Povezite se

EU

Plenković očekuje da Hrvatska uđe u čekaonicu za eurozonu za oko godinu dana

Objavljeno

-

Hrvatska bi mogla ući u Europski tečajni mehanizam (ERM2), svojevrsnu čekaonicu za ulazak u eurozonu, za oko godinu dana, izjavio je u srijedu u Bruxellesu hrvatski premijer Andrej Plenković nakon razgovora s potpredsjednikom Komisije zaduženim za euro Valdisom Dombrovskisom.

“Mislim da smo sve pretpostavke dobro napravii i vjerujem da će nas se podržati i na razini euroskupine, a i kasnije na drugim razinama kada se budu donosile konačne odluke. Taj će proces, kao i obično, trajati oko godinu dana”, rekao je Plenković.


Postupak za ulazak u ERM2 predviđa da guverner HNB-a i ministar financija pošalju pismo u Bruxelles nakon čega kreće postupak evaluacije određenih područja po pojedinim politikama koje je Hrvatska definirala kao korake kojima će ispuniti potrebne kriterije.
“Sve skupa je unaprijed vrlo dobro koordinirano i planirano unutar hrvatskih institucija, u vladi gdje koordiniramo cijeli proces i održavamo stalnu komunikaciju s Komisijom i euroskupinom”, dodaje Plenković.
ERM2 je svojevrsna čekaonica za ulazak u eurozonu, u kojoj svaka zemlja kandidatkinja treba provesti najmanje dvije godine.
Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker je prilikom svog posjeta Hrvatskoj prije desetak dana rekao da je Hrvatska “”Hrvatska potpuno spremna uskoro se priključiti mehanizmu ERM 2”.
O ulasku neke zemlje u ERM2 odlučuje zemlje članice eurozone i Europska središnja banka.

Prema zadnjem konvergencijskom izvješću Komisije iz svibnja 2018. Hrvatska ispunjava sve kriterije osim jednog za ulazak u eurozonu, sudjelovanje u Europskom tečajnom mehanizmu (ERM II) najmanje dvije godine.
Hrvatski ulazak u eurozonu može se očekivati najranije oko 2023. 
Plenković je u srijedu navečer nazočio prijamu koji su u povodu Dana državnosti organizirale  tri hrvatske diplomatske misije u Bruxellesu.
U četvrtak sudjeluje na sastanku Europske pučke stranke, te na summitu EU-a, koji počinje popodne.

U četvrtak ujutro sastat će se s petoricom premijera zemalja članica koji pregovaraju o imenovanjima novih čelnika europskih institucija. 
U četvrtak prije sastanka Europskog vijeća, sastat će se šestorica premijera koji u ime svojih političkih grupacija pomažu predsjedniku Europkog vijeća Donaldu Tusku u pronalaženju rješenja za imenovanje novih čelnika.

U ime Europske pučke stranke pregovaraju hrvatski i latvijski premijer Andrej Plenković i Krišjanis Karinš, u ime socijalista španjolski i portugalski premijeri Pedro Sanchez i Antonio Costa, a u ime liberala belgijski i nizomski premijer Charles Michel i Mark Rutte.

EU

Plenković smatra da su Macronovi ‘filteri’ već u postojećem mehanizmu proširenja EU-a

Published

on

Hrvatski premijer Andrej Plenković sugerirao je u srijedu u Zagrebu da su nova pravila proširenja EU-a koja predlaže Francuska nepotrebna, jer su “filteri” za zemlje kandidatkinje već sadržani u postojećem mehanizmu.

Francuska je prošloga mjeseca blokirala otvaranje pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, smatrajući da Unija najprije treba reformirati metodologiju proširenja.

Potom je članicama Unije poslala dokument u kojem predlaže da se pristupanje odvija postupno, u sedam koraka. 

Plenković smatra da pregovarački okvir koji se koristi za Crnu Goru i Srbiju već omogućuje suspenziju i vraćanje na privremeno zatvorena poglavlja (reverzibilnost procesa) koje predlaže Pariz.

“Već postojeći okvir ima niz mehanizama da se s vrlo specifičnim filterima kontrolira i najsitiniji korak u bilo kojem poglavlju”, rekao je Plenković novinarima.

“Treba raditi jasnu razliku između otvaranja pregovora i procesa pregovora koji traje”, dodao je na konferenciji za novinare u sklopu kongresa Europske pučke stranke (EPP).

Srbija je od početka pregovora s EU-om početkom 2014. otvorila 17 poglavlja, a Crna Gora je u sedam godina otvorila 32 poglavlja.

Bizarna blokada

Predsjedateljica EU-a od 1. siječnja 2020., Hrvatska želi da se nastavi europski put Sjeverne Makedonije i Albanije koje u hrvatsko predsjedanje polažu velike nade. Dvije zemlje kandidatkinje podupiru i europski pučani, najbrojnija skupina u Europskom parlamentu.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron predvodio je malu skupinu čelnika EU-a koji su u listopadu spriječili otvaranje pregovora s tim državama,  unatoč zabrinutosti zbog sve većeg utjecaja Kine i Rusije na Balkanu.

Plenković, član EPP-a, “bizarnim” je nazvao to što su liberalne i socijaldemokratske vlade u Francuskoj, Nizozemskoj i Danskoj blokirale otvaranje pristupih pregovora dviju zemalja zapadnog Balkana koje vode socijalisti.

Iako vjeruje da mu je cilj poboljšati funkcioniranje EU-a, hrvatski premijer ističe da Macronov prijedlog ne može zaustaviti prioširenje Unije.

“Proširenje ima jasan pravni temelj, članak 49. ugovora o Uniji koji kaže da svaka zemlja ako to zatraži može postati članica. Nema tog ‘non papera’ koji može derogirati to pravo”, rekao je Plenković.

Proširenje Unije na zapadni Balkan visoko je na dnevnom redu kongresa EPP-a koji se u srijedu i četvrtak održava u Zagrebu.

Ucitavanje vijesti

EU

Tusk i Plenković žele vratiti jedinstvo EU-a oko S. Makedonije i Albanije

Published

on

Europska unija treba ponovno postići jedinstvo oko proširenja nakon razočaravajuće odluke da Sjevernoj Makedoniji i Albaniji ne da zeleno svjetlo za početak pregovora, rekli su u utorak u Zagrebu predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk i hrvatski premijer Andrej Plenković.

“Nedonošenje odluke o Makedoniji i Albaniji veliko je razočarenje, no neću prestati biti optimist”, rekao je Tusk novinarima.

“Treba učiniti sve da se ponovno ostvari jedinstvo Unije oko proširenja”, dodao je.

Plenković je istaknuo da Hrvatska želi odblokirati situaciju vezanu za Sjevernu Makedoniju i Albaniju.

“Te zemlje imaju izrazitu potporu Hrvatske i tražit ćemo rješenja idućih mjeseci”, istaknuo je premijer zemlje koja će od 1. siječnja predsjedati EU-om.

Ucitavanje vijesti

EU

Ministri poljoprivrede EU-a različito o visini doprinosa ZPP-a za okolišne i klimatske ciljeve

Published

on

Među zemljama članicama EU-a još uvijek nema suglasnosti oko visine doprinosa Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) okolišnim i klimatskim ciljevima, izjavila je u ponedjeljak hrvatska ministrica poljoprivrede Marija Vučković.

 “Mogu naglasiti da još uvijek postoje prijepori između zemalja članica, a čini se da i između finskog predsjedništva i Europske komisije ne postoji dovoljno suglasja za budući financijski i ne samo financijski doprinos ZPP-a okolišnim i klimatskim ciljevima. Mogu zaključiti da će Hrvatska tijekom svoga predsjedanja imati veliki izazov u ovom dijelu”, rekla je ministrica Vučković, koja sudjeluje na sastanku ministara poljoprivrede zemalja članica.

 Finsko predsjedništvo predlaže da se za okolišne i klimatske ciljeve odredi zajednički postotak ili fiksni iznos iz oba stupa ZPP-a, dok je Komisija u svom prijedlogu uredbe za zajedničku poljopivrednu politiku za razdoblje 2021.-2027. predložila da se 30 posto sredstava izdvaja samo iz drugog stupa, to jest iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj.

 Ministrica Vučković je dodala kako smatra da je finsko predsjedništvo učinilo veliki napredak u postizanju kompromisa.
 Komisija je inače u svom prijedlogu Višegodišnjeg financijskog okvira predvidjela smanjenje sredstava za ZPP, a slijedom toga smanjene su i nacionalne alokacije za ruralni razvoj.
 Što se tiče prvog stupa ZPP-a, to jest izravnih plaćanja, Hrvatska je u specifičnoj situaciji u odnosu na ostale članice. Naime, kao nova država članica ona ima prijelazno  razdoblje od 10 godina tijekom kojih se postupno povećava udio europskih sredstava u utvrđenoj godišnjoj granici za financiranje izravnih plaćanja poljoprivrednicima. To znači da će se sredstva za izravna plaćanja za Hrvatsku iz europskog proračuna povećati.

U tih deset godina razlika do utvrđene granice plaća se iz hrvatskog proračuna, a od 2023. cijelokupni iznos bit će pokriven iz europskog proračuna, pa se samim time povećavaju europska sredstva za izravna plaćanja poljoprivrednika.

 Sada postoji prijepor između Hrvatske i Europske komisije u pogledu tumačenja odredbe iz pristupnog ugovora. Komisija, naime, smatra da je iznos za izravna plaćanja za 2022. manji za 15 milijuna eura od hrvatskog izračuna.

 Prema ministrici Vučković, Hrvatska će koristiti i pravna i politička sredstva kako bi dokazala da je njezino tumačenje ugovorne odredbe ispravno.
 MInistrica je rekla da će se Hrvatska, zajedno s drugim članicama, boriti za što veći europski poljoprivredni proračun. “Ali isto tako ćemo reagirati i sa sredstvima iz državnog proračuna jer se razvojna politika ne vodi samo europskim sredstvima, iako su ona najvažnija”, rekla je ministrica.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije