Plenković i Pejčinović Burić: Euro, Schengen i OECD hrvatski su vanjskopolitički prioriteti za 2018.

FaH

Približavanje Hrvatske eurozoni, šengenskom prostoru i Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) tri su glavne vanjskopolitičke točke za nadolazeću godinu, istaknuli su u srijedu premijer Andrej Plenković i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić na svečanom primanju za predstavnike Diplomatskog zbora u Zagrebu.

“Tri točke naših ambicija u godinama koje su pred nama su približavanje onim kriterijima koji su potrebni za preuzimanje eura kao valute, naša želja da budemo dio šengenskog prostora, te članstvo u OECD-u kao realno gledajući zadnjoj organizaciji kojoj Hrvatska u ovom trenutku može pripadati”, naglasio je premijer Plenković na domjenku kojemu su, osim pripadnika Diplomatskog zbora, prisustvovali predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, ministri i predstavnici vjerskih zajednica, poslovnog svijeta i krovnih sindikata.

“Siguran sam da ćemo tijesnom suradnjom predsjednice, Sabora, diplomacije i drugih aktera u društvu ispuniti te ciljeve i da će oni donijeti ono što nam je najbitnije, a to je kvalitetniji život svih naših građana”, poručio je premijer okupljenima u Državnoj rezidenciji u Visokoj ulici.

Plenković je rekao kako je godina iza nas bila “zaista izazovnija nego što je bilo tko planirao”, ne samo zbog pokušaja provedbe niza mjera planiranih u političkom programu, nego i zbog suočavanja s “određenim nasljeđenim pitanjima, pa i svojevrsnim kriznim upravljanjem”.

“Naročito mi je drago da smo našim angažmanom kroz Zakon o izvanrednoj upravi u trgovačkim društvima od sistemskog značaja spriječili jednu ozbiljnu gospodarsku krizu u zemlji, jedan domino efekt za naše gospodarske subjekte i financijski sustav”, kazao je premijer, naglasivši kako je to omogućilo nikad uspješniju turističku sezonu i nastavak kvalitetnih makroekonomskih trendova.

Svečano primanje predsjednika Vlade Andreja Plenkovića u prigodi božićnih blagdana

Kao osobito važnu Plenković je naglasio želju za “gradnjom tolerantnog, uključivog društva u kojem se poštuju ljudska prava, sloboda medija, pravo govora i kritike, te u kojemu su manjine čvrsto zaštićene i integrirane u društvo”.

Šefica diplomacije poručila je kako hrvatski prioriteti u idućoj godini ostaju isti – daljnje jačanje i razvijanje Europske unije, njezino proširenje na jugoistok Europe, aktivno sudjelovanje u međunarodnim institucijama, ali i snažnija suradnja s euroazijskim prostorom, Afrikom, Latinskom Amerikom i Australijom.

Hrvatska je u 2017. započela angažman unutar Vijeća za ljudska prava Ujedinjenih naroda u kojemu će biti do 2019. godine, a od svibnja do studenog iduće godine predsjedat će Odborom ministara Vijeća Europe, podsjetila je Pejčinović Burić.

Također, u godini na isteku Hrvatska je predsjedala Procesom suradnje u jugoistočnoj Europi, a 2018. predsjeda Srednjoeuropskom inicijativom koju će “pokušati još više oživjeti i dati joj bolji sadržaj”, rekla je ministrica.

Hrvatska se 2017. počela intenzivno pripremati za predsjedanje Vijećem EU-a koje ju očekuje 2020. godine što će biti “velika matura za našu diplomaciju i javnu administraciju”, smatra ministrica, koja je dodala kako je započet i rad na pripremama za članstvo u OECD-u.

Od preostalih prioriteta ministrica je spomenula inicijativu “Kinu+16” koja uključuje zemlje središnje i istočne Europe i Kinu, te je izrazila nadu da će Hrvatska u narednom razdoblju preuzeti predsjedanje tom inicijativom. (Hina)