HINA/ Tomislav PAVLEK

Premijer Andrej Plenković komentirao je u petak, nakon sjednice Vlade u Dubrovniku, curenje klasificiranih dokumenata i montiranih fotografija potpredsjednika Vlade Tomislava Tolušića, kazavši da će se sve istražiti.

Plenković je istaknuo da treba saznati zašto netko daje fabricirane fotografije medijima kako bi nekome pričinile štetu.

“Što se tiče slučaja montaže fotografija koje su trebale izazvati direktan napad na potpredsjednika Vlade, njegov privatni život, integritet, obitelj i tako definitivno dodatno utjecati na destabilizaciju Vlade, možete zbrojiti dva plus dva”, kazao je.

Novinare je zanimalo što će se događati nakon što je saborski odbor dobio izvješće SOA-e, i zaključka da će se tražiti istraga o Tolušiću te otkud su iscurile informacije u medije, ne samo u tom nego i u slučaju avioni. 

“Što se tiče curenja informacija to ćemo provjeriti, kako su te informacije završile u medijima. Mislim da nije dobro da cure informacije, no curile su i prije ove Vlade”, rekao je Plenković.

Upitan može li se sjetiti slučaja da je bila objavljena klasificirana informacija,  te je utvrđeno da je netko bio kažnjen ikada u hrvatskoj povijesti, Plenković je rekao da ‘ako novinari ne znaju za takav slučaj, sam će ispitati, pa će ih izvijestiti. Dodao je da misli kako bi i DORH trebao biti uključen u istragu.

Upitan da komentira izjavu ministra obrane Damira Krstičevića koji je rekao da “nema težeg posla od nabave borbenih aviona”, Plenković je kazao da ima puno teških stvari, ali da cijela priča oko aviona poprima dimenziju tko je kriv.

“Važno je razumjeti da je ovaj posao bio organiziran na načelu ponuda između vlada, nije to bio natječaj u kojem se nabavljao uredski materijal, već u kojem se išlo na direktne razgovore s predstavnicima vlada”, istaknuo je Plenković i dodao da će se o tome govoriti u saborskoj raspravi.

“Tome se pristupilo u dobroj vjeri, neovisno o bilo čijoj procjeni, mi smo željeli s najviših relevantnih razina dobiti osiguranja da će doći do kupnje aviona, ali nažalost do toga nije došlo.

Premijer je, odgovarajući na pitanje je li Živi zid i sve što se događa oko te stranke opasan, kazao da ga “oni uopće ne zanimaju”, ali je kazao da je sada dobra prigoda da glasači razbistre pogled o kojim je pokretima riječ.

“Tendencije takvih stranaka koje nemaju ozbiljnu političku platformu, nemaju jasnu ideju što žele nego imaju jedan destruktivan pristup, nisu korisne”, izjavio je.

Plenković je rekao da zbog toga političke aktere u Hrvatskoj treba dijeliti na one koji su ozbiljni i pouzdani i neke druge koji pričaju doslovno svašta i bez puno odgovornosti.

“Puno polažem u razboritost te da će većina hrvatskih birača jako dobro vidi tko je tko, tko što može i tko iza čega stoji”, kazao je.

Upitan očekuje li od Državnog odvjetništva (DORH) istragu o sumnjivim financijama stranke Živi zid, Plenković je odgovorio da će svatko raditi svoj posao, ali da je njemu od toga zanimljivija politička dimenzija takvih istraga, jer će ljudi dobro vidjeti što se događa kada populistički i demagoški pokreti rastu.

Plenković je na novinarsko pitanje koliko su velike političke stranke odgovorne za rast Živog zida, Plenković je kazao da može reći jedino za ono za što on odgovora.

“Odgovaram za vođenje HDZ-a od srpnja 2016., a ako u nešto ulažemo puno napora, onda je to da nema demagogije, nikakvih poteza koji bi na bilo koji način mogli poticati rast ovakvih skupina”, dodao je.

Premijer je rekao da cijela filozofija njegovog osobnog pristupa sintetizira ideju da izbjegavamo takve situacije, jer one nisu dobre za ukupno političko ozračje u društvu, nije dobro za gospodarski razvoj društva.

Smatra i da živimo u drugom vremenu, vremenu interneta i trenutke komunikacije, informacija i dezinformacija, što je povoljnije ozračje za rast takvih pokreta.

Kazao je i da će u politici HDZ-a biti dosljedan “da nam se ne dogode ovakvi kvazi otpori i alternative”.

Što se tiče same sjednice Vlade, premijer Plenković je izjavio kako je ukupna vrijednost svih donesenih odluka 4,5 milijarde kuna, pri čemu je posebno naglasio značaj vodno-komunalnog gospodarstva i ključnih projekata prometne povezanosti, a po čemu je pokazan duh partnerstva i trajnog dijaloga koji vodi Vlada sa svim županijama.

Napomenuo je kako sve odluke, koje su donesene u suradnji s jedinicama lokalne samkuprave i uz puni angažman svih resora Vlade, imaju svoj plan izvedbe i financiranja, dok su rokovi realizacije ovisni o složenosti projekta ili izvoru financiranja.

“Ovo su konkretni projekti važni za jug Hrvatske. Samo ovako možemo pridonijeti rješavanju svih prioriteta svih dijelova Hrvatske, čime smanjujemo nejednakosti i jačamo politiku ravnomjernog regionalnog razvoja“, ustvrdio je Plenković.

Na kraju sjednice potpisana su 52 ugovora, 18 sporazuma i niz odluka s raznim partnerima u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.