Povezite se

Gospodarstvo

Plenković: Ohrabrujući planovi u 3. maju

Objavljeno

-

Premijer Andrej Plenković u utorak je nakon posjeta Brodogradilištu 3.maj gdje mu je direktor Edi Kučan predstavio stanje i planove za nastavak proizvodnje, izjavio da je ono što je čuo ohrabrujuće.

Plenković je izjavio da su on i ministri gospodarstva Darko Horvat, pravosuđa Dražen Bošnjaković te mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, koji su bili u njegovoj pratnji, iscrpno upoznati sa stanjem u Brodogradilištu te planovima kako dovršiti gradnju brodova, od kojih su dva u riječkom brodogradilištu, a jedan u pulskom Uljaniku.

Ocijenio je da postoji visok stupanj motiviranosti Uprave i radnika brodogradilišta da se ponovno pokrene proizvodnja i dovrše narudžbe, ali i nastavi s drugom fazom, nakon što se napravi plan koji će omogućiti deblokadu računa, pripremu proizvodnje, utvrđenje financijske konstrukcije za završetak brodova u partnerstvu s naručiteljima, a to je pronalazak strateškog partnera koji bi dugoročno, kroz proces preustroja, mogao održati brodogradnju u Rijeci na tržišnim osnovama.

“Cilj našeg angažmana je da se u ovom trenutku riješi nužno, a za otprilike dvije godine, koliko bi trajalo dovršenje brodova, uz pronalazak partnera omogući opstanak brodogradnje u 3. maju“, rekao je Plenković.

Na novinarsko pitanje ima li plan podršku ministra financija, Plenković je istaknuo da ima podršku premijera, a da tada i cijele Vlade.

Na pitanje kako pravno odvojiti 3. maj od Uljanika, Plenković je rekao da je cijeli postupak pravno, financijsko, ekonomsko i brodograđevno stručno pitanje te su uključena ministarstva financija, gospodarstva i pravosuđa kao i tvrtka Hrvatska brodogradnju-Jadranbrod.

Svaka od tih institucija, po njegovim riječima, ima svoju zadaću kako bi se pronašao pravno čvrsti okvir u kojem se u punoj mjeri može provesti prošlotjedni zaključak Vlade, a to je uključenje Vlade u nastavak proizvodnje u 3. maju.

Identitetsko pitanje

“3. maj je za Rijeku, kao i Uljanik za Pulu, identitetsko pitanje. Riječko brodogradilište postoji od 1905. godine, ima ogromnu tradiciju i iza sebe lijepu knjigu proizvedenih i isporučenih brodova“, istaknuo je.

Nije želio iznositi detalje planova i modela, navevši da će sve biti poznato nakon sjednice Vlade na kojoj će se to predstaviti. Kazao je da su ministarstva dobila zadaću raditi što brže na tim pitanjima.

Upitan ima li u 3. maju dovoljno radnika za nastavak proizvodnje, rekao je kako je dobio informaciju da je u 3. maju oko 740 radnika.

Upitan za komentira izjavu gradonačelnika Pule Borisa Miletića da je za radnike Uljanika i njihove obitelji zlonamjerna Plenkovićeva izjava da bi 3.maj opstao da nije bilo pozajmice Uljaniku, premijer je rekao da “Miletića već duže ne sluša”.

Direktor Brodogradilišta 3. maj Edi Kučan također nije želio iznositi detalje planova, istaknuvši da je sustav vrlo jednostavan – pokazatelji govore da će se dovršetkom brodova dobiti više nego što je uloženo, a to zadovoljava kriterije Europske komisije.

Naveo je da i sad radnici 3. maja rade, da ih je 35 u brodogradilištu Viktor Lenac, gdje intenzivno rade, u 3. maju se radi za tvrtku Vulkanmont a očekuje se i sklapanje ugovora za proizvodnju brodskih sekcija.

Kučan je naglasio da je u planu što prije krenuti u dovršetak izgradnje broda za prijevoz rasutih tereta za kanadskog naručitelja te broda za prijevoz kamiona i automobila.

Na sastanku i obilasku brodogradilišta bili su i primorsko-goranski župan Zlatko Komadina, koji je istaknuo da je bitno da se za brodove dobije više novca nego što se u njih uloži, te da se to mora učiniti ako se može, te zamjenik gradonačelnika Rijeke Marko Filipović.

Gospodarstvo

Zbog manjeg poreza na plaće općinama dvije milijarde kuna manje

Published

on

Najava smanjenja poreza na dohodak mnoge je ugodno iznenadila, jer se takvi potezi Vlade u pravilu ne očekuju odmah nakon izbora, ali ono što je sigurno, nisu joj se baš svi obradovali.

Prihodi od poreza na dohodak od 2018. idu u cijelosti u lokalne proračune, a prema podacima Ministarstva financija, oni su lani iznosili 14,6 milijardi kuna.

Ostane li premijer Andrej Plenković ustrajan u odluci da će se od 1. siječnja iduće godine stopa poreza na dohodak od 36 posto smanjiti na 30 posto, a ona od 24 posto na 20 posto, gruba računica poreznih stručnjaka pokazuje da bi lokalne jedinice mogle ostati bez oko dvije milijarde kuna.

S obzirom na to da bi sadašnje ustrojstvo lokalne samouprave teško podnijelo gubitak tolikih prihoda, nameće se pitanje krije li se u Vladinoj najavi smanjenja poreznih stopa na dohodak i malo ambiciozniji plan.

To bi se moglo i zaključiti, ako je suditi po izjavama tijekom predizborne kampanje, među kojima je i ona ministra uprave i član Središnjeg odbora HDZ-a Ivana Malenice.

Uz smanjenje broja ministarstava, Malenica je rekao da će se “prepoloviti broj lokalnih dužnosnika, učiniti sve da javna uprava bude efikasna i učinkovita”. To uključuje spuštanje digitalizacije na lokalnu samoupravu i povezivanje svih lokalnih tijela i ustanova sa središnjim državnim registrima, brojnim uslugama, aplikacijama i platformama.

Kojom dinamikom će Vlada ići u promjene tek će se vidjeti, ali može se očekivati da će sa smanjenjem stopa poreza na dohodak paralelno ići i s mjerama kojima će riješiti problem gubitka prihoda lokalnih jedinica, donosi Jutarnji list.

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

Od ožujka nema kružnih putovanja stranih brodova u Jadranu

Published

on

Krstarenja stranih brodova po hrvatskom Jadranu od ožujka ove godine zbog pandemije Covid-19 uopće nema, a i svih 15 ostvarenih u prvih pet mjeseci na Jadranu bila su od siječnja do kraja ožujka, što je 91,2 posto manje nego u 2019., podaci su DZS-a.

Kruzeri ili brodovi na kružnim putovanjima djelomice su nastavili raditi nakon popuštanja epidemioloških mjera u Hrvatskoj, ali je riječ većinom o domaćim, manjim brodovima i kraćim krstarenjima u organizaciji pojedinih domaćih agencija i tvrtki, uz još poneke takve brodove stranih touroperatora koji su krajem lipnja i početkom srpnja počeli ploviti s gostima.

No, velikih kruzera s više tisuća putnika od ožujka ove godine nije bilo u Jadranu, nema ih još ni u prvim danima srpnja, kao ni po drugim bližim morima. S obzirom na porast pozitivnih slučajeva zaraze virusom u svijetu teško ih se može i očekivati ove godine, pogotovo ne u nekom većem broju, tim više što su u pandemiji često označavani kao ‘rasadnici’ virusa, zbog čega mnogi od njih nisu mogli pristati u luke nego su tjednima, a neki i mjesec i više dana plovili čekajući priliku za uplovljanje i iskrcaj putnika.

Stručnjaci stoga prognoziraju i da će se ta iznimno rastuća industrija u svijetu u posljednjih desetak godina, iako često ‘napadana’ zbog zagađenja mora, oceana, luka te za ‘overtourism’, sada najsporije i najteže oporaviti od utjecaja pandemije.

Veliki pad broja putovanja stranih brodova za kružna putovanja vidljiv je stoga i na hrvatskom Jadranu, jer je sa ukupno 15 tih putovanja u prvih pet mjeseci zabilježen pad od 91,2 posto, što znači i da ih je u odnosu na isto razdoblju 2019. bilo 156 manje.

Svih 15 realizirano je zapravo u prva tri mjeseca, nakon čega u travnju i svibnju nije bilo nijedno takvo putovanje po Jadranu, za razliku od ista ta dva mjeseca u 2019., kada je bilo 49 u travnju te 88 takvih putovanja u svibnju.

Tih 15 kružnih putovanja po Jadranu obavilo je šest stranih brodova, što je pad njihovog broja za 86 posto ili za 37 kruzera manje nego u pet mjeseci 2019., a ti su brodovi otprilike za isti postotak boravili i manje dana u Hrvatskoj, odnosno ukupno 47 dana, naspram 386 dana boravka broda u pet mjeseci 2019..

Na svim tim putovanjima u Hrvatsku je došlo svega nešto malo iznad 3.700 turista, kojih inače toliko, pa i više odjednom bude samo na jednom kruzeru, i taj broj je za 98,5 posto manji nego ih je ukupno bilo u pet mjeseci 2019.

Strani kruzeri su stoga u Hrvatsku ove godine doplovljavali pod zastavama samo četiri zemlje – Malte (koji su obavili 12 od ukupnih 15 putovanja), te Belgije, Italije i s Maršalovih otoka.

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

U Novom Zagrebu održana tribina o iskoristivost Europskih fondova

Published

on

Dodao

U Novom Zagrebu – istok na području Hrelića održana tribina o iskoristivost Europskih fondova od strane najmlađe članice Europske unije.

Dr.sc. Nikolina Brnjac, državna tajnica za suradnju s Europskim parlamentom u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova okupljenim građanima istaknula je da je samo u mandatu ove Vlade ugovoreno projekata u vrijednosti 9 milijardi €. Posebno je istaknula da je za područje Karlovačke županije ugovoreno 389,1 milijuna eura (2,96 milijardi kuna), od čega je u mandatu ove Vlade ugovoreno 376,13 milijuna eura (2,86 milijardi kuna). Dok je za područje Zagrebačke županije ugovoreno 435,1 milijuna eura (3,3 milijarde kuna), od čega 421,2 milijuna eura (3,2 milijarde kuna) u mandatu ove Vlade.

Na kraju tribine, s obzirom na to da je kandidatkinja na parlamentarnim izborima u VII. izbornoj jedinici koja pokriva i istočni dio Novog Zagreba, područje Hrelića, Buzina, Velikog polja i Jakuševca u nekoliko rečenica je predstavila izborni program i istaknula važnost ulaganja nepovratnih europskih sredstava u brzu i kvalitetnu obnovu Zagreba te razvoj kvalitete prometne infrastrukture od Rijeke preko Karlovca do Zagreba.

“Sigurna Hrvatska za mene znači Hrvatska sa sigurnim, iskusnim i provjerenim vodstvom, ljudima koji su dokazali da mogu voditi državu i dostojno je predstavljati u svijetu. To znači Hrvatsku u kojoj imate najboljeg pregovarača za sljedeći Višegodišnji financijski okvir, Hrvatsku koja  je usprkos izazovima COVID krize zadržala stabilni investicijski kreditni rejting. To znači Hrvatsku koja se vodi stručno, racionalno, a ne populistički, s Vladom koja se može odgovorno suočiti s krizama” kazala je Brnjac.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije