Povezite se

Politika

Plenković: Nisam primjetio da Penava ima namjeru izaći iz HDZ-a

Objavljeno

-

Premijer Andrej Plenković izjavio je u subotu kako nije primjetio da je vukovarski gradonačelnik Ivan Penava zbog, kako tvrdi,  neprocesuiranja ratnih zločina odlučio izaći iz HDZ-a, dok je za Penavina razmišljanja o kandidaturi za predsjednika te stranke rekao kako je “dobro imati ambiciju”.

“Nisam primjetio da je on odlučio izaći iz HDZ-a. Pročitao sam danas njegov intervju i ne primjećujem takvu poruku”, kazao je Plenković  novinarima referirajući se na jučerašnju Penavinu izjavu u kojoj je najavio mogućnost izlaska iz te stranke.
Na pitanje pak o razmišljanjima aktualnog vukovarskog gradonačelnika da se kandidira za predsjednika HDZ-a, koja je iznio u današnjem Večernjem listu, Plenković je kratko kazao kako je “dobro imati ambiciju”.
Upitan je li nezadovoljstvo u HDZ-u doista tako veliko s obzirom da će Penava biti četvrti mogući kandidat za tu funkciju te smatra li sebe djelomično odgovornim za tu situaciju Plenković je uzvratio kako je “sigurno odgovoran za činjenicu da je HDZ, kada ga je preuzeo, bio u minusu od 19 milijuna kuna, a da je sada u popriličnom plusu i financijski konsolidiran”.
“Odgovoran sam za činjenicu da je HDZ pobijedio na parlamentarnim i lokalnim izborima, pa i na europskim izborima, bez obzira što nismo ostvarili cilj od pet mandata, nego četiri. Ekonomija raste, investicijski rejting, europska sredstva, međunarodni ugled… Da osjećam se odgovornim za takav položaj Hrvatske, Vlade i HDZ-a i to jako”, poručio je Plenković koji je u Osijeku sudjelovao na Nacionalnom danu Mladeži HDZ-a.

O tome je li spreman rušiti Vladu zbog učiteljskih plaća te s takvim teretom ići na nove izbore premijer je ustvrdio kako to “nisu stvari koje su međusobno povezane” te da se razgovara sa sindikatima i s koalicijskim partnerima.

Netko u državi mora imati ukupnu odgovornost za proračun i ono što je realno
Podsjetio je da su u mandatu ove Vlade plaće u državnom i javnom sektoru porasle za 11,5 posto, uključujući i učitelje te da je Ministarstvo znanosti i obrazovanja od 2016. do 2019. godine dobilo proračun veći za tri milijarde kuna više, iz čega se vidi da je to prioritetan resor.
“Rekao sam više puta da bismo najradije svima digli plaće koliko god možemo, ali istodobno netko u državi mora imati ukupnu odgovornost za cijeli proračun i ono što je realno, a da pri tome ne narušimo temeljne postavke politike koja je dovela do investicijskog kreditnog rejtinga, gospodarskoga rasta, stope zaposlenosti od 66 posto, stope nezaposlenosti manje od sedam posto te prosječnog gospodarskog rasta u prvih šest mjeseci od 3,1 posto”, rekao je Plenković poručivši da politika Vlade mora i bit će cjelovita.
“Volio bih da se izračuna o kojim iznosu kuna mi govorimo, jer ako nudite četiri, a traži se šest posto, koji je to točno iznos kuna, koji zaslužuje cirkularni štrajk u svim hrvatskim županijama. Moram priznati da ne vidim tu poveznicu, malo mi to djeluje kapriciozno”, ocijenio je.

Na novinarski upit tko će u ovom slučaju popustit s obzirom na to da su stavovi HNS-a i HDZ-a prilično rezolutni Plenković je uzvratio: “Naš je stav realan, i cijelo vrijeme vodimo realnu politiku”, dok je upitan o mogućem raskidu koalicije rekao: “Mi razgovaramo non-stop”.

Nije izravno odgovorio znači li to da, ako nema konflikta s HNS-om, neće biti ni prijevremenih izbora. “Ja vam odgovaram, ono što vam odgovaram”, kratko je rekao premijer.

Pravna osnova za ovaj štrajk je jako tanka

O tome hoće li učiteljima dani provedeni u štrajku biti plaćeni kao što je tražila nadležna ministrica Blaženka Divjak, Plenković je odgovorio kako se iznos plaća u državnom i javnom sektoru pregovara kroz tri modula, temeljni i granski kolektivni ugovor, a “ovo što se sada zbiva nisu ta dva načina koji su uobičajeni”.
“Ovdje imate vrlo fokusirani zahtjev sindikata za promjenu koeficijenata složenosti poslova u aktu koji se zove uredba o koeficijentima složenosti poslova, a koja nije predmet pregovora Vlade i Sindikata, već je to jednostani pravni akt, koji donosi Vlada. Prema tome, pravna osnova za ovaj štrajk je jako tanka”, ustvrdio je premijer.

O potrazi za D. Miškićem: Nastavit ćemo činiti sve što možemo

Novinare je zanimalo i što će Hrvatska učiniti da se nastavi aktivna potraga za pomorcem Dinom Miškićem.

“Otkada se nesreća dogodila poduzeto je apsolutno sve. U potragu su bili uključeni kompanija, francuska vojska, zrakoplovi SAD-a, a trgovački brodovi koji prolaze tim područjem imali su obvezu motrenja. Prema posljednjim informacijama područje koje su pretražili veće je od 200 tisuća kvadratnih kilometara, dakle govorimo o površini od četiri Hrvatske”, navodio je premijer.

Vlada će, kaže, s tim angažmanom te u komunikaciji s Francuskom i drugim partnerima nastojati učiniti sve, ali “treba objektivno razumjeti da se nesreća dogodila u teškim vremenskim uvjetima, na sredini Atlantika, i da je ova potraga bila potraga visokog intenziteta”.

“S naše strane nastavit ćemo činiti sve što možemo”, poručio je premijer Plenković.

Politika

Blaženka Divjak odlazi iz politike

Published

on

Bivša ministrica znanosti i obrazovanja, Blaženka Divjak, na Facebooku je objavila da se povlači iz politike i odlazi natrag u akademske vode.

Zahvaljujem svima Vama koji ste mi posljednje tri godine pružali podršku u uvođenju promjena u obrazovanje i znanost u Hrvatskoj i davali sve od sebe da te promjene zažive.
Ušla sam u Vladu 2017. kao stručnjak u području obrazovanja i znanosti na poziv HNS-a, iako se do tada politikom uopće nisam bavila. Nije mi bio cilj biti ministrica već sam preuzela tu zahtjevnu i odgovornu dužnost u teškim vremenima i ostvarila ono što sam obećala, a to je kurikularna reforma općeg obrazovanja, reforma strukovnog obrazovanja, poticanje izvrsnosti u obrazovanju i znanosti, kao i rekordno ulaganje u obrazovanje i znanost.
Način na koji je sustav obrazovanja odgovorio na krizu uzrokovanu koronavirusom pokazuje da smo uspjeli obrazovanje učiniti sposobnim odgovoriti na izazove i potrebe društva, pa čak i krizne situacije.
Međutim, rezultati parlamentarnih izbora pokazali su da građani očekuju da ministri budu političari s izbornim legitimitetom. Stoga se ja vraćam svojoj akademskoj karijeri i nadam se da će se svi ovi reformski procesi nastaviti. To naravno ne ovisi samo o budućem ministru ili ministrici već i o tome koliko ljudi u sustavu obrazovanja i znanosti žele i bore se za promjene te koliko smo mi kao društvo zreli i odgovorni.
Za neizvjesnu jesen sve je pripremljeno i to omogućuje budućem ministru ili ministrici lakši početak.
Veliki projekt cjelodnevne nastave koji je pripremljen sljedeći je veliki korak i čini se da oko njega postoji široko suglasje te može biti dobar primjer i test kontinuiteta politika u obrazovanju.
Svima želim zdravlja i snage da u ovim teškim vremenima pokažemo zajedništvo i sposobnost da izazove pretvorimo u prilike. BD

Ucitavanje vijesti

Politika

SDP dobio 220.000 glasova manje, HDZ oko 80.000

Published

on

SDP je na izborima dobio čak 222.000 glasova manje nego 2016., dok je HDZ-ov manjak oko 80 tisuća.

U nedjelju je na birališta izašao rekordno nizak broj glasača, samo 46,9 posto svih onih koji imaju glasačko pravo.

Usporedbe radi, na posljednjim parlamentarnim izborima 2016. glasalo ih je više od polovice (52,59 posto), a 2000. nedostižnih 75,21 posto. Konkretno, ove je godine glasalo 1.638,497 građana, odnosno 243,830 manje nego na prošlim izborima i šokantnih milijun manje u odnosu na izbore prije dvadeset godina, promatramo li samo odnos važećih glasačkih listića.

Iako se broj aktivnih glasača iz godine u godinu smanjuje, što ozbiljno ugrožava legitimitet izbora, ovogodišnji broj nevažećih listića od 38.355, što je unutar izbornog prosjeka, sugerirao bi da ogorčenost i apatija nisu bili faktori koji su presudili na slabu izlaznost.

Ona bi se prije mogla pravdati ozbiljnom epidemiološkom situacijom, koja je sigurno dio birača obeshrabrila u odlasku na birališta te ljetnom sezonom, tijekom koje su interes za izbore i izlazak na birališta tradicionalno slabiji.

Taktika HDZ-a da raspišu izbore početkom srpnja, što je naišlo na neodobravanje jednog dijela političkih aktera, pritom je ipak urodila plodom. Poslovično disciplinirano HDZ-ovo biračko tijelo svoje je glasačko pravo dobro iskoristilo, pa je tako HDZ na ovim izborima dobio ukupno 603.103 glasova gradana (Što bi iznosilo 36,8 posto svih glasova kad bi Hrvatska bila jedna izborna jedinica), a Restart koalicija tek 414.614 (25,50 posto), odnosno 188.489 manje.

Pogledamo li opet rezultate prošlih parlamentarnih izbora, može se uočiti da su obje velike stranke izgubile dio podrške – HDZ 80.000 glasova, a SDP drastičnih 222.000, donosi Jutarnji list.

Ucitavanje vijesti

Politika

Pupovac: Ne želim biti ministar, takvih je ponuda već bilo

Published

on

Večeras je predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac gostovao u Dnevniku Nove TV i tom je prigodom između ostalog komentirao mogućnost da postane ministar u novoj Plenkovićevoj vladi.

Na upit je li vrijeme da postane ministar u vladi, kazao je da je on takve ponude već imao.

„Bilo je takvih ponuda u ranijim vremenima, ali ja imam drugih poslova koje ne namjeravam napuštati. Sutra ćemo imati predsjedništvo stranke, pa ćemo sve stvari koje imamo staviti na stol i nakon toga obavijesiti javnost“, kazao je Pupovac.

Dodao je kako je i Srbima i drugim manjinama potrebma jača participacija u institucijama. Nije točno precizirao, ali očito je mislio na mjesta ministara u Vladi.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije