Povezite se

Vijesti

Plenković: Odlučili smo stati iza radnika i poduzetnika

Objavljeno

-

Odlučili smo u potpunosti stati iza hrvatskih radnika i gospodarstva, rekao je u srijedu premijer Andrej Plenković predstavljajući drugi krug vladinih mjera pomoći gospodarstvu u borbi s posljedicama koronavirusa.

Izvijestio je da Vlada u sklopu drugoga kruga pomoći predlaže povećanje potpore poslodavcima u poteškoćama tako da se naknada za njihove radnike koja sada iznosi 3.250 kuna, povećava na 4.000 kuna neto. Ujedno će, kao je najavio, država preuzeti davanja na tih 4.000 kuna, koja otprilike iznose 1.460 kuna po zaposlenom, što je to ukupno 5.460 kuna.

Ta mjera u travnju i svibnju, uz ono što je već predstavljeno u ožujku, koštat će, kako je rekao, oko 8,5 milijardi kuna. Istaknuo je da tu mjeru mogu koristiti poslodavci koji ne otpuštaju radnike.

“Ovo je poruka poslodavcima: tu smo, razumijemo vas, iza vas smo i sredstva su tu, ali se zato radnici moraju održati zaposlenima i radna mjesta sačuvati”, rekao je Plenković.

Na pitanje je li se razmišljalo o time da sredstva doznačena za naknadu poslodavcima za radnike idu izravno na račune radnika, jer neki sumnjaju u zlouporabe poslodavaca, odgovorio je kako Ministarstvo financija i Zavod za zapošljavanje imaju vrlo jasan uvid u to gdje su sredstva isplaćena.

“Ovaj potez ne služi samo da pomognemo tvrtkama da prežive, nego i da radnici dobiju plaću”, istaknuo je.

U Vladi procjenjuju da će 500 do 600 tisuća radnika koristiti mjeru potpore od 4.000 kuna, kazavši i i da su za to osigurana sredstva.

Druga mjera koju je najavio je za poduzeća kojima je rad onemogućen ili znatno otežan i koji će djelomično ili u cijelosti biti oslobođeni poreznih obveza za travanj, svibanj i lipanj. Riječ je o porezu na dobit, dohodak te doprinosima.

Tvrtke s podom prihoda između 20 i 50 posto, kao i do sada imaju pravo na odgodu i obročnu otplatu do 24 mjeseca bez kamata. One koje imaju manje od 20 posto pada prihoda su dovoljno čvrste da iznesu krizu, ustvrdio je.

“No, tvrtke s prihodima manjim od 7,5 milijuna kuna, a to je 93 posto svih, a imaju pad prihoda veći od 50 posto, bit će prema Vladinu prijedlogu potpuno oslobođene plaćanja poreznih obveza – poreza na dobit, poreza na dohodak i doprinosa.

One tvrtke koje ostvaruju više od 7,5 milijuna kuna prihoda, dakle 7 posto velikih, oslobađaju se porezne obveze proporcionalno s padom prihoda u odnosu na travanj, svibanj i lipanj. Ista je logika za one od 20 do 50 posto, odgoda obročna, beskamatna otplata do 24 mjeseca bez kamata, a one s godišnjim prihodima manjih od 7,5 milijuna kuna, a ako imaju pad prihoda veći od 50 posto, platit će proporcionalno.

Treći element mjera odnosi se na plaćanje PDV, koje će se moći može odgoditi sve dok se ne naplate izdani računi, kao što to sada važi za male poduzetnike. To ne znači, kako je naglasio, osobađanje od obveze plaćanja PDV-a

Također, rok za predaju financijskih izvještaja za 2019. produljuje se do 30. lipnja ove godine, a poduzetnici se oslobađaju i plaćanja naknade Fini za objavu financijskih izvještaja. To je, kako je rekao, posebno važno za računovođe.

U sektoru poljoprivrede najavio je kako će se ići na to da proces nabave za javne naručitelje bude u korist domaće poljoprivrede proizvodnje, odnosno da najmanje 60 posto poljoprivredno-prehrambenih proizvoda bude iz Hrvatske. 

Također je istaknuo kako će se ići i na izvanrednu pomoć malim mljekarama otkupom svih tržni viškova, a promjene niza zakona bit će usmjerene pomoći sektoru turizma i to promjenom niza zakona koji će pomoći hotelijerima, iznajmljivačima, agencijama i drugima.

Kao izvore financiranja danas predstavljenih mjera naveo je otpuštanje rezervi komercijalnim bankama i usmjeravanje dijela tog novca za potrebe države, a razgovara se i o angažmanu mirovinskih fondova i međunarodnih financijskih institucija, kao što su EIB, Svjetska banka, Europske središnja banka te Europske komisija.

Bilo bi nam puno bolje, dodao je, da nam je na raspolaganju mehanizam eurozone, pa da možemo izdati obveznice koje onda kupuje Europska središnja banka.

Na pitanje o ukupnom financijskom efektu danas predstavljenih mjera, rekao je da će subvencija za plaće koštati 8,5 do 9 milijardi kuna, otpis poreza i doprinosa 9 do 12 milijardi, a tu treba dodati i kredite. Sve skupa, kako je rekao, bit će to više od 30 milijardi kuna.

Država će biti maksimalno štedljiva, razgovarat će se i o plaćama

Premijer je najavio da će država biti maksimalno štedljiva i ići na izvršavanje samo nužnih rashoda. 

“Svi ministri dobili su nalog da provode samo one javne nabave koje su neophodne za osnovne poslove i funkcije države, a sve drugo neće biti provedeno. Ide se u maksimalne mjere štednje i izvršavanje samo nužnih rashoda”, rekao je Plenković.

Dodao je da sve mjere koje provodi država, očekuje i na razini jedinica lokalne i područne samouprave i u javnim poduzećima.

Premijer je najavio i razgovore sa socijalnim partnerima, prije svega sindikatima o tome kako ići na daljnje uštede s obzirom na trenutnu situaciju.  “U našem mandatu bili smo sretni i zadovoljni što su plaće išle gore, nažalost u ovakvim okolnostima moramo razgovarati sa sindikatima i vidjeti kako dalje”, rekao je premijer.

Naglasio je da isplate za ožujak tijekom travnja nisu upitne, a za sve što slijedi u svibnju “ćemo razgovarati i vidjeti kako izlaziti u susret s obzirom na nove izazove”.

Istaknuo je i kako se u koordinaciji s Hrvatskom narodnom bankom traže izvori za financiranje, a siguran je kako će se, unatoč svim preprekama, to pronaći. Moramo naći sredstva da država i svi njeni segmenti funkcioniraju, poručio je. 

Kriza se po njegovim rijekima ne smije prometnuti u sukob privatnog i javnog sektora. “Da nema javnog sektora ne bismo danas mogli biti zahvalni liječnicima i medicinskim sestrama i cijelom osoblju u zdravstvenim ustanovama”, rekao je.

Na pitanje razmišlja li se o duljem moratoriju na kredite, ne samo za poduzeća nego i građane te o tome da se kriteriji za moratorij ne ostave samo bankama nego ozakone, odgovorio je su moratoriji od danas krenuli, a da će se kako vrijeme bude teklo vidjeti kako dalje, budući da je teško predvidjeti trajanje i intenzitet krize.

Upitan je li moguća odgoda ili otpis duga građana za režijske troškove javnih poduzeća, rekao je da će se s javnim poduzećima razgovarati o tome, osobito onima koji isporučuju režijske troškove.

Ozbiljno i veliko rezanje troškova, mirovine neupitne

Što se tiče rezanja troškova rekao je da će oni biti “ozbiljni i veliki” te da će pravi rezovi uslijediti s plaćom u svibnju.

Naglasio je da su mirovine sigurne i nisu upitne te da se ne predviđa njihovo smanjenje, a rekao je i da iduća isplata ide 8. travnja. “Mirovine nećemo dirati, u bilo kojim okolnostima, to ne dolazi u obzir”, rekao je.

Ministar financija Zdravko Marić potvrdio je da je HNB uključen u iznalaženje novca za financiranje naraslih potreba države, te da su neke banke za ukupno nešto više od šest milijardi kuna oslobođene rezerve ušle u bilateralne aranžmane s državom. Taj iznos je nedostatan, ali je izvjesno da će se spuštanje rezerve i strukturne operacije nastaviti, rekao je Marić.

Potvrdio je da će prvi izvor financiranja biti domaće tržište. 

Što se tiče trenutnog stanja u proračunu, rekao je da se, kad bi se gledao samo prvi kvartal, stekao bi se dojam da je manje-više sve u redu, ali da će pravu sliku pokazati idući mjeseci.

“Naše procjene su da iduće tri mjeseca će nedostajati između 42 i 45 milijardi kuna, ne računajući ono što dolazi na naplatu. U svibnju je to jedan veliki trezorski zapis, početkom srpnja međunarodna obveznica u iznosu od 1,25 milijardi eura”, rekao je.

Na pitanje hoće li HNB izravno kupovati državne obveznice, odgovorio je da je ono što je do jučer bilo nezamislivo, danas postaje moguće.

Politika

Platforma Možemo upozorila na probleme roditelja-njegovatelja i osoba s invaliditetom

Published

on

Politička platforma Možemo izvijestila je u srijedu kako osobe s invaliditetom ne mogu živjeti s 1500 kuna invalidnine, a potez povećanja naknada za roditelje-njegovatelje smatraju predizbornim potezom.

“U košarici imamo hrane za šest dana i neke medicinske potrepštine, poput čepića, maski i rukavica. Uključio sam se u platformu Možemo jer mi je prekipjelo da me se cijeli život gleda kao socijalni slučaj”, poručio je Hrvoje Antonio Belamarić, novinar i osoba s invaliditetom koji će biti kandidat te stranke u I. izbornoj jedinici.

Na konferenciji su pokazali koliko hrane i osnovnih potrepština osoba s invaliditetom može kupiti za iznos mjesečne invalidnine od 1500 kuna, a istu su košaricu s potrepštinama urudžbirali premijeru Andreju Plenkoviću.

Belamarić je ustvrdio kako osobe s invaliditetom ne mogu živjeti s 1500 kuna invalidnine te se ne mogu dobro obrazovati, socijalizirati, zaposliti i biti ravnopravni članovi društva.

Ana Alapić, majka-njegovateljica i kandidatkinja te stranke u VI. izbornoj jedinici osvrnula se na nedavno povećanje naknade za roditelje njegovatelje s 2500 na 4000 kuna.

“S obzirom da su se novci sad našli, u jeku krize i pandemije, znači li to da je novca bilo i prije, samo se čekalo da to bude dobar predizborni trik?”, pitala je Alapić premijera.

Upozorila je kako roditelji-njegovatelji traže cjelovito rješenje za svoj problem, a ne samo financijsku naknadu, jer u slučaju bolesti njihova djeca završavaju u udomiteljskim obiteljima i institucijama.

Naglasila je da roditelji-njegovatelji ostaju bez svih naknada u trenutku smrti djeteta, a državni službenici koji završe u Remetincu imaju pravo na 6+6 mjeseci plaće.

“Zar HDZ-ova Vlada misli da osoba koja je 10 godina bila van tržišta rada i pod izrazitim stresom i naporom, da je u stanju u jeku svoje najteže tuge i žalosti odmah se vratiti na posao? Sve što tražimo je dostojanstvo za njegovatelje”, poručila je Alapić.

Sandra Benčić tom je prilikom poručila “korona-profiterima u Vladi” da postoje brojni gubitnici korona-krize, a da su oni često i najranjivije skupine društva.

“Došli smo im poručiti da su 450 milijuna kuna koje su uzeli iz fonda za zapošljavanje osoba s invaliditetom među ostalim dali i onima kojima pomoć zaista nije bila potrebna. Primjerice, Super Sport kladionice su na ime korona-mjera dobile 2,7 milijuna kuna, a prošle godine su ostvarili dobit od gotovo 300 milijuna kuna”, upozorila je Benčić.

Osvrnula se na izjavu ministrice za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Vesne Bedeković, koja je kazala da osobe s invaliditetom neće osjetiti mjere štednje.

“Poručujemo joj kako su to prvenstveno osjetila djeca koja imaju teškoće u razvoju, kojima su sve socijalne usluge u koronakrizi ukinute i još uvijek nisu vraćene. To je sramota ove vlade”, kazala je Benčić.

Ucitavanje vijesti

Politika

Marić: Spreman sam na “pozitivan fajt” s Penavom

Published

on

Ministar financija Zdravko Marić izjavio je u srijedu kako se nada da će predstojeća izborna kampanja za parlamentarne izbore proći s konstruktivnim temama, izrazivši želju da teme u kampanji budu samo gospodarske.

“Nadam se uvijek kontruktivnoj kampanji. Građani i birači to zaslužuju. Mislim da velika većina građana želi jasne poruke tko je kadar, spreman i sposoban učiniti iskorake u pozitivnom smislu”, rekao je Marić nakon užeg kabineta Vlade.

Izrazio je želju da teme u kampanji budu samo gospodarske, a ne budu li HDZ-ovi izazivači željeli raspravljati o ekonomiji, onda će raspravljati i o drugim temama.

Potvrdio je da je spreman na “fajt” u V. izbornoj jedinici gdje će se sučeliti s vukovarskim gradonačelnikom i bišim HDZ-ovcem Ivanom Penavom.

“U pozitivnom smislu ‘fajt’. Naravno da će biti na početku oštrijih riječi. Peta izborna jedinica su tri slavonske županije, mislim da tamo treba biti fokus na gospodarskim temama. Ova kriza otvara veliku šansu. Šansu koja mora biti prepoznata na pravi način”, naglasio je Marić.

Nije htio ulaziti u odluku Damira Krstičevića da ne bude nositelj izborne liste za HDZ, pa tako nije ni precizirao je li to gubitak za tu stranku.

“Dao je određeni pečat pozitivnim iskoracima u razvitku oružanih snaga”, kazao je Marić.

Za HDZ-ov ekonomski program istaknuo je da se nada da će biti javno objavljen idući tjedan.

“Bit će prilike da se i ti programi na gospodarskom i poreznom dijelu sučele pred građanima. Program je važan, on daje smjernice, ali ne smijemo zanemariti ostvarenja prijašnjih programa, koja daju kredibilitet”, istaknuo je Marić.

Kazao je kako su do sada poznati samo nositelji HDZ-ovih izbornih lista, a da se o ostatku lista raspravlja te će ih na vrijeme podnijeti Državnom izbornom povjerenstvu.

Marić je odbacio navode SDP-a da ih Vlada kopira i prepisuje dio njihova gospodarskog programa o skraćivanju radnog vremena, naglasivši da je Vlada krenula s mjerama od samog početka izbijanja krize.

“Veliki dio gospodarstva i građana je svjestan da je izuzetno važno bilo donijeti adekvatne mjere, i još važnije vremenski dobro ciljane. Unatoč svim izazovima nosimo se na adekvatan način”, kazao je Marić.

Dodao je da se nada da SDP-ov gospodarski program “nije figurativan”, već stvaran.

“Mislim da je najrelevantniji kredibilitet samog programa, usporedba onog što stavite na papir, i još važnije što isporučite”, smatra Marić.

Na pitanje može li afera Vjetroelektrane zasjeniti program i utjecaj HDZ-a u kampanji, Marić kaže kako nije dobar politički analitičar.

“Mislim da svi skupa imamo nultu toleranciju prema bilo kakvim oblicima korupcije. Mislim da imamo jako dobru priliku da zaista napravimo jedan pravi fokus na gospodarske i financijske teme. Fokus treba biti na sadržaju i u suštini na gospodarskim temama”, zaključio je Marić.

Ucitavanje vijesti

Politika

Platforma “Dosta pljačke”: Za ozbiljnu borbu protiv korupcije

Published

on

Čelnici političke platforme za predstojeće parlamentarne izbore okupljeni pod imenom “Dosta pljačke” predvođene strankama Živi zid i Promijenimo Hrvatsku najavili su u srijedu ozbiljnu borbu protiv korupcije te su pozvali građane da ih podrže na izborima.

Koalicija će na izbore izaći pod sloganom „beskompromisno” a podržavaju je i zviždačica Vesna Balenović, Blok umirovljenici zajedno, Inicijativa „Naša krv za naše zdravlje – pokrenimo Imunološki odmah” te HSS „Stjepan Radić”.

Upozorivši kako dolazi teška gospodarska jesen, predsjednik Živog zida Ivan Vilibor Sinčić rekao je da zemlja to mora dočekati spremna te treba ići u borbu za svoju budućnost, dušu i srce. „Hrvatska se mora grupirati u dva tabora. Naš tabor je onaj koji se želi boriti protiv korupcije i koji želi reforme, a drugi tabor – okupljen oko HDZ-a i SDP-a, želi status quo”, poručio je.

Istaknuvši kako zadnjih dana „vrvi od njihove gnjilosti i korumpiranosti”, kazao je da oni žele uspješnu Hrvatsku u kojoj se može živjeti od svoga rada, u kojoj se neće maltretirati zviždači, u kojoj netko neće biti šikaniran jer nije član stranke i sl.

Sinčić je najavio da će se zalagati za ozbiljnu borbu protiv korupcije, za radikalnu reformu pravosuđa a ne samo formalnu, razvoj privrede temeljen na kuni kao nacionalnoj valuti. Žele obnovu Imunološkog zavoda te slamanje lobija u poljoprivredi i šumama koji uništavaju hrvatsko selo i sl.

“Borimo se i za mirovinski sustav koji neće biti kao danas da mirovima bude 39 posto plaće, nego sustav koji će omogućiti da umirovljenici mogu dostojanstveno živjeti od mirovine”, poručio je. Podsjetio je i da je Živi zid napravio zakon o zaštiti zviždača, a da vladajuće stranke to ne zanima, osim deklaratorno i prigodničarski.

Napisali su, kažu, i ovršni zakon koji trajno rješava sve probleme vezano uz to kao i zakon o ispitivanju porijekla imovine jer bez njega se ne može stati na kraj pljački i kriminalu.

Predsjednik stranke Promijenimo Hrvatsku Ivan Lovrinović rekao je kako udružuju mladost i aktivizam sa znanjem i iskustvom kako bi stali na kraj sadašnjem nepodnošljivom stanju. “Hrvatska je premrežena korupcijom i to kapilarnom korupcijom”, poručio je.

Upozorio je i kako vladajući još uvijek ne priznaju da je u Hrvatskoj nastupila duboka i teška recesija i da je gospodarstvo u slobodno padu.

Lovrinović je rekao i da je naša realnost kriminal, korupcija i izdaja nacionalnih interesa na svakom koraku. Također, posljednjih mjeseci otpušteno je oko 25.000 radnika a njih oko 550.000 bilo je na programu državnih minimalaca koji traju tri mjeseca.

Navodeći kako je vlada napravila program održavanja na minimalcima samo za oko sto tisuća radnika, upitao se što će biti s ostalih 400.000 radnika.

„Hrvatskoj trebaju novi ljudi. Osim novih ljudi u vladi i Saboru trebaju im i nova rješenja koja će Hrvatsku izvesti iz teške situacije”, poručio je Lovrinović.

Istaknuo je i da će se zalagati za drugačiju ulogu Hrvatske narodne banke, te se boriti za afirmaciju kune i, ako bude potrebe, pokrenut će referendum protiv uvođenja eura.

Lovrinović je rekao da 5. srpnja biramo između „švedskog stola i pučke kuhinje, između unutrašnjeg mira i blagostanja ili odlaska na kolodvore da ispraćamo djecu u inozemstvo”.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije