Povezite se

Izdvojeno

Plenković: postigli smo maksimum mogućega tijekom predsjedanja

Objavljeno

-

Hrvatska je tijekom šest mjeseci predsjedanja Vijećem Europske unije pokazala liderstvo i postigla maksimum realno mogućega u okolnostima kakve nikada dosad nisu zabilježene, rekao je u srijedu hrvatski premijer Andrej Plenković u intervjuu Hini.

Završilo je prvo hrvatsko predsjedanje koje je zemlja preuzela nakon samo šest i pol godina članstva u EU-u. Predsjedanje se nije odvijalo prema planu zbog više sile, pandemije koronavirusa koja je posve poremetila dotadašnji način rada u europskim institucijama i u svakodnevici svih nas. Je li se Hrvatska snašla u tim okolnostima s obzirom da je trebalo brzo reagirati?

Do trenutka preuzimanja kormila Vijećem u siječnju, Hrvatska se dugo i predano pripremala za svoje prvo predsjedanje Vijećem EU-a. Slogan našeg Predsjedanja je “Snažna Europa u svijetu punom izazova”, ali nitko nije mogao zamisliti ovoliko puno izazova s kojima smo se morali suočiti i pandemiju koja nije viđena u zadnjih 100 godina. Fokus smo brzo morali prebaciti s prioritetnih tema našeg predsjedanja na najvažniji prioritet – sigurnost europskih građana. Istovremeno, Zagreb je u ožujku pogodio potres jačine 5,5 po Richterovoj ljestvici. Ni najiskusnije i najstarije države članice na pamte da se bilo koje predsjedanje zbivalo u takvim uvjetima i na takav način. Zbog toga su pohvale koje dobivamo od svih država članica mnogo više od kurtoazije, one znače iskreno priznanje za ogroman trud koji smo uložili i rezultate koje smo postigli. Unatoč okolnostima bez presedana, ostvarili smo brojne ciljeve koje smo si zadali, a Hrvatska na europskoj i međunarodnoj sceni ima poziciju i reputaciju kakvu nikad ranije nije imala. Možemo biti ponosni da je u europskim okvirima priča o Hrvatskoj priča o uspjehu zemlje, koja se prije tri desetljeća izborila za svoju samostalnost i demokraciju, a sada je predsjedala Unijom od pola milijarde stanovnika. 

Već od sredine ožujka nije bilo fizičkih sastanaka na političkoj razini, što je više od tri i pol od ukupno šest mjeseci predsjedanja, a što se nikada u povijesti EU-a nije dogodilo. Umjesto toga, uskočile su suvremene komunikacijske tehnologije, koje ipak samo donekle mogu zamijeniti fizičke sastanke. Koliko je taj novi način rada utjecao na efikasnost rada Vijeća EU-a, s obzirom da su fizički sastanci cijelo vrijeme održavani samo na razini stalnih predstavnika zemalja članica (Coreper), koje nije političko tijelo?

Na europskoj razini pokazali smo liderstvo i inicijativu po najsloženijim temama. Naš glavni zadatak bila je koordinacija zajedničkog odgovora na krizu uzrokovanu covidom-19. Prikladno je reći da je Europska unija mnogo postigla u rekordnom vremenu. Na brojne smo načine bili “digitalno predsjedanje”. Prvi digitalni trijalog održan je za vrijeme hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a (o temi Smart-TEN-T). Do 13. ožujka 2020. u RH je održano 21 događanje na stručnoj i radnoj razini, 2 događanja u sklopu parlamentarne dimenzije te 32 događanja pod pokroviteljstvom. Od ožujka do lipnja održano je više od 70 video konferencija na visokoj razini, uz raspravu o utjecaju pandemije na gospodarstvo, zdravstvene sustave, granice, obrazovanje, kulturu, zaposlenost i mobilnost. Vijeće je moralo djelovati u izvanrednim okolnostima. Samo se COREPER (Odbor stalnih predstavnika), kojemu na tome želim zahvaliti, nastavio sastajati u fizičkom obliku, kao i nekoliko ključnih radnih tijela Vijeća. 
Nakon aktiviranja Aranžmana za integrirani politički odgovor na krizu (IPCR) u formatu dijeljenja informacija već krajem siječnja, predsjedništvo je par tjedana kasnije odlučilo aktivirati punu primjenu ovog mehanizma. U rekordnom smo vremenu postigli suglasje o ključnim prijedlozima za odgovor EU-a na gospodarsku krizu, poput instrumenta CRII i SURE, koji će i Hrvatska koristiti za očuvanje radnih mjesta. Vijeće je aktiviralo opću klauzulu fiskalnog okvira EU-a o izuzeću, osiguravši time potrebnu fleksibilnost za države članice u zaštiti njihovih zdravstvenih sustava i gospodarstava.

Što smatrate najvećim postignućima hrvatskog predsjedanja? Ima li nešto što je bilo planirano, a što nije ispunjeno ili je djelomično ispunjeno bilo zbog pandemije bilo iz nekih drugih razloga?  Biste li danas, na kraju predsjedanja, kad biste mogli vratiti vrijeme, napravili nešto drukčije nego što je napravljeno? U javnosti su se mogle čuti i ocjene da je hrvatsko predsjedanje “podbacilo” ili da je Hrvatska “prespavala” predsjedanje.

Najveće je postignuće da smo djelovali i obavili sve što je trebalo u najtežim mogućim okolnostima. Naši glavni ciljevi koje smo zacrtali na samom početku bili su Zagrebački sastanak na vrhu i pomaci u politici proširenja, zatim pripreme za pokretanje Konferencije o budućnosti Europe i „uredan“ brexit, odnosno pregovori o budućim odnosima između država članica EU-a i Ujedinjene Kraljevine. U sva tri područja postigli smo zacrtano: uz snažan angažman i inicijativu Hrvatske, Vijeće EU-a donijelo je odluku o otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, unatoč ranijem protivljenju nekih utjecajnijih država članica. Potvrđena je i nova metodologija pregovora o pristupanju, a otvorili smo, posljednjeg dana našeg predsjedanja, i jedno pregovaračko poglavlje, posljednje koje još nije bilo otvoreno, s Crnom Gorom. Postignut je dogovor o mandatu Vijeća za pregovore s Europskom komisijom i Europskim parlamentom o radu Konferencije o budućnosti Europe. O tome sam jučer razgovarao s predsjednicom Komisije Ursulom von der Leyen i predsjednikom Europskog parlamenta Davidom Sassolijem, izrazivši želju da Hrvatska nastavi davati snažan doprinos u organizaciji i daljnjem radu Konferencije na europskoj i nacionalnoj razini. Pregovori s UK o budućim odnosima napreduju. Uvijek se može više, ali u danim okolnostima mislim da smo ostvarili maksimum realno mogućeg. Sastanak na vrhu našeg Istočnog partnerstva održan je na našu inicijativu i to je važan signal. 
Teze da je naše predsjedništvo podbacilo mogli smo jedino čuti u nekakvim anonimnim člancima bez ikakvih argumenata. Hrvatska administracija stekla je vrijedno iskustvo, osobito u kriznom upravljanju na europskoj razini. Zahvaljujem svim resorima u vladi, osobito MVEP-u na čelu s ministrom Gordanom Grlićem-Radmanom, Stalnom predstavništvu RH u EU-u na čelu s veleposlanicom Irenom Andrassy, Tajništvu predsjedanja te svima koji su uložili velik trud da u iznimnim i nepredviđenim okolnostima hrvatsko predsjedništvo ostvari brojna postignuća na korist hrvatskih i europskih građana.

Zbog mjera uvedenih radi suzbijanja pandemije otkazani su brojni sastanci koji su planirani u Hrvatskoj. Time je propuštena prilika da se Hrvatska u većoj mjeri predstavi europskoj javnosti, ali i da se hrvatska javnost možda preko toga više senzibilizira za europske teme. Jeste li zadovoljni odjekom koje je hrvatsko predsjedanje imalo u zemlji i u EU u cjelini?

Nema sumnje da bi održavanje svih planiranih događaja u Hrvatskoj, dolazak tisuća gostiju iz svih država članica, pružio priliku našim građanima da osjete ozračje predsjedanja i da se čitava javnost više senzibilizira za europske teme. Pandemija je smanjila i odjek našeg predsjedanja, ali, što je na kraju ipak najvažnije, nije smanjilo njegov sadržaj i ukupnu kvalitetu. Na počeku predsjedanja, u Zagrebu smo u siječnju primili čelnike Europskog vijeća, Komisije i Parlamenta – Charlesa Michela, Ursulu von der Leyen i Davida Sassolija, kao i kolegij povjerenika Komisije. Posjetio sam Rim, Berlin, Pariz i London te održao bilateralne susrete s premijerom Giuseppeom Conteom, predsjednikom Emmanuelom Macronom, kancelarkom Angelom Merkel i premijerom Borisom Johnsonom.
U protekle četiri godine nakon svakog sastanka Europskog vijeća dolazio sam u Hrvatski sabor kako bih izvijestio saborske zastupnike i hrvatsku javnost o temama koje su bile na dnevnom redu i stajalištima koje smo zauzeli. Europske teme su i hrvatske teme. To što primjerice čelnik opozicije Davor Bernardić nije u tim raspravama želio sudjelovati, ali se pritom ne libi sada docirati o europskim pitanjima i hrvatskom predsjedanju, govori o njegovom viđenju važnosti članstva u EU za međunarodno pozicioniranje i gospodarski razvoj Hrvatske. Umjesto floskula, populizma i nabacivanja laži o današnjoj ulozi Hrvatske u Europskoj uniji, ključno je imati vodstvo koje će znati kapitalizirati međunarodni položaj Hrvatske za korist hrvatskih građana. 22 milijarde eura koje želimo osigurati od EU-a u idućem razdoblju ključne su za gospodarski oporavak i sigurnu budućnost Hrvatske. To je potvrda prave dodatne vrijednosti članstva Hrvatske u EU, jer nema nijedne druge međunarodne organizacije koja bi nam taj novac pribavila.

Što možemo očekivati od Plana oporavka EU i novog europskog proračuna?

Očekujem što skoriji dogovor o Planu oporavka EU-a i novom Višegodišnjem financijskom okviru, koji će biti europski odgovor na gospodarsku krizu i novu realnost koja je pred nama.
Iz ta dva izvora, u idućem razdoblju Hrvatskoj želimo osigurati gotovo 22 milijarde eura. Taj iznos je dvostruko veći nego što Hrvatska sada ima iz EU proračuna na raspolaganju i snažan je poticaj bržem gospodarskom razvoju nakon krize. Usmjerit ćemo ga, između ostaloga, na održivi gradski i željeznički promet, čistu i efikasnu proizvodnju i korištenje energije, širokopojasni internet, ali i u sredstva za održavanje likvidnosti malih i srednjih poduzeća. Osiguravanje tako visokog iznosa sredstava je rezultat i svih naših dosadašnjih napora da se na razini EU prepoznaju potrebe Hrvatske, ali i sve uspješnijeg korištenja sredstava fondova EU-a. Naime, od ukupno 26 milijardi kuna, koliko je od ulaska u EU pa do danas Hrvatska „u plusu“, kada je riječ o uplatama i isplatama iz EU proračuna, čak 21,5 milijardu kuna, odnosno 83 posto je ostvareno tijekom mandata ove vlade. To je rezultat uspješnog i predanog rada.

Izdvojeno

Željko Sačić: “Ovdje se brani istina o Domovinskom ratu”

Published

on

Prosvjedni skup: Izvor: Facebook

Nekoliko stotina hrvatskih branitelja u ponedjeljak je održalo prosvjedni skup na Koranskom mostu u Karlovcu, gdje je prije 29 godina hrvatska Specijalna policija zaustavila rezerviste JNA te time spriječila okupaciju Karlovca pri čemu je ubijeno 13 razoružanih ratnih zarobljenika.

Nekoliko udruga proisteklih iz Domovnskog rata predvođeni karlovačkom Udrugom specijalne policije Grom, prosvjedovali su protiv najave Srpskog narodnog vijeća da će na tom mjestu održati komemoraciju za ubijene sunarodnjake.

Izvor: Facebook/Željko Sačić

Izvor: Facebook/Željko Sačić

Na prosvjednom skupu na mostu bio je i umirovljeni general, saborski zastupnik i član Odbora za ratne veterane u Hrvatskom saboru Željko Sačić (Hrvatski suverenisti) koji je rekao Hini da se ovdje “brani istina o Domovinskom ratu”.

“Nećemo dozvoliti da se istina relativizira, da se povijest izokreće. Ovaj događaj na Koranskome mostu bio je akt samoobrane i simbol je tadašnje ugroženosti i obrane od okupacije. Danas kada Srpsko narodno vijeće želi kroz taj tragičan događaj izjednačiti žrtvu i agresora, mi se moramo okupiti da poručimo da to ne prihvaćamo”, rekao je Sačić.

On, kao ratni načelnik Stožera specijalne policije, kazao je da su pripadnici Specijalne policije Grom “branili Karlovac slavno, časno, pošteno i hrabro, te da je njihov pripadnik Mihajlo Hrastov za taj događaj na Koranskome mostu osuđen u krajnje dvojbenom procesu, jer je nakon tri oslobađajuće prvostupanjske presude Vrhovni sud donio presedan-presudu bez vraćanja predmeta na ponovno suđenje”.

Osim toga, kaže Sačić, država Hrvatska Hrastova tuži za 6,5 miljuna kuna za naknadu troškova odštete obiteljima poginulih, jer je proglašen krivim, te je najavio da će se “o tome morati razgovarati ozbiljno, jer Hrastov nosi stigmu i nepojmljivo ogroman dug, a jasno je da on to 21. rujna 1991. ne bi učinio da nije bilo rata i velikosrpske agresije, obrane Karlovca i Hrvatske”, rekao je Sačić.

Slačanin: Skup podrške Mihajlu Hrastovu

U ime organizatora prosvjeda, predsjednik karlovačke Udruge Specijalne jedinice policije Grom Josip Slačanin rekao je medijima da je ovo skup “jedinstvene podrške Mihajlu Hrastovu koji je zaslužan što je Karlovac danas to što jest, jer su tu zastavljeni ljudi pod uniformama i naoružanjem koji nisu u Karlovac došli na kavu, već kao agresori, neprijateljski vojnici”.

“Mi nemamo ništa protiv da SNV održava mise za njih i da im zapale na groblju svijeće, to je ljudski, ali komemoraciju njima na mostu smatramo nepotrebnom i neukusnom provokacijom, jer je ovaj most simbol otpora velikosrpskoj agresiji i simbol obrambenog karaktera Domovinskog rata u kojem je neprijatelj uspostavljao veliku Srbiju na liniji Virovitica-Karlovac-Karlobag”, rekao je Slačanin.

Osim karlovačkih udruga na skupu su bili i predstavnici HOS-a. Predsjednik koprivničke Udruge dragovoljaca HOS-a Ivan Betlehem je za događaj na Koranskom mostu rekao da se tu “na njihovoj zapadnoj granici Velike Srbije, branila država, domovina, i to u svojem dvorištu, u srcu Hrvatske”, te da treba znati da su tu “rezervisti JNA digli ruku na Hrvatsku koja se morala obraniti, te da je u toj obrani do kraja rata poginulo 15.000 hrvatskih branitelja i 400 djece”.

 

Ucitavanje vijesti

Izdvojeno

Rijekom se pjevalo “Zovi samo zovi”!!! Odgovor na zvijezdu petokraku !!!

Published

on

Izvor: Facebook/Dnevno

Veći broj građana okupio se u nedjelju popodne u središtu Rijeke prosvjedujući protiv postavljanja umjetničke instalacije Nemanje Cvijanovića „Spomenik crvenoj Rijeci – samoobrambeni spomenik“ na krov Riječkog nebodera.

Prosvjednici su nakon okupljanja Mostu hrvatskih branitelja, prošli Korzom do Riječkog nebodera, a mirno okupljanje organizirano je putem društvenih mreža.

Petokraku na riječkom neboderu nisu svi doživjeli kao “umjetničku instalaciju”.

Veliki broj Riječana crvenu zvijezdu jasno istaknutu u njihovom gradu, smatraju isključivo – provokacijom.

To su danas i pokazali kolonom koja je sa hrvatskim i hos zastavama prošetala gradom, uz uzvike “Vukovar” i pjesmom “Zovi, samo zovi”.

Iz operativnog dežurstva Policijske uprave primorsko-goranske doznaje se da je policija, temeljem saznanja da je došlo do okupljanja većeg broja građana izašla na mjesto događaja te da tijekom okupljanja nije bilo policijskog postupanja.

Umjetnička instalacija Nemanje Cvijanovića „Spomenik crvenoj Rijeci – samoobrambeni spomenik“ postavljena je u nedjelju ujutro na krovu Riječkog nebodera, na dan odluke o priključenju Rijeke Hrvatskoj, a u sklopu programa Europske prijestolnice kulture, priopćeno je iz Rijeke 2020.

Riječ je o skulpturi u obliku velike odbačene i zaboravljene partizanske zvijezde petokrake u koju je uronjeno 2800 krhotina stakla koje, kako je priopćeno, podsjećaju na 2800 poginulih boraca u bitki za Rijeku.

Iz Rijeke 2020 naveli su da je umjetnička intervencija postavljena na dana kada je 1943., Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske (ZAVNOH), čijim je Izvršnim odborom predsjedao književnik Vladimir Nazor, donijelo Odluku o povratku Rijeke Hrvatskoj.

Hina/Dnevno

Ucitavanje vijesti

Izdvojeno

Plenković: Oporba će uvijek dobiti čvrst odgovor kada aludira da sam korumpiran

Published

on

Dodao

Predsjednik Vlade Andrej Plenković u srijedu je izjavio da će oporbi uvijek čvrsto i jasno odgovoriti kada aludira i iznosi teze kojima ga optužuje za korupciju, te kako ne misli da se tim odgovorima ‘nabacuje blatom’ u javnom prostoru.

Upitan o primjerenosti komunikacije na saborskom aktualnom prijepodnevu – na kojem je neke saborske zastupnike, nakon njihovih teza iznesenih u pitanjima, nazivao debitantima, a oni mu uzvraćali da je nadmen – Plenković je kazao da je smisao aktualnog prijepodneva da se malo osjete političke tenzije i razmjene mišljenja.

Po meni, sve je bilo u okvirima nekakvih sličnih situacija ranije, ocijenio je premijer u izjavi novinarima nakon prvog aktualnog prijepodneva u novoj saborskoj sezoni.

“Imate glavnu tezu oporbe koja čak na mene osobno baca aluzije i optužbe o korupcije. Kada tako nešto čujemo, onda čvrsto i odgovaramo. Recimo da je vas optužio jedan debitant iz Mosta da ste dobili 22 milijarde eura na Europskom Vijeći, ali uz nekakav kuloarski deal da ćete kupiti (avione) Rafale, onda je to čemer i jad, i onda na to treba vrlo čvrsto i jasno odgovoriti”, poručio je Plenković.

Ističe da ta vrsta kavanskih tračeva, ogovaranja i nebuloza, zaslužuje takav odgovor.

Ili, dodao je Plenković, kada vas jedna debitantica, pretendentica na nekakva ozbiljnija mjesta u SDP-u, optuži da i ‘vaša nije gorjela dovijeka’ i da ćete završiti kao Sanader, onda to zahtijeva čvrst odgovor.

“Ta žena ne samo da ne zna ništa o odnosu između Sanadera i mene, nema pojima o tim relacijama; ne zna što ja o njemu mislim i ja to ne prihvaćam”, naglasio je  premijer, dodavši da u drugom mandatu nema teoretske šanse da bilo kome dopuštaju takve komentare.

“Svi će dobiti odgovor čvrst, jasan, onakav kakav zaslužuju”, poručio je Plenković, kazavši da je i on bio debitant u parlamentu, ali da se nije tako ponašao. ‘Nisam tu došao prvi put i onda objašnjavao ministrima i Vladi što trebaju raditi; a pri tome ne glasate za Zakon o obnovi Zagreba, ali imate ekspoze o tome’, kazao je.

Novinarima je rekao kako ne očekuju valjda da će, kada se na njega netko na aktualnom satu nabaci blatom, kazati: ‘Hvala vam, baš mi dobro stoji’.

Odbacio je i medijsku tezu da time ‘prlja javni prostor’, pojasnivši da samo ne prihvaća optužbe za korupciju koje ne stoje.

“Ljudi koji izlaze s takvim tezama moraju instantno dobiti jasan odgovor, to je sve”, poručio je premijer.

Za Mostovu inicijativu kojom bi se Vladu obvezalo da podnese izvještaj o radu Nacionalnog stožera Civilne zaštite u roku od 30 dana, kazao je da za nju nije čuo i ništa ne zna o tome.

Odbacio je i tezu Miroslava Škore da Ustavni sud odlučuje onako kako se on i predsjednik Zoran Milanović dogovore; pogotovo, istaknuo je Plenković, u recentno slučaju u kojem smo zastupali dijametralno suprotne stavove.

Nisam tu izjavu čuo, tako da uzimam s rezervom da je čak i on uspio reći da je ovo rezultat dogovora nas dvojice; a ako je to rezultat dogovora, onda stvarno ne znam kako mi to gledamo na rad Ustavnog suda, zaključio je Plenković.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije