Povezite se

EU

Plenković smatra da su Macronovi ‘filteri’ već u postojećem mehanizmu proširenja EU-a

Objavljeno

-

Hrvatski premijer Andrej Plenković sugerirao je u srijedu u Zagrebu da su nova pravila proširenja EU-a koja predlaže Francuska nepotrebna, jer su “filteri” za zemlje kandidatkinje već sadržani u postojećem mehanizmu.

Francuska je prošloga mjeseca blokirala otvaranje pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, smatrajući da Unija najprije treba reformirati metodologiju proširenja.

Potom je članicama Unije poslala dokument u kojem predlaže da se pristupanje odvija postupno, u sedam koraka. 

Plenković smatra da pregovarački okvir koji se koristi za Crnu Goru i Srbiju već omogućuje suspenziju i vraćanje na privremeno zatvorena poglavlja (reverzibilnost procesa) koje predlaže Pariz.

“Već postojeći okvir ima niz mehanizama da se s vrlo specifičnim filterima kontrolira i najsitiniji korak u bilo kojem poglavlju”, rekao je Plenković novinarima.

“Treba raditi jasnu razliku između otvaranja pregovora i procesa pregovora koji traje”, dodao je na konferenciji za novinare u sklopu kongresa Europske pučke stranke (EPP).

Srbija je od početka pregovora s EU-om početkom 2014. otvorila 17 poglavlja, a Crna Gora je u sedam godina otvorila 32 poglavlja.

Bizarna blokada

Predsjedateljica EU-a od 1. siječnja 2020., Hrvatska želi da se nastavi europski put Sjeverne Makedonije i Albanije koje u hrvatsko predsjedanje polažu velike nade. Dvije zemlje kandidatkinje podupiru i europski pučani, najbrojnija skupina u Europskom parlamentu.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron predvodio je malu skupinu čelnika EU-a koji su u listopadu spriječili otvaranje pregovora s tim državama,  unatoč zabrinutosti zbog sve većeg utjecaja Kine i Rusije na Balkanu.

Plenković, član EPP-a, “bizarnim” je nazvao to što su liberalne i socijaldemokratske vlade u Francuskoj, Nizozemskoj i Danskoj blokirale otvaranje pristupih pregovora dviju zemalja zapadnog Balkana koje vode socijalisti.

Iako vjeruje da mu je cilj poboljšati funkcioniranje EU-a, hrvatski premijer ističe da Macronov prijedlog ne može zaustaviti prioširenje Unije.

“Proširenje ima jasan pravni temelj, članak 49. ugovora o Uniji koji kaže da svaka zemlja ako to zatraži može postati članica. Nema tog ‘non papera’ koji može derogirati to pravo”, rekao je Plenković.

Proširenje Unije na zapadni Balkan visoko je na dnevnom redu kongresa EPP-a koji se u srijedu i četvrtak održava u Zagrebu.

EU

Austrijska ministrica porijeklom iz BiH dobila 25.500 uvredljivih poruka

Published

on

Alma Zadić/Facebook

Austrijska ministrica Alma Zadić dobila je 25.500 uvredljivih poruka na internetu otkako je preuzela dužnost u siječnju, rekla je ta političarka rođena u Bosni i Hercegovini u intervjuu objavljenom u četvrtak.

Zadić je prva imigrantica koja je postala ministricom u Austriji, nakon što je s roditeljima pobjegla pred ratom u BiH kada je imala deset godina.

Većina objavljenih poruka su seksističke, protuimigrantske ili protumuslimanske prirode, iako Zadić nije muslimanka.

Također je primila prijetnje smrću i stoga je pod policijskom zaštitom.

Ta 35-godišnja političarka iz redova Zelenih rekla je za tjednik Insider da bi tih 25.000 online poruka moglo dovesti do kaznenih postupaka protiv njihovih autora, od kojih su mnogi koristili svoja prava imena.

“Trenutno razmatramo kako ih možemo sve procesuirati, ali ja stvarno imam drugih stvari o kojima trebam brinuti”, kazala je Zadić.

Ministrica je istaknula da su brojni Austrijanci suočeni s mobingom na internetu zbog svog roda, stranih korijena ili vjere.

Zadić je izjavila da radi na mjerama koje bi žrtvama dale bolju pravnu zaštitu i pozvala društvene medije na odgovornost kada se radi o prijavi poruka kojima se krši zakon.

Ucitavanje vijesti

EU

Milanović: temelj za rješavanje graničnog spora u međunarodnom pravu

Published

on

Temelj za rješavanje graničnog spora između Hrvatske i Slovenije je međunarodno pravo, o čemu su se očitovali Europska komisija i Europski sud pravde (ECJ), izjavio je u četvrtak predsjednik Zoran Milanović nakon razgovora sa slovenskim predsjednikom Borutom Pahorom.

Milanović i Pahor održali su radni sastanak u Otočcu ob Krki, tijekom prvog Milanovićevog inozemnog posjeta u svojstvu novog hrvatskog predsjednika.

“Što je osnova? Prema nama, međunarodno pravo (…) o tome se očitovala Europska komisija i Europski sud u Luxembourgu”, kazao je Milanović, dodajući da to kaže “ovako, prije nego su razgovori počeli”.

Također je upozorio da smo opet proceduralno “nigdje” te dodao da treba vidjeti kako dalje, a osnova će biti “ono što se dogovorimo”. 

“Treba sjesti za stol i razgovarati, doslovno i figurativno i vidjeti kako dalje”, rekao je šef hrvatske države, ocijenivši da to nije pitanje koje dvjema zemljama “remeti san i uzrokuje mamurluk”.

Slovenski predsjednik je kazao da se otvorena pitanja između dvije zemlje neće riješiti preko noći, ali da im treba pristupiti u duhu “međusobnog poštovanja, dobrosusjedstva i europskih vrijednosti”. Ponovio je, međutim, ustrajni stav Ljubljane o nužnosti poštivanja odluke Arbitražnog suda.

“Slovenija smatra da je sud presudio i da se ta odluka mora poštivati”, kazao je Pahor. Istaknuo je da je rješavanje otvorenih pitanja za Sloveniju od “strateške” važnosti, kako sa sigurnosnog stajališta tako i sa stajališta gospodarstva.

Pahor Schengen izravno vezao uz arbitražu

Pahor je pitanje ulaska Hrvatske u Schengen izravno vezao uz pitanje konačnog rješavanja graničnog spora, odnosno primjene odluke Arbitražnog suda iz 2017.

“U interesu je Slovenije da se Schengen proširi na Hrvatsku (….) element sigurnosti za Sloveniju je vrlo važan. No kada bi se postigao uzajamni dogovor o Arbitražnom sudu to bi Sloveniji olakšalo donošenje odluke o pristupanju Hrvatske u Schengen”, kazao je Pahor.

Milanović je ocijenio da najviše koristi od toga što Hrvatska čuva svoju granicu ima Slovenija.

“Hrvatska želi ući u Schengen i od toga očito je da najviše koristi može imati Slovenija”, rekao je Milanović.

“Da Hrvatska nije trenutno prisutna na granici s BiH, pitanje je u kakvoj bi situaciji bila Slovenija u čuvanju svoje granice i vanjske granice Schengena”, kazao je Milanović.

Naglasio je da razumije da Slovenija ne može tek tako potpuno zanemariti pitanje arbitraže u Piranu “jer traje predugo i ima emotivnog elementa”, ali i podsjetio da u EU ima graničnih sporova koji traju i od 1815. te da se “s tim živi”.

“Slovenija je ovdje u poziciji da kaže ‘da’ ili ‘ne’. Europska komisija je ocijenila da Hrvatska zadovoljava sve tehničke uvjete i Slovenija sada mora vidjeti što joj odgovara”, rekao je Milanović. 

Podsjetio je da je Hrvatska zbog čuvanja granice kritizirana u Europskom parlamentu da je gruba i preagresivna, rekavši da u tome ima i istine i pretjerivanja.

“Ali, to je težak posao koji ćemo i koji bismo u slučaju da što prije uđemo u šengenski režim morali raditi još intenzivnije”, dodao je Milanović.

Na pitanje što očekuje od nove slovenske vlade ako joj na čelo dođe Janez Janša, rekao je da se radi o  mandataru koji je dva puta bio premijer.

“Uvjeren sam da neće biti negativnih iznenađenja, ali će biti dijaloga”, odgovorio je Milanović.

Podrška Sjevernoj Makedoniji i Albaniji

Oba su predsjednika podržali suradnju dviju zemalja unutar inicijativa Alpe-Adria i Brdo-Brijuni te također poslali snažnu podršku proširenju EU-a na Sjevernu Makedoniju i Albaniju.

“Podržavamo proširenje na te dvije zemlje koje su dugo držane sa strane, a držati ih u neizvjesnosti je kontraproduktivno i opasno”, rekao je Milanović.

Razočaran je što se prema njima ponijelo kao prema “siromašnoj, manje vrijednoj braći”, a ispunili su mnoge uvjete.

“Budimo realni, neke uvjete nikada neće i ne mogu ispuniti, kao što neće možda ni Hrvatska ili Slovenija. S tim državama treba početi pregovore što prije i istovremeno”, rekao je hrvatski predsjednik.

Smatra da su obje došle daleko, da su možda bile i malo ucijenjene da promjene neke stvari poput imena države.

“I što sad, poslati poruku da to nije dovoljno? Tako se ne gradi zajednička Europa i zajednička kuća”, zaključio je Milanović.

Osvrnuo se na probleme i naslijeđe Albanije koje se “ne može izbrisati preko noći” te rekao da je to teret s kojim EU mora ući u aranžman s Albanijom, ili bi još gore bilo reći da s njom uopće ne računa.

“Kakva je to poruka državi u kojoj živi nominalno 60 posto pripadnika islamske vjere, da ih se tako dugo drži u čekaonici”, rekao je Milanović.

Izrazio je bojazan da se to ne protumači da je previše pripadnika nekršćanske konfesije.

Na kritike slovenske vlade da mjere koje je Hrvatska poduzela u suzbijanju koronavirusa štete gospodarstvu, Milanović je kazao da nije epidemiolog i infektolog, ali da vjeruje da hrvatska vlada radi ono što treba.

Ucitavanje vijesti

EU

EK: blokiranje ljudi na granicama unutar EU-a bilo bi kontraproduktivno

Published

on

Stručnjaci iz Europske komisije slažu se da bi blokiranje kretanja ljudi sa simptomima koronavirusa na granicama unutar EU-a bilo kontraproduktivno i da je karantena bolja opcija, rekli su u četvrtak europski dužnosnici. 

Članice EU-a koje se nalaze u šengenskoj zoni pojačano pripremaju mjere protiv širenja koronavirusa nakon što je epidemija planula u Europi prošlog tjedna na žarištima u Italiji. Prvi slučaj pojavio se u Kini u prosincu. 

Zasad EU i članice Schengena nemaju namjeru uvesti granične kontrole, rekla je novinarima glasnogovornica Europske komisije.

Europski stručnjaci rekli su na sastanku u srijedu da bi vraćanje ljudi koji su potencijalno zaraženi virusom samo pomoglo u širenju bolesti, rekao je jedan dužnosnik. 

“Zabrana ulaska ne smatra se primjerenom preventivnom mjerom jer bi se virus mogao dalje proširiti”, istaknuo je dužnosnik nakon sastanka. Potencijalni pacijenti mogli bi se kretati u vlastitim zemljama bez propisnog tretmana. 

Karantenu za one sa simptomima smatraju puno efektnijom opcijom. 

S druge strane, na vanjskim granicama EU-a stručnjaci predlažu “sustavne” provjere, dodaje dužnosnik. 

Odluke o uvođenju privremenih graničnih provjera donose nacionalne vlasti i na njih Europska komisija ne može staviti veto. 

No, članice su obvezne obavijestiti Bruxelles o novim mjerama. 

U šest šengenskih zemalja – Njemačkoj, Francuskoj, Austriji, Danskoj, Švedskoj i Norveškoj – već su na snazi  privremene granične kontrole do svibnja radi prevencije terorističkih napada i neregularnih migracija. 

Ucitavanje vijesti

Najčitanije