Povezite se

Svijet

Plenković: HV je jamac naše sigurnosti, a NATO pruža dodatni kišobran kolektivne sigurnosti

Objavljeno

-

Hrvatska vojska je jamac sigurnosti zemlje, a članstvo u NATO-u i njegov članak 5 daju Hrvatskoj ključni kišobran kolektivne sigurnosti, izjavio je u utorak u Londonu hrvatski premijer Andrej Plenković uoči samita Sjevernoatlantskog saveza.

“Za nas je važno da je Hrvatska vojska jamac naše sigurnosti, zahvaljujući prije svega slobodi koja je ostvarena požrtovnošću hrvatskih branitelja, a članstvo u NATO-u i njegov članak 5 daju nam onaj ključni kišobran kolektivne sigurnosti, koji i u budućnosti, a i danas, prevenira bilo kakve situacije agresije na Hrvatsku kakve smo imali početkom 90-tih”, rekao je Plenković u Londonu gdje sudjeluje na sastanku na vrhu NATO-a, koji obilježava svoju 70. obljetnicu.

Plenković je relativizirao izjavu francuskog predsjednika Emmanuela Macrona da je NATO doživio moždanu smrt.

“Francuska je poznata po tome da pokreće neke procese i otvara teme, pa će tako i skupina stručnjaka sljedećih godina promišljati o budućnosti Saveza. NATO je čvrst, snažan, ponekad ima razmirica, ima otvorenih pitanja, ali Savez je tu”, istaknuo je Plenković.

Hrvatska na summit dolazi s planom da do 2024. poveća izdvajanja za obranu na dva posto BDP-a, a od ukupnih izdvajanja za obranu 20 posto za opremanje i modernizaciju.

Prema tome planu, Hrvatska bi za obranu 2020. trebala izdvajati 1,74 posto BDP-a, 2021. 1,79 posto, 2022. i 2023. oko 1,86 posto te 2024. oko dva posto. Najveći dio povećanja obrambenog proračuna bit će usmjeren u opremanje i modernizaciju.

Kada je riječ o postocima za modernizaciju i opremanje, Hrvatska bi za te svrhe sljedeće godine izdvajala 9,74 posto od ukupnih troškova za obranu, 2021. godine 12,92 posto, 2022. godine 17,98 posto, 2023. 19,66 posto te 2024. godine 20 posto.

Hrvatska izdvajanja za obranu dosegnula su 1,68 posto BDP-a, ali od toga samo 6,73 za opremanje i modernizaciju, što je najmanje u NATO-u.

No, već s kupovinom helikoptera Black Hawks to se podiže skoro na 10 posto.

U nominalnim iznosima, ukupni obrambeni troškovi trebali bi se kretati od 7,19 milijardi kuna u 2020. prema 9,4 milijarde kuna u 2024.

Udio za opremanje i modernizaciju narastao bi sa 700 milijuna kuna u 2020. na 1,88 milijardi kuna u 2024.

Tim sredstvima osigurala bi se nabavka eskadrile borbenih zrakoplova i helikoptera Black Hawk, a poslužila bi i za razvoj sposobnosti u području specijalnih operacija, kao i nabavku vozila Bradley te nadogradnju vozila Patria s dodatnim oružnim sustavima.

Cilj je također razviti jednu srednje mehaniziranu brigadu po NATO standardima sa svime što jedna moderna brigada treba imati.

Plenković kaže da Hrvatska ima mogućnosti izdvojiti ta sredstva, da vlada vodi odgovornu fiskalnu politiku, ne zadužuje se i troši u skladu s mogućnostima.

“Hrvatska ima mogućnosti. Mi smo vlada koja je osigurala zdrav rast, nismo se zaduživiali kao vlade prije nas, nego naprotiv”, kaže Plenković.

Samit Saveza bit će prigoda i za neformalne razgovore s čelnicima zemalja članica, među njima i s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.

“Amerika je izrazito bitna zemlja svima, pa i Hrvatskoj. Za nas su važne teme razgovori o Savezu i unapređenje bilateralnih odnosa. Ako riješimo pitanje dvostrukog oporezivanja i ukidanja američkih viza za hrvatske građane to će automatski stvoriti pretpostavke za dinamiziranje naših odnosa”, rekao je Plenković.

U utorak navečer šefove izaslanstava primit će britanska kraljica Elizabeta II u Buckinghamskoj palaču, a nakon toga primit će ih domaćin skupa, britanski premijer Boris Johnson.

S premijerom Plenkovićem u hrvatskom izaslanstvu su i potpredsjednik vlade i ministar obrane Damir Krstičević, ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman te načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH general zbora Mirko Šundov.
 

Svijet

Srbija i Crna Gora skinute s EU-ova popisa sigurnih zemalja

Published

on

Zemlje članice Europske unije odlučile su u utorak skinuti Crnu Goru i Srbiju s popisa trećih zemalja iz kojih se može putovati u EU bez ograničenja, zbog povećanog broja zaraženih koronavirusom, doznaje se iz diplomatskih izvora.

Nakon isključenja Srbije i Crne Gore na popisu više nema nijedne europske zemlje iz koje se bez ograničenja može ulaziti u EU, osim možda  Gruzije, države koja se nalazi na granici između istočne Europe i zapadne Azije.
Na popisu je ostalo 13 zemalja: Alžir, Australija, Gruzija, Japan, Južna Koreja, Kanada, Kina, Maroko, Novi Zeland, Ruanda, Tajland, Tunis i Urugvaj.
Na sastanku Coreper-a (Odbor stalnih predstavnika zemalja članica EU-a) bilo je prijedloga da se s popisa maknu i Alžir i Maroko, ali to nije naišlo na potporu.
Zemlje članice EU-a odlučile su da će od 1. srpnja postupno početi ukidati ograničenja za ulazak na svoj teritorij iz trećih zemalja koje imaju sličnu ili bolju epidemiološku situaciju u pogledu koronavirusa.
Krajem prošlog mjeseca zemlje članice usvojile su preporuke s popisom od 15 zemalja iz kojih će se od 1. srpnja moći ulaziti u EU-u. To su bili Alžir, Australija, Crna Gora, Kanada, Gruzija, Japan, Maroko, Novi Zeland, Ruanda, Srbija, Južna Koreja, Tajland, Tunis i Urugvaj. Moći će ulaziti i građani Kine, ali pod uvjetom da Peking ukine ograničenja za ulazak državljana EU-a.
Popis se revidira i dopunjava svaka dva tjedna sukladno razvoju epidemiološke situacije. Ograničenja za putovanja mogu biti potpuno ili djelomično ukinuta ili ponovno uvedena za zemlje s popisa sukladno promjenama epidemiološke situacije.
Glavni kriterij za ulazak državljana trećih zemalja na područje Europske unije je broj novozaraženih na sto tisuća stanovnika u tim zemljama, a koji mora u prethodnih 14 dana biti “blizu ili ispod prosjeka EU-a”.
Također se traži stabilan ili opadajući trend novozaraženih. U obzir će se uzimati i pouzdanost i dostupnost podataka u trećim zemljama, kao i mjere koje se te zemlje uvele za građane zemalja Europske unije.
Za one zemlje koje se nisu našle na popisu, to jest za koje ograničenja za ulazak u EU i dalje vrijede, određene kategorije će kao i dosad moći ulaziti u EU, poput državljana EU-a i članova njihovih obitelji, osoba koje imaju dugoročno prebivalište u EU-u i članovi njihovih obitelji, zatim zdravstvenih radnika, onih koji rade u pograničnim zonama, koji su zaposleni u transportu roba itd.
Preporuke nisu pravno obvezujuće jer nadležnost u upravljanju granicama imaju isključivo zemlje članice, ali su važne zbog potrebe da zemlje članice djeluju koordinirano.
Zemlja članica EU-a ne bi trebala ukidati ograničenja za zemlje koje nisu na popisu, prije nego što se odluka o tome ne donese na koordiniran način.

Ucitavanje vijesti

Svijet

Berlin zbog hakerskih napada na Bundestag traži sankcije protiv Rusije

Published

on

Dodao

Njemačka vlada je zemljama članicama Europske unije predložila sankcije protiv Rusije zbog hackerskog napada na Bundestag prije pet godina, javlja Njemačka novinska agencija (dpa) u nedjelju.

“Njemačka vlada polazi od toga da je u hakerski napad na IT mrežu Bundestaga u svibnju 2015. bio umiješan jedan djelatnik obavještajne službe ruske vojske GRU. Zbog toga je vlada svojim partnerima iz EU-a predložila uvođenje zajedničkih sankcija protiv Moskve”, javlja dpa pozivajući se na odgovor koji je zastupnički klub stranke Ljevica dobio na upit njemačkoj vladi.

Njemačka vlada traži uvođenje sankcija pozivajući se na okvir Vijeća EU-a iz 2017. kojim se omogućuje uvođenje mjera za odvraćanje od kibernetičkih napada.

“Njemačka vlada je prijedloge za sankcije protiv Rusije potkrijepila obilnim paketom dokaza do kojih su došli istražni organi i podacima obavještajnih službi”, stoji u odgovoru njemačke vlade zastupničkom klubu Ljevice.

Glasnogovornik Europske unije je rekao kako zemlje članice mogu podnositi prijedloge za sankcije o kojima onda mora jednoglasno odlučiti Vijeće EU-a.

Njemačka kancelarka je svojedobno, oslanjajući se na rezultate istrage govorila o “nečuvenom i skandaloznom” slučaju.

Glasnogovornik zastupničkog kluba Ljevice za pitanja EU-a, Andrej Hunko smatra da je uvođenje sankcija “krivi odgovor” na ovakve napade. On, osim toga, strahuje da je poveznica koja vodi prema Rusiji možda “lažna i namjerno postavljena”.

Glavno državno odvjetništvo u Karlsruheu je početkom svibnja podiglo optužnicu protiv ruskog državljanina Dmitrija Badina kojeg se sumnjiči da je kao pripadnik jedne hakerske skupine sudjelovao u napadu na IT mrežu Bundestaga.

Tom prilikom je, kako se pretpostavlja, velika količina podataka, prije svega elektronske pošte zastupnika, prebačena na jedan server u inozemstvu.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Svijet

Prosvjed u Beogradu, incidenti ispred Skupštine Srbije

Published

on

U nekoliko gradova Srbije i u petak navečer održavaju se antivladini prosvjedi, potaknuti prije tri dana epidemiološkom i političkom situacijom u zemlji, a ispred Skupštine Srbije su nešto poslije 21 sat počeli incidenti.

Večeras je i prosvjednika i policije manje nego prethodnih dana. Ispred zgrade srbijanskog parlamenta postavljena je metalna ograda, a nakon što je stotinjak agresivnih prosvjednika pokušalo ući u parlament, na platou ispred zgrade Skupštine raspoređene su postrojbe žandarmerije i policije.

Prosvjed je počeo mirno, uz blokadu prometa ka središtu grada, a nekoliko skupina agresivnih prosvjednika, od kojih neki s ‘fantomkama’ na licu, bili su vrlo agresivni i prema izvjestiteljima beogradskih medija i u naguravanju potisnuli novinare sa stubišta ispred Skupštine.

Prosvjednici su razbili prozore na zgradi parlamenta.

Oko 21:45 policiji je počelo pristizati pojačanje.

Policija je ranije priopćila da je nakon napada i uboda nožem u svađi ispred parlamenta uhapšen napadač (47) koji je ozlijedio tridesetdvogodišnjeg muškarca. 

Ucitavanje vijesti

Najčitanije