Povezite se

Vijesti

Plenković i Bandić potpisali sporazum o izgradnji dječje bolnice

Objavljeno

-

Premijer Andrej Plenković i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić potpisali su u ponedjeljak okvirni sporazum o suradnji na pripremi projekta “Izgradnja nacionalne dječje bolnice”, što je prvi korak u realizaciji izgradnje te bolnice u zagrebačkom Blatu.

Vrijednost tog strateškog Vladina projekta je 42,3 milijuna kuna, od čega je 85 posto financirano iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Ostatak sredstava bit će osiguran iz državnog i zagrebačkog proračuna.

Objedinit će kapacitete Klinike za dječje bolesti i dijelove drugih zagrebačkih bolnica

Ministarstvo zdravstva je u suradnji s Gradom Zagrebom počelo izradu tehničke i projektne dokumentacije, što je preduvjet za prijavu projekta izgradnje nacionalne dječje bolnice za sufinanciranje iz europskih fondova u idućem programskom razdoblju.

Nova dječja bolnica trebala bi objediniti postojeće kapacitete Klinike za dječje bolesti u Zagrebu i dijelove pedijatrijskih kapaciteta drugih zagrebačkih bolnica, te osigurati provedbu zdravstvene zaštite na području ginekologije i opstetricije.

Plenković je nakon potpisivanja sporazuma u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici istaknuo kako se radi o strateškom Vladinu projektu, kojim se želi omogućit najbolja skrb najmlađim pacijentima.

“Pitanje zdravstva je uistinu projekt za generacije. Svi znamo kakav je danas naš zdravstveni sustav, koliki su njegovi troškovi i koliko je važno da bude dostupan i održiv. Da zdravstvene usluge koje se pružaju našim građanima budu na najvišoj razini, uz posebnu brigu o najmlađima, trudnicama, rodiljama i majkama, mora biti na visokom mjestu prioriteta”, rekao je premijer.

Dječja bolnica prva faza nove nacionalne sveučilišne bolnice

“Vlada će sa svoje strane učiniti sve da se krene u ovaj projekt. On će trajati malo dulje nego što je naš prvi mandat, ali ćemo učiniti sve da se projekt realizira jer smatramo da je nužan i koristan”, naglasio je Plenković

Priprema za sporazum trajala je 2,5 godine kroz rad povjerenstva koje su osnovali Ministarstvo zdravstva i Grad Zagreb, a njegova realizacija trajat će iduću godinu dana, kako bi se učinilo sve potrebno za apliciranje za sredstva EU fondova za iduće financijsko razdoblje od 2020.

Ministar zdravstva Milan Kujundžić najavio je da će nacionalna dječja bolnica biti prva faza izgradnje nove nacionalne sveučilišne bolnice, a omogućit će sve oblike liječenja djece na jednom mjestu.

Podsjetio je kako se ideja  izgradnje nacionalne sveučilišne bolnice javila prije 40 godina, kada su Zagrepčani kroz samodoprinos izdvajali za njezinu izgradnju na lokaciji Blato, no projekt je zaustavljen zbog rata i nikada nije nastavljen.

“S time se više ne može čekati”, poručio je Kujundžić i dodao kako je Vlada donijela odluku da se u partnerskom odnosu sa Zagrebom krene u izgradnju dječje bolnice, kao prve faze buduće nacionalne sveučilišne bolnice na istoj lokaciji.

Dotrajalost zgrada u Zagrebu

“Zdravstvena zaštita djece u Zagrebu, prvenstveno zbog dotrajalosti i zaostalosti zgrada traži žurne promjene, stvaranje centara izvrsnosti i njihovo funkcionalno povezivanje”, kazao je Kujundžić i podsjetio da su postojeće zgrade zagrebačkih bolnica izgrađene prije više od 100 godina.

Bolnice su na više lokaciji, zbog čega imamo disperziju kadrova i opreme uz brojne pristupne barijere i bez parkinga, dodao je.

“Nova bolnica omogućit će da na jednom mjestu imamo koncentriranu stručnu elitu, visokosofisticiranu opremu, sve oblike liječenja i najvišu razinu usluga”, poručio je Kujundžić .

Studija izvodljivosti će pokazati hoće li se za novu bolnicu moći iskoristiti postojeća građevina u Blatu ili će se morati graditi iznova, kaže ministar zdravstva.

Statički je zgrada u redu, ali je pitanje može li se funkcionalno i sadržajno prilagoditi ono što je izgrađeno prije više od 40 godina, dodao je. 

Zagrepčani kroz samodoprinose izdvojili 314 milijuna maraka

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić napomenuo je kako je dječja nacionalna bolnica 2017. godine uvrštena u strategiju razvoja Zagreba.

Podsjetio je da su Zagrepčani 80-ih godina prošlog stoljeća kroz dva samodoprinosa izdvojili tadašnjih 314 milijuna maraka.

“Zagrepčani su to izdvojili i ne smijemo ih iznevjeriti, moramo nastaviti s ovim sa čim smo započeli, da to realiziramo na dobrobit Grada Zagreba i ove zemlje”, rekao je Bandić.

Goran Roić, ravnatelj Klinike za dječje bolesti Zagreb, koja bi trebala jednog dana preseliti u novu dječju bolnicu, kaže da bi u novoj zgradi dobili daleko veći prostor od sadašnjeg, a riješili bi i problem s parkiranjem.

Klinika danas hospitalizira više od 12.000 djece godišnje, a obavljaju više od milijun postupaka i 250.000 specijalističkih pregleda, u njoj se liječe djeca iz cijele Hrvatske.

“Preseljenje bi nam omogućilo širenje medicinske djelatnosti te smještaj roditelja i djece na primjerenijoj razini nego danas”, kaže Roić.

Svijet

Više od milijun zaraženih koronavirusom, više od 50 tisuća umrlih

Published

on

Koronavirus je potvrđen u više od milijun osoba u svijetu, a umrlo je više od 50 tisuća, pokazuju podaci Sveučilišta John Hopkins u četvrtak navečer. 

Na Sjedinjene Države otpada više od 20 posto ukupnog broja zaraženih (236.339), a druga po broju zaraženih je Italija (115.242), nakon koje slijedi Španjolska (110.238), Njemačka (84.600) te Kina (82.432).

Najviše je osoba umrlo u Italiji, preko 13 tisuća, a u Španjolskoj je umrlo više od 10 tisuća ljudi.

U SAD-u, gdje se koronavirus proširio kasnije nego u Europi, umrlo je oko 5.600 osoba.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) proglasila je globalnu pandemiju 11. ožujka.

Ucitavanje vijesti

Vijesti

Zdravstvenim radnicima u samoizolaciji prosječna plaća u prethodna tri mjeseca

Published

on

Zdravstveni radnici koji su u samoizolaciji zbog kontakta s osobama zaraženim koronavirusom imaju pravo na naknadu plaće u visini prosječne plaće u prethodna tri mjeseca, navodi se u uputi ministra zdravstva Vilja Beroša poslanoj u četvrtak bolnicama.

S obzirom da je od 25. ožujka zbog epidemije kornavirusa u bolnicama na snazi specifična organizacija rada, na isti način će se obračunavati i plaće zdravstvenih djelatnika koji su kod kuće i čekaju poziv poslodavca. 

Osim isplate plaća, upute o ostvarivanju prava zdravstvenih djelatnika za vrijeme trajanja epidemije uređuju korištenje godišnjih odmora i slobodnih dana, osiguranje prehrane te priznavanje profesionalne bolesti zbog izloženosti zarazi.

Zdravstveni radnici zbog izloženosti na radnom mjestu i kontakta s oboljelima pripadaju skupini zanimanja s povećanim rizikom od profesionalni bolesti pa će poslodavci moći podnijeti prijavu za ostvarivanje tog prava za svoje radnike.

Prema uputi Ministarstva zdravstva, zdravstveni će djelatnici neiskorišteni dio godišnjeg odmora moći prenijeti i iskoristiti najkasnije do 30. lipnja iduće godine.

Poslodavac će radniku na njegov pisani zahtjev umjesto uvećanja plaće za prekovremeni rad odobriti korištenje slobodnih dana, pri čemu se naglašava da poslodavac to ne može učiniti bez zahtjeva radnika.

Ravnateljima bolnica preporučeno je da, dok traje epidemija koronavirusa, osiguraju prehranu za sve djelatnike koji rade duže od dvanaest sati dnevno.

Hrvatski liječnički sindikat zadovoljan je tom odlukom, a predsjednica Renata Čulinović Čaić upozorava da su neki ravnatelji na različite načine primjenjivali prava na štetu radnika, posebno oko korištenja godišnjih odmora, dok su im prekovremene sate samovoljno pretvarali u slobodne dane.

“Zahvalni smo ministru što je prepoznao problem i izloženost ljudi na prvoj crti obrane od epidemije te je omogućio da se infekcija koronavirusom zdravstvenim djelatnicima prizna kao profesionalna bolest”, kaže Čulinović Čaić.

Ucitavanje vijesti

Svijet

Više od 50 tisuća ljudi umrlo od koronavirusa, stabilizacija u Italiji

Published

on

Prema podacima Sveučilišta Johns Hopkins u svijetu je od koronavirusa umrlo više od 50.000 ljudi, a prema broju novozaraženih čini se da se stanje stabilizirao u Italiji i da je vrhunac epidemije iza te najteže pogođene zemlje.

Sveučilište Johns Hopkins navodi da je ukupno umrlo 50.230 osoba od koronavirusa, a zaraženo je preko 980.000.

Najviše je ljudi zaraženo u Sjedinjenim Državama – 226.374,, zatim u Italiji 115.242 te u Španjolskoj 110.238.

Samo u američkoj državi New York, 92.381 osoba zaražena je koronavirusom, što je velik porast u odnosu na 83.712 dan ranije, objavio je guverner Andrew Cuomo na novinskoj konferenciji.

Već četvrti dan za redom broj novozaraženih ne odudara uvelike od prethodnog dana te je u srijedu zabilježeno 4.688 novih slučajeva, nešto manje od 4.782 dan ranije, dok je istoga dana umrlo 760 osoba, objavila je talijanska civilna zaštita u četvrtak.

Ukupno je u Italiji umrlo 13.155 osoba od Covida-19, što je oko 28 ukupnog broja smrtnih slučajeva na svijetu.

Od prvog slučaja 21. veljače koronavirus potvrđen je kod 115.242 osobe u Italiji.

Već četvrti dan broj novozaraženih u Italiji je unutar raspona od 4.050 do 4.782 slučajeva, zbog čega se čini da je vrhunac epidemije u Italiji završio.

Najveći broj zaraženih u Italiji zabilježen je 21. ožujka kada je koronavirus potvrđen kod 6 557 osoba. 

Od bolesti se u potpunosti oporavilo 18.278 Talijana, a 4.053 osobe smještene su na intenzivnoj njezi.

Španjolska prešla 10.000 mrtvih 

Španjoska je u četvrtak prešla broj od 10.000 mrtvih nakon rekordnih 950 smrti u 24 sata. 

Španjolska sada ima 10.003 umrlih od Covida-19, a broj mrttvih udesetorostručio se u samo dva tjedna. Više od 110.000 ljudi je potvrđeno zaraženih. No svakog dana broj mrtvih i broj zraraženih usporava.

Francuska je sljedeća u nizu po broju žrtava s 4.032 umrlih, prema podacima Johns Hopkinsa.

Po broju mrtvih slijedi Kina, u kojoj je epidemija i izbila krajem 2019., ali je prevladana, s 3.199 mrtvih te Iran s 3.160 žrtava.

Iza Irana su Sjedinjene Države s 2.921 žrtvom i dosad 217.263 zaraženih.

Preko 10.000 zaraženih u Kanadi, velik rast broja umrlih

Kanada je u četvrtak “prešla” brojku od 10.000 zaraženih, a broj umrlih porastao je za 21 posto, u odnosu na prethodni dan.

Kanadski zavod za javno zdravstvo objavio je da je broj zaraženih porastao s 9.017 na 10.132, a broj umrlih sa 105 na 127.

Zavod je istaknuo da su posebno zabrinuti zbog širenja koronavirusa kod starijih građana, dok su neki djelatnici u zdravstvenom sustavu izrazili zabrinutost zbog nedovoljnog broja zaštitne opreme, poput maski.

Premijer Justin Trudeau rekao je da su vlasti primile preko milijun maski u srijedu.

Najveći dnevni porast broja umrlih u Turskoj

Tursko ministarstvo zdravstva objavilo je u četvrtak da je 356 osoba umrlo od koronavirusa, što je 79 više u odnosu na prethodni dan i ujedno najveći dnevni porast.

Broj zaraženih porastao je za 2 456 te je do sada koronavirus potvrđen kod 18 135 osoba.

Prema službenim podacima u posljednja 24 sata provedeno je 18 757 testiranja u toj zemlji, a ukupno 125 556.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije