Foto: HINA/ Dario GRZELJ

Premijer Andrej Plenković u utorak je Hrvatskom saboru predstavio prijedlog državnog proračuna za 2019. godinu, ocjenjujući ga razvojnim i socijalno osjetljivim te ističući kako će u središtu napora njegove vlade i dalje biti potrebe hrvatskih građana, pri čemu proračun odražava prioritete i građana i gospodarstva.

“On je u funkciji transformacijskog trokuta, fiskalne konsolidacije, provođenja strukturnih reformi i privlačenja investicija. Drugim riječima, moramo bolje raditi, više ulagati i mudrije upravljati sredstvima”, poručio je premijer Plenković.

Prijedlog proračuna, rekao je, odražava jasnu politiku Vlade utemeljenu na održivim i konsolidiranim javnim financijama, s ciljem jačanja socijalne kohezije i poticanja gospodarstva. Pritom se, dodao je, mora što bolje gospodariti raspoloživim sredstvima uz smanjenje javnog duga.

Prijedlog proračuna utemeljen je, tvrdi, na realnim osnovama, socijalno je osjetljiv, okrenut prema razvoju i usmjeren na daljnje porezno rasterećenje.

“Dajemo više za mirovine, demografsku obnovu, dječje doplatke, rodiljne i roditeljske naknade, osobe s invaliditetom, hrvatske branitelje, subvencionirane stambene kredite za mlade te za javne i državne službenike”, nabrajao je premijer.

Nastavljamo sa smanjenjem poreznog rasterećenja

Proračun je, ističe, okrenut prema rasterećenju građana i poduzetnika jer se nastavlja sa smanjenjem poreznog opterećenja, dok se istodobno značajno povećavaju sredstva za zapošljavanje, zdravstvo i opremanje bolnica, poljoprivredu, znanost, obrazovanje, infrastrukturne projekte i kapitalna ulaganja.

“Naša gospodarska politika ima cilj omogućiti približavanje standardu najrazvijenijih u EU i što prije uhvatiti korak sa zemljama srednje i istočne Europe”, rekao je. U srednjoročnom razdoblju očekuje realni rast BDP-a od 2,9 posto, što je i procjena na kojoj se temelji prijedlog proračuna.

Plenković je naglasio kako i zaposlenost u Hrvatskoj raste. “U prvoj polovici ove godine broj zaposlenih povećan je za 3,4 posto, a Hrvatska bilježi jedno od najvećih stopa zaposlenosti u EU”, kazao je. Kako bi gospodarski rast bio stabilan i trajan, a makroekonomske ravnoteže smanjene potrebno je, ističe, osigurati nastavak zapošljavanja i stvaranja okvira za nova radna mjesta.

“Ogroman deficit od 17 milijardi kuna bio je prije četiri godine godinama uteg koji je vukao prema dnu, naslijeđen je i galopirajući javni dug”, podsjećao je premijer i dodao kako je stoga u glavnim prioritetima fiskalna održivost i racionalno korištenje javnog novca.

“Koliko smo bili uspješni u popravljanju stanja u javnim financijama govori podatak da smo lani ostvarili suficit opće države, prvi u posljednjih 15 godina, i to u visini od 0,9 posto BDP-a po statističkim pravilima Europskog statističkog ureda”, rekao je premijer. Iduće godine predviđa deficit od 0,4 posto BDP-a ili 1,7 milijardi kuna, ali i navodi kako će Vlada pokušati ostvariti bolji rezultat od planiranoga.

“U projekcijama za 2020. predviđamo deficit opće države od 0,3, dok za 2021. planiramo suficit od 0,3 posto BDP-a. Istodobno, očekujemo smanjenje udjela javnog duga u BDP-u na 71,6 posto u 2019., 60,8 u 2020. i konačno 65,6 u 2021., čime jačamo fiskalnu održivost i trajno smanjujemo teret duga”, poručio je.

Trend kojim se smanjuje javni dug, rekao je Plenković, Hrvatsku svrstava među zemlje s najvećim godišnjim padom udjela javnog duga u BDP-u. “Već sada ispunjavamo posljednji kriterij konvergencije za buduće uvođenje eura”, napomenuo je.

Plenković se pohvalio i “pametnom poreznom reformom”, zbog koje “Hrvatska danas kroči putem fiskalne konsolidacije s uravnoteženim proračunom”. “Cilj nam je nastavkom reformi izići iz procedure prekomjernih makroekonomskih neravnoteža”, rekao je premijer. Nastavkom strukturnih reformi uvjeren je u dodatno poboljšanje rejtinga te dostizanje stupnja investicijske razine.

“Reformom koju provodimo smanjili smo poreze, pojednostavili porezni sustav, a 1,5 milijuna obveznika poreza na dohodak izvan je dohvata poreznih škara”, ustvrdio je.

Pohvalio je i mjere kojima će se od Nove godine dodatno rasteretiti građani, među kojima su prepolovljene stope PDV-a za svježe meso, ribu, jaja, voće, povrće, žive životinje, pelene, a smanjuje se i PDV na 5 posto za bezreceptne lijekove.

Ukupni prihodi 136,1 milijardi kuna

Kad je riječ o prihodovnoj strani, ukupni prihodi su predviđeni u iznosu od 136,1 milijardu kuna. “Prihodna se strana temelji na daljem rastu gospodarskih aktivnosti, uzimajući u obzir učinke i porezne reforme i daljnjih poreznih rasterećenja”, poručio je.

Plenković napominje kako su najznačajniji izvori prihoda i dalje PDV, doprinosi za mirovinsko, trošarine i porez na dobit. “Doprinos povećanju prihoda očekujemo i od boljeg korištenja europskih fondova, čija sredstva će se usmjeriti na razne socijalne, razvojne i infrastrukturne projekte te istraživanje inovacija”, rekao je.

Ove je godine, podsjetio je, objavljeno čak 2,5 milijardi eura vrijednih natječaja, čime se ukupan iznos objavljenih natječaja popeo na 8,1 milijardi eura, što je 76 posto od ukupne količine dodijeljenih sredstava u ovoj financijskoj perspektivi 2014.-2020. “Hrvatska je u prvih 10 mjeseci ugovorila 2,5 milijardi eura, a ukupni iznos narasao je na 6,3 milijardi eura”, rekao je.

Rashodna strana 140,3 milijarde kuna

Rashodna strana proračuna iznosi 140,3 milijarde kuna. “Ovaj proračun je solidaran jer odražava usmjerenje Vlade odgovarajućoj skrbi za sve slojeve stanovništva”, naglasio je.

Pomaže se, navodi, poboljšanju materijalnih uvjeta umirovljenika, obitelji, mladih, većim davanjima za zdravstvo, osobe s invaliditetom, a posebna pozornost posvećena je demografskoj obnovi.

“Ova je vlada prvi put od 2008. provela korekciju i povećanje osnovice plaće javnih i državnih službenika za 6 posto, a za iduću godinu predvidjeli smo povećanje od 3 posto od 1 siječnja. Tijekom jutra je postignut dogovor s predstavnicima sindikata za dodatno povećanje od 2 posto do 1. rujna s isplatom plaće u listopadu, što je u skladu s gospodarskim mogućnostima”, naveo je Plenković.

U proračunu za 2019. planirano je, kaže, povećanje rashoda za zaposlene od 1,1 milijardi kuna, i to prije svega za primjenu kolektivnih ugovora za državne službenike i namještenike te za javne službe. Hrvatskim braniteljima osigurana je odgovarajući skrb za što je, kaže, predviđeno dodatnih 231 milijun kuna.

“Ovaj je proračun razvojan jer se stvara povoljno okružje za poduzetništvo, stvaranje novih radnih mjesta i provedbu razvojnih projekata diljem zemlje”, poručio je Plenković.

Za mjere ruralnog razvoja predviđeno je 1,8 milijardi kuna, kojima će se omogućiti potpore za razvoj sela, za djelotvorniji sustav znanosti i obrazovanje su osigurana dodatna sredstva u iznosu od 310 milijuna kuna.

Podijeli objavu