Povezite se

Politika

Plenković: Milanović kada govori o žetončićima misli na svoje suradnike

Objavljeno

-

Premijer Andrej Plenković poručio je u nedjelju predsjedniku Republike Zoranu Milanoviću da kada je govorio da 30. svibanj nije Dan državnosti i da je to istrgovano sa ‘žetončićima’ u Saboru – vjerojatno mislio na svoje najbliže suradnike.

Predsjednik Republike Zoran Milanović je jučer izjavio kako je odluka o blagdanu, Danu državnosti 30. svibnja u Saboru izglasana žeton većinom. 

“Nitko nije došao u HDZ u ovom Saboru. Nitko tko je otišao iz SDP-a nije došao u HDZ, a to su ljudi koje je on (Milanović) stavljao na listu. Pa neka malo promisli kada govori o tome”, rekao je Plenković novinarima nakon svečanosti dodjele javnih priznanja Grada Zagreba.

Što se tiče Milanovićevog, kako ga je nazvao, svojevrsnog bojkota koji je jučer imao, Plenković smatra da je to “ispod razine institucije predsjednika Republike”.

Ponovno je podsjetio da je Vlada Ivice Račana 2001. na inicijativu Ive Škrabala promijenila datum Dana državnosti koji je postojao od 1991., ustvrdivši da nije bilo ničeg dojmljivog u obilježavanju Dana državnosti 25. lipnja i da to nije dobro.

“Promjena datuma dovela je do toga da se ključne državne blagdane počelo banalizirati. Smisao Dana državnosti je da građani shvate ključne trenutke svoje povijesti, osobito suvremene”, naglasio je Plenković.

Ustvrdio je i da je HDZ uvijek poštivao 25. lipnja i respektirao državu, dok ono što je Milanović učinio jučer nije respekt.

“Tu je ključna razlika između onih koji su uključivi i onih koji su isključivi. To je veoma bitan trenutak jučer, osobito pred izbore. To je glavna poruka koju mislim da će građani prepoznati i vidjeti”, kazao je premijer.

Za izjavu Vladimira Šeksa da Milanovića zbog izjava treba opozvati, Plenković je rekao da se radi o njegovom privatnom stavu.

Vezano za uhićenja u Hrvatskim šumama i državne tajnice Ministarstva uprave Josipe Rimac (HDZ) ocijenio je  da je “ovo prvi put u mandatu ove Vlade da se dogodilo da je netko uhićen, a da je bio na dužnosti”.

“Sve ovo drugo o negativnim načelnima, sukobu interesa itd., to su bile sve indicije i sumnje. U ovom trenutku osim jednog ministra koji je trenutno u procesu zbog nečega što se dogodilo godinama prije nego je bio ministar, protiv bilo koga drugog nema apsolutno ništa”, dodao je.

Poručio je i da je bilo koji trenutak dobar trenutak za borbu protiv korupcije i da čvrsto stoji iza toga kako “nema šanse da bilo tko ima upliva  niti smije imati saznanja o takvim akcijama”.

“Ako oporba tako mislio o radu DORH-a i policije, onda je to jako opasno. Onda to znači da oni ništa ne razumiju i ništa ne znaju”, poručio im je.

Komentirao je i istup predsjednika SDP-a Davora Bernardića koji je izjavio da je europski uspjeh Hrvatske Plenkovićev mit, poručivši čelniku najveće oporbene stranke da mora ići na edukacije da bi mogao meritorno govoriti o temama kao što je EU. 

“Ovo što je pokazao nije razina koja ulijeva povjerenje da bi mu se povjerio bilo koji operativni projekt, a kamoli vođenje Vlade”, dodao je premijer.

Tvrdi i da za HDZ ne predstavlja problem  što čelnik Domovinskog pokreta Miroslav Škoro i vukovarski gradonačelnik Ivan Penava izlaze zajedno na izbore.

No, istaknuo je da  svaka fragmentacija biračkog tijela od centra prema desno vodi jačanju ljevice.

“Škoro se pokazao u prvom krugu predsjedničkih izbora kao instrument koji je radio za SDP. Fragmentirao je biračko tijelo od centra desno, mobilizirao je ljevicu i sada na Pantovčaku ti ljudi koji su dali povjerenje Škori imaju Milanovića. Oni su se pokazali već kao partneri i saveznici”,  ocijenio je Plenković.

Rekao  je i da HDZ još nije finalizirao izborne liste te da razgovaraju s Marijanom Petir. 

“Mislim da smo postigli dogovor na obostrano zadovoljstvo i da će biti s nama na izborima za Hrvatski sabor”, dodao je.

Komentirao je i i nacrt zakona prema kojem bi samo 14 nedjelja u godini bilo radno, istaknuvši da nije isto je li slobodan dan nedjelja ili neki drugi dan u tjednu. Poručio je i da su se gledali ekonomski, financijski i fiskalni efekti na proračun.

Vezano za predsjedanje Vijećem EU rekao je da je ono bilo krajnje neobično s obzirom na pandemiju koronavirusa, ali i da je Hrvatska, kada se sve zbroji u ovim okolnostima, ostvarila puno toga i izvukla maksimum mogućega.

Politika

Milošević (SDSS): Da bi išli u Knin na obilježavanje VR Oluja treba priznati da su postojale i srpske žrtve

Published

on

Danas je Boris Milošević za N1 otkrio svoja viđenja vezana za sastavljanje nove Vlade ali i neka druga politička gledanja iz kuta SDSS-a.

Kad je riječ o njegovom imenu koje se spominje da bi upravo on trebao biti potpredsjednik Vlade iz redova manjina, kaže da su mu poznate takve špekulacije jer ima iskustva u izvršnoj vlasti, ima iskustvo mandata saborskog zastupnika, poznaje puno ljudi u politici, onih u državnoj upravi i Saboru, poznaje dosta ministara i ljudi na pozicijama pa je logično da se o tome špekulira, ali o tome u stranci nisu razgovarali.

Kaže da će o tome odlučiti stranka.

Stranka će u ponedjeljak donijeti odluku, kaže Milošević i dodaje da je nezahvalno licitirati o imenima, jer može doći neko ime koje uopće nije poznato javnosti.

SDSS je premijeru Andreju Plenkoviću izrazio želju i ambiciju da kao stranka imaju poziciju potpredsjednika Vlade i složili su se da bi to bio najbolji model suradnje nacionalnih manjina i HDZ-a, istaknuo je.

Kad je riječ o nacionalnim manjinama Milošević kaže da se nastavlja suradnja sa Plenkovićem i HDZ-om jer je ovo ipak novi mandat, neki novi početak i naravno da moramo biti optimisti.

Ja sam tu umjereni optimist, jer znam da nas najesen čeka brdo problema, što tekućih, što dugova iz prošlog mandata. Naglasak je pravo na jezik i pismo, unapređenje manjinskog obrazovanja u svim dijelovima gdje žive srpske nacionalne manjine”, rekao je Milošević, koji je dodao da mu je drago što Domovinski pokret Miroslava Škore neće sudjelovati u vladajućoj većini.

“Imamo jako puno političkih aktera koji nastoje dizati tenzije, koji nemaju nikakav drugi sadržaj, nego da dižu tenzije na antimanjinskoj i antisrpskoj retorici”, rekao je Milošević o političkoj sceni u Hrvatskoj.

Na pitanje da i će u cilju poboljšanja odnosa predstavnici srpske nacionalne manjine u sklopu obilježavanja Vojno-redarstvene operacije Oluja 5. kolovoza otići u Knin, Milošević je rekao da o tome u stranci nisu razgovarali.

“Da bi se došlo u Knin, moraju se stvoriti pretpostavke, mora biti dijalog prije dolaska u Knin i mora se priznati i poštovati činjenica da su postojale i srpske žrtve. Ako bi se stvorile te pretpostavke, onda bismo mogli govoriti o dolasku u Knin”, rekao je Milošević.

Komentirajući prosvjede koji se nekoliko dana održavaju u Beogradu i drugim gradovima u Srbiji, Milošević je rekao da ih nije pratio, ali da mu je drago što su, primjerice, jučerašnji prosvjedi bili mirni, jer ne podržava nasilje ni u kojem obliku.

Ucitavanje vijesti

Politika

Donacije: Za sada je najviše dobila Hrvatska konzervativna stranka (HKS), više i od HNS-a

Published

on

Marijan Pavliček predsjednik HKS

Dio političkih stranaka već je ispunio svoju dužnost i izvijestio o donacijama koje je dobio u prvoj polovici ove godine, za sada je najviše dobila Hrvatska konzervativna stranka (HKS), više i od HNS-a kojem su donatori uvijek bili skloni.

 HKS, koja je u koaliciji sa DP Miroslava Škore, na nedjeljnim izborima osvojila četiri zastupnička mjesta, od donatora je od 1. siječnja do 30. lipnja dobila 164 tisuće kuna za redovne političke aktivnosti.

Europarlamentarka Ruža Tomašić stranci je donirala 20 tisuća kuna, predsjednik Marijan Pavliček pet tisuća, ugostiteljski objekt U2 deset tisuća kuna.

 HNS-u su donatori na račun uplatili ukupno 143 tisuće kuna, 21 tisuću manje nego HKS-u. Maksimalno mogućih, 30 tisuća kuna stranci je donirao glavni tajnik Srećko Ferenčak, Ivan Vrdoljak uplatio je 16 tisuća kuna, a predsjednik HNS-a Predrag Štromar, jedini HNS-ovac u novom Saboru, 7.000 kuna.

 Niz stranaka, među kojima i one zastupljene u Saboru, navodi da u prvoj polovici godine nije imao donacija, među njima su Pupovčev SDSS, HSU Silvana Hrelje, IDS, Promijenimo Hrvatsku.

 I nezavisni saborski zastupnik (češke i slovačke manjine) Vladimir Bilek  izvijestio je da nije imao donacija.

 Koliko su od donatora dobile najveće stranke, HDZ, SDP, Most…još nije poznato, najkasnije će se znati sredinom srpnja.

 Naime, političke stranke, nezavisni saborski zastupnici i nezavisni lokalni vijećnici moraju do 15. srpnja Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) podnijeti izvješća o donacijama. Rade to unoseći ih u informacijski sustav za nadzor financiranja, a DIP ih potom objavljuje prvog radnog dana od dana dostave.

 Subjekti koji u propisanom roku i na propisani način ne dostave svoja izvješća, rade prekršaj za koji mogu biti novčano kažnjeni. Stranke mogu biti kažnjene od 10 tisuća do čak 100 tisuća kuna, a nezavisni  zastupnici i vijećnici od dvije tisuće do 20 tisuća kuna.

Ucitavanje vijesti

Politika

Premijer Plenković saziva sve paramentarne stranke zbog krize koja slijedi

Published

on

Kao što smo javljali jučer je budući mandatar Vlade Andrej Plenković okupio u Banskim dvorima zastupnike nacionalnih manjina kako bi dogovorili okvire za buduću suradnju.

Bilo je izjava manjinskih zastupnika prije samog sastanka da će tražiti neka ministarstva, no na kraju je dogovoreno da će manjinama pripasti mjesto potpredsjednika Vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava. Ovo je slučaj da je u rekordnom roku, skoro pa ni tjedan dana nakon parlamentarnih izbora, postignut dogovor koji će Plenkovićevoj novoj Vladi jamčiti minimalnu većinu od 76 zastupničkih ruku.

U HDZ-u su uvjereni da će ta većina s vremenom i rasti, no nevezano uz okupljanje većine, iz Banskih dvora najavljuju da će Plenković idući tjedan na sastanak pozvati predstavnike svih stranaka koje su dobile mandat na izborima.

Za jedan medij potvrđeno je da će ih premijer okupiti iz poštovanja prema njima i prema biračima, kako bi razgovarali o njihovu viđenju ključnih izazova koji su pred Hrvatskom – potvrdio je za Večernji list glasnogovornik Vlade Marko Milić, što bi značilo da će se tražiti što širi konsenzus uoči gospodarske krize s kojom se Hrvatska tek treba suočiti.


Ucitavanje vijesti

Najčitanije