Povezite se

Izdvojeno

Plenković: postigli smo maksimum mogućega tijekom predsjedanja

Objavljeno

-

Hrvatska je tijekom šest mjeseci predsjedanja Vijećem Europske unije pokazala liderstvo i postigla maksimum realno mogućega u okolnostima kakve nikada dosad nisu zabilježene, rekao je u srijedu hrvatski premijer Andrej Plenković u intervjuu Hini.

Završilo je prvo hrvatsko predsjedanje koje je zemlja preuzela nakon samo šest i pol godina članstva u EU-u. Predsjedanje se nije odvijalo prema planu zbog više sile, pandemije koronavirusa koja je posve poremetila dotadašnji način rada u europskim institucijama i u svakodnevici svih nas. Je li se Hrvatska snašla u tim okolnostima s obzirom da je trebalo brzo reagirati?

Do trenutka preuzimanja kormila Vijećem u siječnju, Hrvatska se dugo i predano pripremala za svoje prvo predsjedanje Vijećem EU-a. Slogan našeg Predsjedanja je “Snažna Europa u svijetu punom izazova”, ali nitko nije mogao zamisliti ovoliko puno izazova s kojima smo se morali suočiti i pandemiju koja nije viđena u zadnjih 100 godina. Fokus smo brzo morali prebaciti s prioritetnih tema našeg predsjedanja na najvažniji prioritet – sigurnost europskih građana. Istovremeno, Zagreb je u ožujku pogodio potres jačine 5,5 po Richterovoj ljestvici. Ni najiskusnije i najstarije države članice na pamte da se bilo koje predsjedanje zbivalo u takvim uvjetima i na takav način. Zbog toga su pohvale koje dobivamo od svih država članica mnogo više od kurtoazije, one znače iskreno priznanje za ogroman trud koji smo uložili i rezultate koje smo postigli. Unatoč okolnostima bez presedana, ostvarili smo brojne ciljeve koje smo si zadali, a Hrvatska na europskoj i međunarodnoj sceni ima poziciju i reputaciju kakvu nikad ranije nije imala. Možemo biti ponosni da je u europskim okvirima priča o Hrvatskoj priča o uspjehu zemlje, koja se prije tri desetljeća izborila za svoju samostalnost i demokraciju, a sada je predsjedala Unijom od pola milijarde stanovnika. 

Već od sredine ožujka nije bilo fizičkih sastanaka na političkoj razini, što je više od tri i pol od ukupno šest mjeseci predsjedanja, a što se nikada u povijesti EU-a nije dogodilo. Umjesto toga, uskočile su suvremene komunikacijske tehnologije, koje ipak samo donekle mogu zamijeniti fizičke sastanke. Koliko je taj novi način rada utjecao na efikasnost rada Vijeća EU-a, s obzirom da su fizički sastanci cijelo vrijeme održavani samo na razini stalnih predstavnika zemalja članica (Coreper), koje nije političko tijelo?

Na europskoj razini pokazali smo liderstvo i inicijativu po najsloženijim temama. Naš glavni zadatak bila je koordinacija zajedničkog odgovora na krizu uzrokovanu covidom-19. Prikladno je reći da je Europska unija mnogo postigla u rekordnom vremenu. Na brojne smo načine bili “digitalno predsjedanje”. Prvi digitalni trijalog održan je za vrijeme hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a (o temi Smart-TEN-T). Do 13. ožujka 2020. u RH je održano 21 događanje na stručnoj i radnoj razini, 2 događanja u sklopu parlamentarne dimenzije te 32 događanja pod pokroviteljstvom. Od ožujka do lipnja održano je više od 70 video konferencija na visokoj razini, uz raspravu o utjecaju pandemije na gospodarstvo, zdravstvene sustave, granice, obrazovanje, kulturu, zaposlenost i mobilnost. Vijeće je moralo djelovati u izvanrednim okolnostima. Samo se COREPER (Odbor stalnih predstavnika), kojemu na tome želim zahvaliti, nastavio sastajati u fizičkom obliku, kao i nekoliko ključnih radnih tijela Vijeća. 
Nakon aktiviranja Aranžmana za integrirani politički odgovor na krizu (IPCR) u formatu dijeljenja informacija već krajem siječnja, predsjedništvo je par tjedana kasnije odlučilo aktivirati punu primjenu ovog mehanizma. U rekordnom smo vremenu postigli suglasje o ključnim prijedlozima za odgovor EU-a na gospodarsku krizu, poput instrumenta CRII i SURE, koji će i Hrvatska koristiti za očuvanje radnih mjesta. Vijeće je aktiviralo opću klauzulu fiskalnog okvira EU-a o izuzeću, osiguravši time potrebnu fleksibilnost za države članice u zaštiti njihovih zdravstvenih sustava i gospodarstava.

Što smatrate najvećim postignućima hrvatskog predsjedanja? Ima li nešto što je bilo planirano, a što nije ispunjeno ili je djelomično ispunjeno bilo zbog pandemije bilo iz nekih drugih razloga?  Biste li danas, na kraju predsjedanja, kad biste mogli vratiti vrijeme, napravili nešto drukčije nego što je napravljeno? U javnosti su se mogle čuti i ocjene da je hrvatsko predsjedanje “podbacilo” ili da je Hrvatska “prespavala” predsjedanje.

Najveće je postignuće da smo djelovali i obavili sve što je trebalo u najtežim mogućim okolnostima. Naši glavni ciljevi koje smo zacrtali na samom početku bili su Zagrebački sastanak na vrhu i pomaci u politici proširenja, zatim pripreme za pokretanje Konferencije o budućnosti Europe i „uredan“ brexit, odnosno pregovori o budućim odnosima između država članica EU-a i Ujedinjene Kraljevine. U sva tri područja postigli smo zacrtano: uz snažan angažman i inicijativu Hrvatske, Vijeće EU-a donijelo je odluku o otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, unatoč ranijem protivljenju nekih utjecajnijih država članica. Potvrđena je i nova metodologija pregovora o pristupanju, a otvorili smo, posljednjeg dana našeg predsjedanja, i jedno pregovaračko poglavlje, posljednje koje još nije bilo otvoreno, s Crnom Gorom. Postignut je dogovor o mandatu Vijeća za pregovore s Europskom komisijom i Europskim parlamentom o radu Konferencije o budućnosti Europe. O tome sam jučer razgovarao s predsjednicom Komisije Ursulom von der Leyen i predsjednikom Europskog parlamenta Davidom Sassolijem, izrazivši želju da Hrvatska nastavi davati snažan doprinos u organizaciji i daljnjem radu Konferencije na europskoj i nacionalnoj razini. Pregovori s UK o budućim odnosima napreduju. Uvijek se može više, ali u danim okolnostima mislim da smo ostvarili maksimum realno mogućeg. Sastanak na vrhu našeg Istočnog partnerstva održan je na našu inicijativu i to je važan signal. 
Teze da je naše predsjedništvo podbacilo mogli smo jedino čuti u nekakvim anonimnim člancima bez ikakvih argumenata. Hrvatska administracija stekla je vrijedno iskustvo, osobito u kriznom upravljanju na europskoj razini. Zahvaljujem svim resorima u vladi, osobito MVEP-u na čelu s ministrom Gordanom Grlićem-Radmanom, Stalnom predstavništvu RH u EU-u na čelu s veleposlanicom Irenom Andrassy, Tajništvu predsjedanja te svima koji su uložili velik trud da u iznimnim i nepredviđenim okolnostima hrvatsko predsjedništvo ostvari brojna postignuća na korist hrvatskih i europskih građana.

Zbog mjera uvedenih radi suzbijanja pandemije otkazani su brojni sastanci koji su planirani u Hrvatskoj. Time je propuštena prilika da se Hrvatska u većoj mjeri predstavi europskoj javnosti, ali i da se hrvatska javnost možda preko toga više senzibilizira za europske teme. Jeste li zadovoljni odjekom koje je hrvatsko predsjedanje imalo u zemlji i u EU u cjelini?

Nema sumnje da bi održavanje svih planiranih događaja u Hrvatskoj, dolazak tisuća gostiju iz svih država članica, pružio priliku našim građanima da osjete ozračje predsjedanja i da se čitava javnost više senzibilizira za europske teme. Pandemija je smanjila i odjek našeg predsjedanja, ali, što je na kraju ipak najvažnije, nije smanjilo njegov sadržaj i ukupnu kvalitetu. Na počeku predsjedanja, u Zagrebu smo u siječnju primili čelnike Europskog vijeća, Komisije i Parlamenta – Charlesa Michela, Ursulu von der Leyen i Davida Sassolija, kao i kolegij povjerenika Komisije. Posjetio sam Rim, Berlin, Pariz i London te održao bilateralne susrete s premijerom Giuseppeom Conteom, predsjednikom Emmanuelom Macronom, kancelarkom Angelom Merkel i premijerom Borisom Johnsonom.
U protekle četiri godine nakon svakog sastanka Europskog vijeća dolazio sam u Hrvatski sabor kako bih izvijestio saborske zastupnike i hrvatsku javnost o temama koje su bile na dnevnom redu i stajalištima koje smo zauzeli. Europske teme su i hrvatske teme. To što primjerice čelnik opozicije Davor Bernardić nije u tim raspravama želio sudjelovati, ali se pritom ne libi sada docirati o europskim pitanjima i hrvatskom predsjedanju, govori o njegovom viđenju važnosti članstva u EU za međunarodno pozicioniranje i gospodarski razvoj Hrvatske. Umjesto floskula, populizma i nabacivanja laži o današnjoj ulozi Hrvatske u Europskoj uniji, ključno je imati vodstvo koje će znati kapitalizirati međunarodni položaj Hrvatske za korist hrvatskih građana. 22 milijarde eura koje želimo osigurati od EU-a u idućem razdoblju ključne su za gospodarski oporavak i sigurnu budućnost Hrvatske. To je potvrda prave dodatne vrijednosti članstva Hrvatske u EU, jer nema nijedne druge međunarodne organizacije koja bi nam taj novac pribavila.

Što možemo očekivati od Plana oporavka EU i novog europskog proračuna?

Očekujem što skoriji dogovor o Planu oporavka EU-a i novom Višegodišnjem financijskom okviru, koji će biti europski odgovor na gospodarsku krizu i novu realnost koja je pred nama.
Iz ta dva izvora, u idućem razdoblju Hrvatskoj želimo osigurati gotovo 22 milijarde eura. Taj iznos je dvostruko veći nego što Hrvatska sada ima iz EU proračuna na raspolaganju i snažan je poticaj bržem gospodarskom razvoju nakon krize. Usmjerit ćemo ga, između ostaloga, na održivi gradski i željeznički promet, čistu i efikasnu proizvodnju i korištenje energije, širokopojasni internet, ali i u sredstva za održavanje likvidnosti malih i srednjih poduzeća. Osiguravanje tako visokog iznosa sredstava je rezultat i svih naših dosadašnjih napora da se na razini EU prepoznaju potrebe Hrvatske, ali i sve uspješnijeg korištenja sredstava fondova EU-a. Naime, od ukupno 26 milijardi kuna, koliko je od ulaska u EU pa do danas Hrvatska „u plusu“, kada je riječ o uplatama i isplatama iz EU proračuna, čak 21,5 milijardu kuna, odnosno 83 posto je ostvareno tijekom mandata ove vlade. To je rezultat uspješnog i predanog rada.

Izdvojeno

Spomenik pukovniku Predragu Matanoviću u Koloniji s novim izgledom

Published

on

Na inicijativu gradonačelnika Grada Petrinje Darinka Dumbovića, gradonačelnika Grada Petrinje, spomen obilježje pukovniku Predragu Matanoviću u Koloniji, dobilo je novi izgled, uređen je okoliš i posađeno zelenilo.

Tom prigodom gradonačelnik Dumbović, zajedno sa roditeljima pukovnika Matanovića, predsjednikom Gradskog vijeća Grada Petrinje, Nenadom Radoševićem, te svojim suradnicima i predstavnicima Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata Grada Petrinje, odao je počast paljenjem svijeće kod spomen obilježja.

Gradonačelnik Dumbović sa suprugom i roditeljima pukovnika Matanovića odao je počast paljenjem svijeće kod spomen obilježja.

Dumbović: Neka ovaj spomenik bude jedna trajna vrijednost ne samo vama kao obiteljima nego budućim mladim generacijama da su postojali ljudi koji su dali svoje živote, to je nešto što je stvarno najvrednije

„Danas smo ovdje da nekako u miru, u tišini, radimo i da tiho obnavljamo ono što su trajne vrijednosti Domovinskog rata, što su trajne vrijednosti Oluje. Kao što znamo Oluja je bila „kraljica svih bitaka“ za lijepu našu Domovinu i uvijek sjećanja idu od svih nas a mogu reći i svakog od nas koji su prošli te strahote rata i kao da je to bilo jučer, sjećam se ulaska u Finel, kada smo zajedno sa zapovjednicima rekli idemo u Petrinju, želimo u devet sati popiti kavu, sjećam se Predraga, kako je imao ratničke boje i govorili smo što i kako, način, i kako ustvari osvojiti jednu od najveći i najjačih utvrda. I za dva sata je došla tužna vijest, kada smo ušli u Finel, ranjen je Božo Martan, Stjepan Grgec, njih je više od desetak bilo odmah ranjeno a tri zapovjednika su ovdje u par sati nastradali i poginuli, vojska je ostala bez glave, ostala je bez čovjeka, ostala je bez viteza koji je uvijek bio prvi, koji je uvijek rekao ajmo naprijed, ja stojim ispred vas. Toliku hrabrost i toliku odvažnost malo kad sam vidio kod pojedinaca i kod ljudi koji su rođeni zapovjednici, koji su rođeni vođe, koji su ustvari junaci Domovinskog rata. Predrag je uvijek ostao naš zapovjednik koji drži ključ te priče Domovinskog rata i sudjelovanju svih nas na ovom području i to su trajne vrijednosti za grad Petrinju i za sve poginule hrvatske branitelje, za sve ostale hrvatske branitelje, za sve civilne žrtve, za sve one koji su na kraju Domovinskog rata izašli sa traumama i sa problemima.

Mi koji smo ostali bez svojih najbližih ne možemo nikada objasniti onima koji nisu nikada izgubili najbliže i ne znaju što znači leći u krevet i ta sjećanja su uvijek najbliža obiteljima i obitelj s tim ide u krevet i ujutro se diže. Zato želimo mi kao zajednica, kao Grad, kao i udruge koje su proistekle iz Domovinskog rata da jedne druge potičemo i da ovakva spomen obilježja kao što je ovo pukovniku Predragu Matanoviću obilazimo, održavamo. Kada sam dolazio ovdje imao sam osjećaj da dolazimo u jednu, neću reći šikaru, nego u prostor koji je malo zapušten i onda smo donijeli odluku da uredimo okoliš, da oko spomenika posadimo zelenilo koje bi trebalo simbolizirati za sve buduće generacije što je mladost dala za domovinu Hrvatsku i koliko je te mladosti na svim ovim našim pločama, na cijelom području naše Banovine, našeg grada, naše Županije i ovdje se stvarala Domovina. Neka ovaj spomenik bude jedna trajna vrijednost ne samo vama kao obiteljima nego budućim mladim generacijama da su postojali ljudi koji su dali svoje živote, to je nešto što je stvarno najvrjednije.“ – zaključio je gradonačelnik.

Darko Dumbović, predsjednik Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata Grada Petrinje

Darko Dumbović, predsjednik Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata Grada Petrinje, ovom prigodom je istaknuo: „Za pukovnika Predraga Matanovića zna cijela Hrvatska i gdje god dođete, bilo koje udruge iz Domovinskog rata , u bilo koju postrojbu vjerujte mi da nema onoga tko ne zna za njega. Ovaj čin danas ovdje je iskaz dobre volje i htjenja i svega onoga što predstavlja zaista nužno odavanje počasti svim poginulim braniteljima a poglavito pukovniku Matanoviću. Vidjeli ste i iz reakcije obitelji da su im pune oči suza to govori koliko je njima srcu drago da se tako nešto dogodilo. Teško je razumjeti onome tko nitko nije izgubio svoga, možemo suosjećati, ali ne možemo reći znamo kako vam je, hvala Bogu, ne znamo ali oni nažalost s time žive već 25 godina a ono što je sigurno je da mogu biti ponosni na svog sina koji je jedan od onih temelja Republike Hrvatske sa svim ostalima je su svoj život uložili u to da mi možemo danas stajati ovdje u slobodnoj Hrvatskoj.

Nitko ne može biti veći domoljub od onih koji su bili spremni i dali svoj život za Hrvatsku. U suradnji s Gradom Petrinjom i gradonačelnikom još će biti spomenika koji će biti novi napravljeni, otkriveni, biti će oni koji su bili ranije ali će biti obnovljeni i to dokazuje da Grad Petrinja je prijatelj hrvatskih branitelja u Petrinji. Ako mi zaboravimo svoju blisku povijest, naša djeca i unučad neće imati svoju budućnost i naša Hrvatska, i ovo što malo imamo u hrvatskim rukama nestati će i to a pitanje je vremena kada ćemo izgubiti Hrvatsku kao takvu koju smo željeli.“ – rekao je Dumbović. Spomen obilježje blagoslovio je i molitvu predvodio velečasni Damir Ceković.

Ucitavanje vijesti

Izdvojeno

Obilježena 29. obljetnica pogibije Josipe Kožić, prve civilne žrtve Domovinskog rata i prve poginule braniteljice RH

Published

on

U Gornjoj Budičini, 5. srpnja 1991. godine poginula je Josipa Kožić, prva civilna žrtva Domovinskog rata na području Petrinje i prva poginula braniteljica u Republici Hrvatskoj. Od 2015. ovaj se dan obilježava kao Spomendan Josipe Kožić.

Na 20. obljetnicu smrti, na mjestu pogibije, Josipini roditelji su postavili spomen ploču na inicijativu gradonačelnika Grada Petrinjeinka Darinka Dumbovića.

Brojna izaslanstva, među kojima izaslanstvo predsjednika RH General pukovnik Marijan Mareković, predsjednika Hrvatskog Sabor, Predsjednika Vlade, Ministarstva hrvatskih branitelja, vojske, policije, brojne udruge, predsjednik gradskog vijeća Nenad Radošević i ostali gradski vijećnici Grada Petrinje, a u izaslanstvu Grada Petrinje Darinko Dumbović, gradonačelnik Grada Petrinje, položili su cvijeće i zapalili svijeće i odali počast poginuloj Josipi.

Gradonačelnik Dumbović ovom prigodom je istaknuo:

„Domovina je na Banovini dala prvu žrtvu, Josipu Kožić koja je bila mlada, nevina osoba koja nije znala što je rat niti što znači otići svome domu i nastradati u jednom takvom zločinačkom činu što za civilizaciju nije prihvatljivo da se ne znam o kakvom ratu radi, a kamo li o Domovinskom ratu koji je bio ispravan. Kad mladi i nevini ljudi nastradaju na jedan okrutan način onda to ostaje u stvari jedna trajna žrtva mlade osobe na našem području i to obilježavamo s posebnim pijetetom, kazao je Dumbović te dodao:

Normalno da se sjećamo svih ostalih žrtava i svih onih koji su imali samo jedan cilj, a to je da stvorimo Domovinu. Domovina je imala uvijek svoje temelje i trajne vrijednosti i to ne smijemo nikada zaboraviti. Ono što uvijek ostaje u sjećanju obitelji Kožić je da su vrijedni i korektni ljudi, koji su kroz svoju povijest izuzetno mukotrpni te s njima je grad uvijek živio s posebnim osjećajem i poštovanjem.

Danas sam bio tamo da kažem majci „hvala“ za sve ono što nosi na svojim leđima i da sve ono što je propatila kroz ranjavanje svojih najbližih gdje je ostala trajna rana na majčinom srcu i na svemu onome što ne može ona nikad zaboraviti.

Ovo je samo jedan mali spomen što je Grad dao da možemo doći kod jednog mjesta gdje je nestao jedan mladi život i da to bude uređeno na jedan civilizacijski i kulturan način i kao gradonačelnik sam odlučio da prošle godine napravimo taj spomenik. Želim da ti spomenici za buduće generacije postanu vječita inspiracija te da u budućnosti nikada više rat ne bude taj koji će napraviti ljudske tragedije i sudbine koji su proživjeli ovdje – rekao je Dumbović.“

Izaslanik predsjednika Republike Hrvatske General pukovnik Marijan Mareković tom je prigodom kazao:

„Na ovaj spomendan za pokojnu Josipu Kožić došao sam kao izaslanik predsjenika RH Zorana Milanovića da se prisjetimo, odamo počast, damo potporu obitelji pokojne Josipe i da damo potporu svima onima koji su sudjelovali u obrani i stvaranju Republike Hrvatske od nesebične agresije koja se izvršila na Hrvatsku državu. Danas ovdje obilježavamo i uvijek ćemo obilježavati i nastojati da mladi budu svjesni kako je država stvorena i obranjena. Kaže se da mi naše poginule i nestale ne smijemo zaboraviti, ja bih rekao da ih mi ne želimo zaboraviti jer su to naši suborci, to su naši poginuli, oni su natopili su ovu Hrvatsku zemlju, oni su dio nas i naše hrvatske povijesti i zato ćemo im uvijek biti zahvalni” – rekao je Mareković.

Darko Dumbović, Predsjednik Koordinacije Udruga iz Domovinskog rata Grada Petrinje zahvalio se svima koji su danas došli ovdje u Budičinu i odali počast prvoj žrtvi Petrinje pokojnoj Josipi Kožić te je nastavio: „5. srpnja 1991. godine smrtno je ranjena na ovome mjestu i preminula je na putu do hitne intervencijske pomoći. Taj dan 5. srpnja bio je to sunčani i ljetni dan, naravno da nitko nije očekivao da će se dogoditi bilo kakav zločin pogotovo ovakvih razmjera na ovaj način. Pokojna Josipa Kožić bila je u automobilu sa svojom sestrom Snježanom Kožić i sa sestrinim zaručnikom Vladom Dumbovićem, policajcem policijske postaje Petrinja preko puta njihove kuće su pripradnici parabojni pobunjenih srba „četnici“ u par navrata pucali u njih sve dok se nisu čuli nihovi jauci. Kasnijena očevidu koji je izvršen od same policijske postaje Petrinja zbrojene je oko 158 rupa od metaka. 158 rupa govori o količini mržnje koja je iskazana u tome činu na troje mladih ljudi koju su bili nenaoružani u civilu i koji nikome nisu bili krivi osim što su voljeli svoju Hrvatsku domovinu – zaključio je Dumbović.“

U sklopu odavanja počasti zapaljene su i svijeće kod spomenika poginulim braniteljima u Donjoj Budičini, a na oba mjesta u molitvi su sudjelovali fra Dragan i trajni đakon Vjekoslav Uvalić.

Ucitavanje vijesti

Izdvojeno

U Novalji otvorena nova poslovno-pogonska zgrada HEP ODS-a

Published

on

Dodao

Predsjednik Županijske skupštine Ličko-senjske županije Marijan Kustić i predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede Frane Barbarić otvorili su danas novu pogonsko-poslovnu zgradu HEP-Operatora distribucijskog sustava Elektrolike Gospić u Novalji. Investicija vrijedna pet milijuna kuna doprinijet će efikasnijem pružanju usluga korisnicima na sjevernom dijelu otoka Paga.

U novoj pogonsko-poslovnoj zgradi Elektrolike Gospić korisnici će u poboljšanim uvjetima moći dobiti sve usluge u nadležnosti HEP ODS-a, poput izdavanja elektroenergetskih suglasnosti, prijepisa vlasništva ili usluga uz očitanje stanja brojila. Nova zgrada će omogućiti i odgovarajuće uvjete za rad Terenske jedinice Karlobag, koja zbog snažnog razvoja turizma, na mrežu u Novalji i okolici godišnje priključi oko 300 novih korisnika. 

Nastavak našeg investicijskog ciklusa i ulaganja u kojima je snažno zastupljena domaća komponenta, iznimno su važni za razvoj i stabilnost hrvatskog gospodarstva. Zbog toga smo plan investicija HEP grupe za 2020. godinu utvrdili u do sada najvećem iznosu u povijesti HEP-a, od gotovo pet milijardi kuna. Trenutno je najveći projekt, ne samo na području Ličko-senjske županije, nego i najveći projekt Hrvatske elektroprivrede u samostalnoj Hrvatskoj, druga faza Hidroenergetskog sustava Kosinj – Senj 2. Fizička realizacija tog projekta vrijednosti 3,4 milijarde kuna, nedavno je započela početkom izgradnje pristupne ceste Studenci-Sklope“, izjavio je Frane Barbarić, predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede.

Nova pogonsko-poslovna zgrada HEP ODS-a u Novalji dio je ulaganja u distribucijsku mrežu i objekte u Ličko-senjskoj županiji, koja će na kraju razdoblja 2018.-2020. iznositi gotovo 100 milijuna kuna. Od aktualnih projekata HEP ODS-a na području Županije treba istaknuti projekt stvaranja preduvjeta za povećanje snage u tvornici Kalcit u Gospiću, stvaranje preduvjeta za priključenje proizvođača električne energije u gospodarskoj zoni Smiljan te rekonstrukciju mreže radi prijelaza na napon 20 kV na području Senja i Otočca.

Zahvalio bih HEP-u na ovoj vrijednoj investiciji koja će značajno poboljšati uvjete života i poslovanja na otoku Pagu. Vjerujem kako će se dobra suradnja s HEP-om nastaviti i dalje kroz druge projekte koje će  unaprijediti kvalitetu života i gospodarstvo u cijeloj Ličko-senjskoj županiji“, izjavio je Marijan Kustić, predsjednik Županijske skupštine Ličko-senjske županije.

 U investicijskim planovima HEP-a važno mjesto imaju otoci. Tako će u idućih pet godina radi boljeg energetskog povezivanja hrvatskih otoka podmorskim kabelima HEP uložiti gotovo pola milijarde kuna. Također, s ciljem jačanja okolišno prihvatljive energetske samodostatnosti otoka, HEP u izgradnji i planu ima i niz projekata sunčanih elektrana.

Među brojnim uzvanicima, svečanom otvorenju nove pogonsko-poslovne zgrade nazočili su i kandidati HDZ-a za listi za Sabor RH u IX. Izbornoj jedinici.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije