Povezite se

EU

Plenković na samitu EBRD-a poziva investitore da ulažu u zapadni Balkan

Objavljeno

-

Hrvatski premijer Andrej Plenković pozvao je investitore na samitu Europske banke za obnovu razvoj u ponedjeljak Londonu da ulažu u zapadni Balkan. 

“Hrvatska će učiniti sve što može da pomogne svojim jugoistočnim susjedima i investicijska zajednica trebala bi iskoristiti priliku na korist tih zemalja i na korist cijele Europske unije”, rekao je Plenković.

Plenković, kao premijer zemlje koja predsjedava Vijećem EU-a, i predsjednik EBRD-a Suma Chakrabarti otvorili su u ponedjeljak četvrti investicijski samit EBRD-a na temu zapadnog Balkana. 

Na samitu, koji se održava redovito od 2014. godine, oskupili su se premijer šest zemalja jugoistoka Europe: Duško Marković (Crna Gora), Edi Rama (Albanija), Oliver Spasovski (Sjeverna Makedonija), Zoran Tegeltija (BiH), Albin Kurti (Kosovo) i Ana Brnabić (Srbija).

“Mi smo zemlja koja najbolje poznaje to područje i koja pruža potporu tim zemljama kako bi se ubrzao njihov put prema Europskoj uniji. To je jedan od naših ključnih prioriteta”, rekao je Plenković.

Dodao je da je Hrvatska kao predsjedateljica Vijeća EU-a već postigla uspjeh uvrštenjem pitanje proširenja visoko na dnevni red EU-a. To je potaknulo i nekoliko drugih zemalja članica da uoči samita u Zagrebu, 6. i 7. svibnja organiziraju sastanke na visokoj razini na temu proširenja na zapadni Balkan.

Albanski premijer Edi Rama zahvalio se Plenkoviću i Hrvatskoj na onome što čini za regiju.

“Hrvatska je na neki način naš agent u Bruxellesu i istodobno mu služi kao prevoditelj za ovu regiju. Naravno, puno je lakše nama prevesti Bruxelles, nego nas prevesti Bruxellesu, ja to dobro znam, ali to je dio vašeg posla. Vi ste iskusan diplomat i želim vam sreću”, rekao je Rama.

“Kao vodeći investitor u regiji, veselimo se četvrtom investicijskom samitu za zapadni Balkan, koji je za EBRD prioritet. Naš je cilj otključati potencijal te regije podupirući veću stopu ekonomskog rasta kao i njezinu regionalnu i europsku integraciju”, rekao je predsjednik EBRD-a Suma Chakrabarti. On je najavio da će danas biti potpisano šest novih projekata za zapadni Balkan.

Dodao je kako je cilj samita istaknuti potencijal za investicije i biznis u području zapadnog Balkana.

EBRD je jedan od najvećih investitora u zapadnobalkanske zemlje u koje je do sada uložio 13 milijardi eura. 
 

EU

EK – Najniža plaća u Hrvatskoj treba biti barem 3500 kuna

Published

on

Nitko u Hrvatskoj za puno radno vrijeme ne bi smio zarađivati manje od 4425 kuna bruto, proizlazi iz inicijative Europske komisije o osiguranju pravedne minimalne plaće za sve radnike u Europskoj uniji.

Europska komisija pokrenula je drugu fazu savjetovanja s europskim sindikatima i udrugama poslodavaca o tome kako osigurati pravedne minimalne plaće za sve radnike u Europskoj uniji. Minimalac se ove godine kreće od najnižih 312 eura bruto u Bugarskoj do sedam puta više (2142 eura) u najbogatijem Luksemburgu. Iznos minimalne plaće propisan je zakonom u 21 državi članici, među njima je i Hrvatska gdje je minimalac 546 eura bruto, a u šest članica ugovoren je kolektivnim ugovorima.

Europski sindikati već su tražili da minimalac ne smije biti ispod 60 posto srednje plaće u državi, s time da bi bilo idealno kada bi se povećao na 60 posto prosječne plaće. Hrvatski bruto minimalac prema tome bi kriteriju bio 363 kune veći od sadašnjih 4062 kune bruto, a kad je o neto iznosu riječ, razlika bi bila oko 250 kuna pa bi umjesto 3250 najlošije plaćeni radnici zarađivali oko 3500 kuna.

U drugoj fazi savjetovanja koja će trajati do studenoga utvrdit će se mogućnosti djelovanja Europske unije kako bi se osiguralo da minimalne plaće budu utvrđene na primjerenoj razini i da se njima štite svi radnici. Socijalni su partneri u prvoj fazi savjetovanja prednost dali određivanju minimalne plaće kroz kolektivne pregovore. 

Europska unija najavljuje da će osigurati okvir za određivanje zakonski propisanih minimalnih plaća i njihovo redovno ažuriranje u skladu s jasnim i stabilnim kriterijima. Stoga Komisija razmatra i zakonodavne i nezakonodavne instrumente, tj. direktivu u području radnih uvjeta i preporuku Vijeća.

Osiguranje pravedne minimalne plaće političko je obećanje i prioritet nove šefice EU, njemačke političarke Ursule von der Leyen, koja je uvjerena da su problemi s pandemijom i zatvaranje ekonomije pojačali potrebu da se EU angažira na smanjivanju sve većih razlika u plaćama i suzbijanju siromaštva zaposlenih, piše u petak Večernji list.

Ucitavanje vijesti

EU

Slovenija zbog migranata rasporedila tisuću policajaca na granici s Hrvatskom

Published

on

Slovenija je na granici s Hrvatskom rasporedila dodatnih više od tisuću policajaca zbog povećanog priljeva migranata tzv. balkanskom rutom, objavio je u utorak policijski dužnosnik.

U zadnja dva tjedna primjećuje se povećani broj ilegalnih migranata na balkanskoj ruti, rekao je novinarima zamjenik glavnog ravnatelja policije Jože Senica.

Policija će pojačati nadzor na dijelovima granice u nadležnosti policijskih uprava Ljubljana, Novo mesto i Koper, koje su i inače najizloženije ilegalnim prelascima.

U akciji koja će trajati do petka policija će koristiti sva raspoloživa tehnička sredstva i kao dosad pomagat će joj pripadnici vojske, rekao je Senica.

Govoreći o ilegalnim migracijama, premijer Janez Janša je u ponedjeljak navečer najavio da će njegova vlada postrožiti politiku prema ilegalnim migrantima nakon odluke europskog suda da ne postoji kolektivno pravo na azil. 

Time je doveo u pitanje odluku bivše vlade o pristupanju Slovenije tzv. Marakeškom sporazumu. 

“Neke su stvari puno lakše nakon što je Europski sud za ljudska prava donio različito tumačenje prava na azil od naših slovenskih sudova”, kazao je Janša televiziji NOVA24.TV.

Ucitavanje vijesti

EU

Austrija protiv predloženog plana za oporavak Europe

Published

on

Austrijski kancelar Sebastian Kurz

Austrija neće u ovome obliku podržati prijedlog Europske komisije (EK) o fondu za oporavak europskog gospodarstva od pandemije koronavirusa, rekao je u subotu austrijski ministar financija Gernot Bluemel.

Komisija je u srijedu predložila instrument za oporavak od 500 milijardi eura bespovratne pomoći najteže pogođenim državama članicama i sektorima te 250 milijardi koje bi se dodjeljivale kao povoljni zajmovi.

“Austrija je uvijek spremna pregovarati ali ovom paketu nećemo dati zeleno svjetlo”, izjavio je Bluemel za javni servis.

Dodao je da bi po tom prijedlogu Austrija u europski proračun uplaćivala dvostruko više nego sada.

“Austrijski doprinosi bi se popeli na dva posto BND-a a to je neprihvatljivo”, istaknuo je austrijski ministar.

Kancelar Sebastian Kurz je u razgovoru za njemački dnevnik Die Welt sredinom tjedna izrazio nadu da će EK izaći u susret tzv. “štedljivoj četvorki”, Austriji, Nizozemskoj, Danskoj i Švedskoj.

“Mi, ‘štedljiva četvorka’, se nadamo da će naši interesi biti uzeti u obzir. Mi želimo biti solidarni ali smo zbog naših građana koji rade naporno i koji plaćaju porez, isto tako dužni pobrinuti se za rješenje koje bi bilo pravedno”, rekao je Kurz.

Njegov koalicijski partner Zeleni protivi stavu narodnjaka. “Mislim da je velika greška što se Sebastian Kurz profilira kao predvodnik grupe zemalja koje odbijaju prijedlog EK-a”, rekla je predsjednica zastupničkog kluba Zelenih Sigrid Maurer za TV postaju ATV.

Osim plana za oporavak, EK je u srijedu predložila i revidirani Višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021-2027. od 1100 milijardi eura.

Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel najavio je da će se 19. lipnja održati fizički sastanak na vrhu država članica EU-a na kojem će se pokušati dogovoriti novi višegodišnji proračun i plan za oporavak.

Da bi prijedlozi Komisije prošli moraju dobiti jednoglasnu suglasnost država članica i pristanak Europskog parlamenta.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Najčitanije