 milijuna dolara. Na summitu je sudjeklovalo 40 vlada.

Prikuplejei novac će biti iskorišten za testiranja na covid-19, liječenja, razvoj i proizvodnju cjepiva, te za pomoć najsiromašnijim i najmarginaliziranijim zajednicama.

Na konferenciji, održanoj u okviru zajedničke inicijative Europske komisije i organizacije Global Citizen, organiziran je i koncert za prikupljanje sredstava Miley Cyrus, Justina Biebera, Shakire, Chloe X Halle, Ushera i drugih koji su televizije globalno prenosile.

Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen je rekla da je ključno da svatko kome je potrebno cjepivo može do njega i doći. 

“Nastojim uvjeriti najbogatije zemlje da rezerviraju cjepiva ne samo za sebe nego i za zemlje s niskim i srednjim dohocima. To je test solidarnosti”, rekla je. 

Britanski premijer Boris Johnson se složio. “Ako i kada se nađe učinkovito cjepivo, tada mi svjetski čelnici imamo moralnu obvezu zajamčiti da će doista biti svima dosptupno”, rekao je. 

Francuski predsjednik Emmanuel Macron je odlučno naglasio potrebu zajedničkog djelovanja. 

“Odbacimo pristup ‘svatko za sebe’, nastavimo zajedno dalje”, rekao je.

Sličan stav je iznijela i Italija, jedna od zemalja najteže pogođenih pandemijom.  

EU zagovara globalnu suradnju u naporima da se pandemija stavi pod nadzor i suzbije, za razliku od SAD-a i Kine koji su usredotočeni na nacionalne inicijative.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije