Povezite se

Politika

Plenković: Omogućili smo glasovanje u četiri puta više domova za starije

Objavljeno

-

Predsjednik HDZ-a i premijer Andrej Plenković rekao je u četvrtak da postoje dva načela – pravo glasa i zaštite zdravlja – vezano uz situaciju da pojedini građani zbog epidemije koronavirusa neće moći glasati, ali i da je omogućeno glasovanje u četiri puta više domova za starije, 83.

“Smatram da ustavno pravo – da građani imaju pravo birati – treba biti glavno načelo, to je ono što je najvažnije. Drugo, da moramo voditi računa o zdravlju naših sugrađana. Treće, da smo u odnosu na ranije situacije omogućili glasovanje u četiri puta više domova za starije nego što je bilo inače”, rekao je Plenković odgovarajući na pitanje je li DIP trebao angažirati više članova biračkih odbora da se svima omogući njihovo ustavno pravo.

Nije prvi put da oni koji boluju od zaraznih bolesti ne glasaju, treba naći balans

Dodao je da je prije bilo omogućeno glasovanje u oko 25 domova, a sada u 83. Postoje i brojni mali privatni domovi, gdje je ključan element i prethodne registracije i prijave o tome gdje će ti ljudi glasati. Važno je, ističe Plenković, da u daljnjoj komunikaciji DIP pojasni na koji način može omogućiti tim građanima da glasaju.

Također, ne vjeruje da postoji prostor za osporavanje izbornog rezultata ako ostane preporuka da zaraženi koronavirusom ne mogu glasati.

“Moramo biti realni uz svo uvažavanje ove situacije. Nije ovo prvi put da ljudi koji boluju od zarazne bolesti neće glasati na nekim izborima, nije ovo prva takva situacija da se s njom nismo susreli. Treba naći adekvatan balans i omogućiti što većem broju naših građana da iskoriste svoje biračko pravo”, poručio je Plenković.

U sučeljavanju očekujem argumentiraniju raspravu, zabrinut sam SDP-ovom retorikom

Vezano za sutrašnje završno sučeljavanje s predsjednikom SDP-a Davorom Bernardićem, rekao je da očekuje argumentiranu raspravu, ali i možda malo argumentiraniju nego što je bila prošli put. Zabrinjavajućim je nazvao pokušaj SDP-ove koalicije da upozorava na korupciju, lopovluk i fašizam.

“Zabrinut sam za takvu retoriku nekoga tko pretendira dobiti povjerenje hrvatskih birača da upravlja zemljom u ovako izazovnim vremenima. Ovo je vrijeme za pouzdane, odgovorne, stručne iskusne ljude koji će na temelju dosadašnjih postignuća nastaviti rad i gospodarski rast”, rekao je Plenković.

Vezano za kampanju, rekao je da su sve poruke HDZ-a bile konzistentne, temeljene na činjenicama i da nisu bazirane na floskulama, neutemeljenim napadima ili rješenjima koja nemaju pokriće u zakonskom i financijskom smislu.

HDZ će biti relativni pobjednik izbora 

Što se tiče predizbornih anketa, rekao je da su one i u izborima 2016. davale prednost lijevoj koaliciji te da će HDZ biti relativni pobjednik ovih izbora. Cilj da dođu do rezultata kojeg su imali 2016. je realan, ambiciozan i pokazuje karakter HDZ-a kakvog on vodi četiri godine i koji je jasan i precizan u vrijednosnom smislu, ističe Plenković.

“Zato bi bilo dobro da ovi s kao lijeve liberalne opcije, koji tako lakonski puštaju u eter riječ fašizam, neka oni to malo pojasne na koga misle. Tko su ti netolerantni, isključivi, fašisti na koje misli SDP? Ja bih to volio čuti”, poručio je.

SDP-ovu kampanju na čijim plakatima i spotovima nema nikoga od njih nazvao je jedinstvenim primjerom “političke kamuflaže lidera SDP-a”. 

Škoro pretendira biti iskonskiji HDZ-ovac nego što je

Vezano za predsjednika Domovinskog pokreta Miroslava Škoru, rekao je da je bio član HDZ-a i da je nastupao za novac u kampanjama HDZ-a, a da sada “pretendira biti veći i iskonskiji HDZ-ovac nego što je i koji u nastupima ima osebujne definicije domoljublja”. 

Dodao je da su oko njega okupljeni ljudi koji su bili dojučerašnji članovi HDZ-a ili ljudi koji su u izbornim utakmicama s njima bili u partnerstvu. 

“To je grupacija koja gleda da bude nekakva alternativa, ne znam čemu točno. Sve bitno što je trebalo riješiti u hrvatskoj u pogledu suverenizma, državotvorstva i domoljublja je apsolvirano u vrijeme predsjednika Tuđmana i vodstva HDZ-a devedesetih godina”, poručio je Plenković, dodavši da teme prošlosti nisu rješenje za budućnost. 

Politika

Boris Miošević(SDSS): Osuđujem sve ratne zločine, pogotovo nad Hrvatima

Published

on

Izvor: HRT

Potpredsjednik Vlade Boris Milošević iz SDSS-a gostovao je u HRT-ovom Dnevniku kojom prigodom je osudio sve ratne zločine, a pogotovo one počinjene nad Hrvatima.

Milošević je rekao da su mu emocije na jučerašnjem obilježavanju Dana pobjede u Kninu bile jake i pomiješane.

– Nastojao sam biti koncentriran, pratiti što se događa, čuti poruke govora. Je li to početak neke nove Hrvatske? Pa možda, bilo je i ranije jakih gesta, jakih govora, zato bih rekao da je ovo početak na jednom dugom putu na kojem ova Vlada ne smije stati, rekao je Milošević.

Na pitanje kako je doživio poruku premijera Andreja Plenkovića, koji je odao pijetet svim nevinim žrtvama, odgovorio je – ljekovito.

– Da premijer na taj dan na tom mjestu iskaže pijetet prema svim žrtvama bez zadrške, osudi sve ratne zločine bez zadrške, da navede mjesta na kojima su počinjeni ratni zločini nad Srbima, da iskaže razumijevanje da veliki broj, da većina Srba ima drugačiji pogled na Oluju, za mene je značilo puno, za mene je značilo da se osjećam kao ravnopravni građanin Republike Hrvatske i zato bih sad i htio reći da kao potpredsjednik Vlade i kao čovjek osuđujem sve ratne zločine, pogotovo zločine koji su počinjeni nad Hrvatima u Lovasu, Škabrnji, Nadinu i svim drugim mjestima, rekao je Milošević.

Na Facebooku je uoči odlaska u Knin otkrio da mu je otac bio u HV-u i da mu je ubijena baka.

– Moja priča je posebna meni zato što je moja, ali vjerujem da se tu na tisuće Srba iz Hrvatske prepoznalo, vjerujem da su se tu prepoznali i mnogi Hrvati i da je mene upravo sad na ovom mjestu kao člana Vlade bila dužnost da javnost čuje jednu priču Srbina iz Hrvatske, da je javnost sazrela da se takva priča čuje, da se uvaži, da se ne shvati krivo, rekao je Milošević.

Pozdravio je potez odlaska potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda u Grubore, gdje je bio počinjen zločin nad Srbima.

Komentirajući kritike na svoj račun iz Srbije rekao je da je očekivao da neće biti razumijevanja za njegov jučerašnji čin te da se nada da će se s odmakom vremena poruke od jučer i njegov odlazak racionalnije analizirati i da će se naći razumijevanja za to.

Na pitanje je li došlo vrijeme da netko iz Srbije prizna zločin nad ovim prostorima odgovorio je da on sigurno neće govoriti kako Srbija treba voditi svoju politiku. Činjenica je da su Hrvatska i Srbija susjedne zemlje premrežene kroz povijest, s političkim, gospodarskim, kulturnim i obiteljskim vezama, te da jedino dobrosusjedska politika može dati rezultat, poručio je.

Nacionalno/HRT

Ucitavanje vijesti

Politika

Krenulo je ! Od 1300 lokalnih dužnosnika, njih 678 bit će uklonjeno političkim rezom

Published

on

Ni korona očito neće spriječiti ono što se već duže vrijeme najavljuje. Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica najavio je drastične rezove u provođenju reformi vezanih za smanjivanje broja regionalnih i lokalnih dužnosnika. Kako Nacionalno.hr doznaje, u tijeku se velike pripreme za brojne “operacije” otklanjanja političkih, kako neki vole reći “uhljeba”.

Naime, resor ministra Malenice jedan je od onih u kojem je provedba reformi nužna po hitnom postupku jer i isplata izdašnih europskih financijskih sredstava uvelike ovisi o reformi lokalne samouprave.

Ministar Malenica koliko god to za sada činilo se nestvarno, najavio je drastično smanjenje broja regionalnih i lokalnih dužnosnika, a prve konkretne promjene u tome kontekstu trebale bi se odviti već na idućim lokalnim izborima.

Podsjetimo, na prošlim lokalnim izborima, uz gradonačelnika Zagreba, koji ima status grada i županije, biralo se još 20 župana, uz to, naša mala zemlja za velike političare ima i 127 gradonačelnika, ali i 428 načelnika općina. Važeće zakonske odredbe svima njima jamče zamjenika, a u prosjeku župani i gradonačelnici imaju dva zamjenika, dok načelnici u pravilu imaju po jednog zamjenika.

Iz Vlade ali i iz Europske unije kažu da je broj lokalnih dužnosnika prevelik, što nije čudno jer ih ima više od 1300, tako da se postavlja pitanje što uopće oni rade i koliko je doista u pojedinim sredinama potreban njihov angažman. Zato iz Vlade i resora ministra Malenice najavljuju velike rezove pa bi nakon idućih lokalnih izbora Hrvatska mogla imati osjetno manje zamjenika, konkretnije, u novim računicama novog ministra spominju se čak 634 zamjenika manje.

Tako bi, zamjenike zadržale samo one županije i gradovi u kojima broj stanovnika premašuje 35 tisuća, umjesto dosadašnja dva, župani i gradonačelnici velikih gradova imali bi po jednog zamjenika, a njihove poslove trebali bi preuzeti pročelnici upravnih odjela.

Ovo je “strašan” posao, no kako god bilo očito je da Plenković i njegova Vlada neće odustati od zamisli i da će reformu “izgurati” do kraja, tako da će nekoliko stotina “uhljeba” morati potražiti posao negdje drugdje, na nečijoj drugoj grbači.

Ucitavanje vijesti

Politika

Restart promidžu zaključio s manjkom od 2,2 milijuna kuna

Published

on

Restart koalicija koju je činilo devet stranaka predvođenih SDP-om promidžbu za saborske izbore zaključila je s manjkom od 2,2 milijuna kuna, pokazuje cjelovito financijsko izvješće koje je u četvrtak objavljeno na mrežnoj stranici Državnog izbornog povjerenstva (DIP).

Na toj stanici od četvrtka su objavljena cjelovita izvješća 50, od ukupno 55 stranaka, koalicija i kandidata koji su se u srpnju natjecali za Hrvatski sabor, pet sudionika nije u propisanom roku dostavilo svoje izvješća, pa im prijete novčane kazne. 

Među objavljenim izvješćima su i ona pet najvećih stranka i koalicija: HDZ-a, Restarta,  DP Miroslava Škore, Mosta NL i platforme Možemo. Uz Restart koaliciju, promidžbu je s manjkom zaključio i Škorin DP.

Donacije i uglednici: Od 30 tisuća do 548 kuna

Primici za promidžbu Restart koalicije iznosili su 10,6 milijuna, no potrošila je 12,7 milijuna.

Grafičke i tiskarske usluge stajale su je 1,4 milijuna kuna, različiti oblici oglašavanja oko osam milijuna. Na televizijsko oglašavanje potrošila je 3,2 milijuna, na oglašavanje plakatima i na portalima po 1,4 milijuna, na radijsko oglašavanje oko 1,2 milijuna, ono na društvenim mrežama 650 tisuća kuna itd.

Većina primitaka bili su su vlastita, odnosno sredstva stranaka koje su činile tu koaliciju, donatori su joj uplatili nešto manje od 700 tisuća kuna.

Varaždinska Vodogradnja uplatila je 50 tisuća kuna, Izgradnja Zaprešić 20 tisuća, Tehnix iz Donjeg Kraljevca 10 tisuća kuna.

Stranački uglednici uplaćivali su različite iznose, od maksimalno dopuštenih 30 tisuća kuna, koliko je uplatio Siniša Hajdaš Dončić, do 548 kuna (četiri puta po 137 kuna), koliko je uplatio dugogodišnji zastupnik HSU-a Silvano Hrelja .

Riječki gradonačelnik Veljko Obersnel donirao je 16 tisuća kuna, nova saborska zastupnica Marina Opačak-Bilić 15 tisuća kuna, po 10 tisuća kuna župan primorsko-goranski Zlatko Komadina, novoizabrani zastupnici Renata Sabljar-Dračevac i Vinko Grgić, zagorski župan Željko Kolar itd.  

DP: Najveći donator tvrtka Shimadzu

DP Miroslava Škore promidžbu je zaključio sa manjkom od 14.800 kuna, primci su mi bili 2.968.859 kuna, troškovi 2.983.659 kuna.

Pokret se najviše oglašavao na televiziji, što ga je stajalo oko 640 tisuća kuna, najmanje (oko 75 tisuća kuna) u tiskanim novinama.

Od donatora je dobio 307 tisuća kuna, najviše – 40 tisuća kuna od tvrtke Shimadzu iz Zagreba. Tvrtka Tehnix, koja je donirala i neke druge političke stranke, Domovinskom pokretu je uplatila 10 tisuća kuna. Po 27 tisuća kuna uplatile su mu tvrtke Dicentra i Filir iz Vukovara.

Od viđenijih članova, 30 tisuća kuna, donirala je Ruža Tomašić.

Most NL za promidžbu je potrošio 1.732.149 kuna, primici su mu bili 1.744.292 kuna, što znači da ima višak od 12 tisuća kuna.

Glavinu promidžbe Most je financirao vlastitim, dakle stranačkim sredstvima, od 19 donatora je dobio samo 84 tisuće kuna. Najveća, i jedina takva, je donacija od 30 tisuća kuna koju je uplatila širok javnosti nepoznata Nedjeljka Sekulić. Na popisu donatora nema Mostovih uglednika, niti široj javnosti poznatih osoba.

Možemo! Nema traga Tedeschijevim donacijama

Politička platforma Možemo! u promidžbi je potrošila 765.989 kuna, primici su joj bili tek neznatno manji, 765.992 kune, dakle u ‘plusu’ je od tri i pol kune.

Od 341 donatora, mahom fizičkih osoba, dobila je 192 tisuće kuna.

Iako se proteklih dana medijskim prostorom ‘provukla’ informacija da je tu zeleno-lijevu koaliciju, financirao poduzetnik Emil Tedeschi, potvrde za to nema na popisu od 341 donatora. Većina donacija iznosi po nekoliko stotina kuna, malo je onih u tisućama, najveća iznosi 20 tisuća i samo je jedna takva.

Jedna od većih je donacija Bojana Glavaševića, iznosi 15.600 kuna.

Većina donatora nepoznata je široj javnosti, od poznatijih, platformu su skromnim iznosima donirale nekadašnje članice nevladine udruge Gong Suzana Jašić (500 kuna) i Sandra Pernar (1500 kuna), meteorologinja Dunja Mazzocco Drvar (sto kuna),  član Programskog vijeća HRT-a Nikola Baketa (200 kuna), sindikalist Mijat Stanić (500 kuna) itd.  

Platforma se najviše oglašavala na radiju i društvenim mrežama, što ju je ukupno stajalo 465 tisuća kuna, najmanje na televiziji i u novinama (ukupno oko 6500 kuna).

HDZ: Bistra iz Đurđevca donirala 200 tisuća kuna

HDZ je promidžbu zaključio s plusom od oko 7500 kuna, potrošila je 15.877.845 kuna, dok su joj primici iznosili 15.885.411 kuna.

Stranka je ranije objavila da je u državni proračun vratila 75.700 kuna neželjenih i nedopuštenih donacija, najveći dio odnosio se na tvrtke koje su koristile potpore države za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim koronavirusom.

HDZ je za promidžbu iz vlastitih sredstava doznačila 11,6 milijuna, a partnerska HSLS 202 tisuće kuna.

Od 539 donatora stranka je dobila 4,1 milijun kuna, nekoliko je velikih: tvrtka Bistra iz Đurđevca uplatila je maksimalno dopuštenih 200 tisuća kuna (150 tisuća, pa 50 tisuća), Hospitalija trgovina iz Svete Nedelje 120 tisuća kuna, Agrochem-Maks d.o.o iz Zagreba i karlovački HS Produkt po 100 tisuća kuna, vinkovački AMM  donirao je 50 tisuća kuna.

Najznačajniji izborni troškovi HDZ-a odnosili su se na oglašavanje na televiziji (3,8 milijuna) na grafičke i tiskarske usluge (2,3 milijuna), na oglašavanja na portalima (2,2 milijuna) itd.

Naknada ne smije prijeći ostvarene troškove

Izborne troškove stranke i koalicije ‘pokrit’ će naknadom koju država isplaćuje za svaki osvojeni saborski mandat, a koja iznosi 135 tisuća kuna po mandatu. S obzirom da ih je HDZ osvojio 66, trebalo bi mu pripasti naknada od 8,9 milijuna kuna, strankama okupljenima u Restart koaliciji (41 mandat) 5,5 milijuna kuna, Škorinom DP (16 mandata), 2,2 milijuna kuna, Mostu (osam zastupnika) 1,1 milijun kuna, a platformi Možemo! (sedam zastupnika) 945 tisuća kuna.

Za tri osvojena mandata koaliciji IP, Fokus i Pametno pripada 405 tisuća kuna naknade, isto kao i Pupovčevu SDSS-u itd.

Vlada, u čijoj je ovlasti utvrditi visinu naknade, jasno je naznačila da se izbornim sudionicima naknada ne smije isplatiti u iznosu većem od troškova koje su imali.

Pripremila: Marija Udiljak

Ucitavanje vijesti

Najčitanije