Povezite se

Svijet

Plenković: HV je jamac naše sigurnosti, a NATO pruža dodatni kišobran kolektivne sigurnosti

Objavljeno

-

Hrvatska vojska je jamac sigurnosti zemlje, a članstvo u NATO-u i njegov članak 5 daju Hrvatskoj ključni kišobran kolektivne sigurnosti, izjavio je u utorak u Londonu hrvatski premijer Andrej Plenković uoči samita Sjevernoatlantskog saveza.

“Za nas je važno da je Hrvatska vojska jamac naše sigurnosti, zahvaljujući prije svega slobodi koja je ostvarena požrtovnošću hrvatskih branitelja, a članstvo u NATO-u i njegov članak 5 daju nam onaj ključni kišobran kolektivne sigurnosti, koji i u budućnosti, a i danas, prevenira bilo kakve situacije agresije na Hrvatsku kakve smo imali početkom 90-tih”, rekao je Plenković u Londonu gdje sudjeluje na sastanku na vrhu NATO-a, koji obilježava svoju 70. obljetnicu.

Plenković je relativizirao izjavu francuskog predsjednika Emmanuela Macrona da je NATO doživio moždanu smrt.

“Francuska je poznata po tome da pokreće neke procese i otvara teme, pa će tako i skupina stručnjaka sljedećih godina promišljati o budućnosti Saveza. NATO je čvrst, snažan, ponekad ima razmirica, ima otvorenih pitanja, ali Savez je tu”, istaknuo je Plenković.

Hrvatska na summit dolazi s planom da do 2024. poveća izdvajanja za obranu na dva posto BDP-a, a od ukupnih izdvajanja za obranu 20 posto za opremanje i modernizaciju.

Prema tome planu, Hrvatska bi za obranu 2020. trebala izdvajati 1,74 posto BDP-a, 2021. 1,79 posto, 2022. i 2023. oko 1,86 posto te 2024. oko dva posto. Najveći dio povećanja obrambenog proračuna bit će usmjeren u opremanje i modernizaciju.

Kada je riječ o postocima za modernizaciju i opremanje, Hrvatska bi za te svrhe sljedeće godine izdvajala 9,74 posto od ukupnih troškova za obranu, 2021. godine 12,92 posto, 2022. godine 17,98 posto, 2023. 19,66 posto te 2024. godine 20 posto.

Hrvatska izdvajanja za obranu dosegnula su 1,68 posto BDP-a, ali od toga samo 6,73 za opremanje i modernizaciju, što je najmanje u NATO-u.

No, već s kupovinom helikoptera Black Hawks to se podiže skoro na 10 posto.

U nominalnim iznosima, ukupni obrambeni troškovi trebali bi se kretati od 7,19 milijardi kuna u 2020. prema 9,4 milijarde kuna u 2024.

Udio za opremanje i modernizaciju narastao bi sa 700 milijuna kuna u 2020. na 1,88 milijardi kuna u 2024.

Tim sredstvima osigurala bi se nabavka eskadrile borbenih zrakoplova i helikoptera Black Hawk, a poslužila bi i za razvoj sposobnosti u području specijalnih operacija, kao i nabavku vozila Bradley te nadogradnju vozila Patria s dodatnim oružnim sustavima.

Cilj je također razviti jednu srednje mehaniziranu brigadu po NATO standardima sa svime što jedna moderna brigada treba imati.

Plenković kaže da Hrvatska ima mogućnosti izdvojiti ta sredstva, da vlada vodi odgovornu fiskalnu politiku, ne zadužuje se i troši u skladu s mogućnostima.

“Hrvatska ima mogućnosti. Mi smo vlada koja je osigurala zdrav rast, nismo se zaduživiali kao vlade prije nas, nego naprotiv”, kaže Plenković.

Samit Saveza bit će prigoda i za neformalne razgovore s čelnicima zemalja članica, među njima i s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.

“Amerika je izrazito bitna zemlja svima, pa i Hrvatskoj. Za nas su važne teme razgovori o Savezu i unapređenje bilateralnih odnosa. Ako riješimo pitanje dvostrukog oporezivanja i ukidanja američkih viza za hrvatske građane to će automatski stvoriti pretpostavke za dinamiziranje naših odnosa”, rekao je Plenković.

U utorak navečer šefove izaslanstava primit će britanska kraljica Elizabeta II u Buckinghamskoj palaču, a nakon toga primit će ih domaćin skupa, britanski premijer Boris Johnson.

S premijerom Plenkovićem u hrvatskom izaslanstvu su i potpredsjednik vlade i ministar obrane Damir Krstičević, ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman te načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH general zbora Mirko Šundov.
 

Svijet

Zbog afere s marihuanom najavljena kaznena prijava protiv predsjednika Srbije

Published

on

Afere koje se posljednjih mjeseci dovode u vezu čelnicima vlasti u Srbiji dobit će u ponedjeljak posve novu dimenziju kaznenom prijavom protiv predsjednika Aleksandra Vučića i njegova brata Andreja, kojeg se dovodi u vezu s plantažom marihuane na pojoprivrednom dobru “Jovanjica” u Vojvodini, a prijavu će podnijeti njegov politički saveznik kako bi se sprala ljaga s njegova imena.  

Kaznenu prijavu protiv sebe najavio je sam Vučić, rekavši da će ju podnijeti potpredsjednik njegove vladajuće Srpske napredne stranke (SNS) i gradonačelnik Novog Sada Miloš Vučević kako bi se, pokretanjem istražnog procesa pred policijom i tužiteljstvom otkrila istina o “Jovanjici” na kojoj je, uz organsko povrće, uzgajana i marihuana.

“Vučević će podnijeti prijavu protiv mene i Andreja zbog Jovanjice, da nas nadležni saslušaju i donesu zaključke”, rekao je Vučić novinarima u subotu, tijekom predstavljanja ruskih helikoptera na vojnom aerodromu u Batajnici, reagirajući na optužbe iz oporbe da je uhićeni Koluvija poslije intervencije policije prvo zvao Vučićevog brata Andreja.

Taj navodni poziv Koluvije bratu predsjednika države službeno je prošlog tjedna na tiskovnoj konferenciji zanijekao i ministar policije Nebojša Stefanović, koji je i visoki dužnosnik SNS-a, ustvrdivši kako ni on osobno nikad nije vidio Koluviju niti ga poznaje.

Aferu “Jovanjica” pokrenuo je, sasvim slučajno, jedan policijski dužnosnik otkrivši neovlaštenu uporabu policijske rotirke i krivotvorenu policijsku iskaznicu osobe zaustavljene zbog nasilničke vožnje autocestom.

Ispostavilo se da je riječ o Predragu Koluviji, vlasniku poljoprivrednog dobra “Jovanjica”, koji je iz državnog proračuna dobio poticaj za uzgoj organske hrane na toj farmi pored Stare Pazove, u Vojvodini.

Policija je, uhitivši 14. studenog Koluviju zbog krivotvorene policijske iskaznice i neovlaštenog korištenja policijske svjetlosne signalizacije na automobilu, daljnjom provjerom na farmi otkrila i plantažu za uzgoj marihuane i laboratorij za proizvodnju droge, 800 kilograma suhog kanabisa, te više tisuća stabljika sirove biljke, čija će težina biti utvrđena nakon sušenja.

Premda takve akcije – ne samo zbog nesvakidašnjeg otkrića o načinu i okolnostima uzgoja marihuane, već i po količini zaplijenjene droge – obično postanu razlogom promptnog službenog očitovanja ministarstva unutarnjih poslova, priopćenje je izostlao dulje od tjedna, što je u javnosti potaknulo brojna nagađanja i optužbe koje su uhićenog Koluviju dovele u vezu s bratom predsjednika Srbije.
Na tiskovnoj konferenciji u subotu prošlog tjedna Stefanović je kategorički zanijekao vezu Koluvije s bratom šefa države i bilo s kim iz vlasti.

“Mnogo spinova i laži, a u biti je to služilo samo da se negativna slika baci na dobru akciju policije. Ova akcija je rezultat rada države”, ustvrdio je Stefanović.
Najavljeni podnositelj kaznene prijave Miloš Vučević u subotu je za Radio-televiziju Srbije (RTS), rekao kako prijava sadrži “sve navode” kojim je javnost bila “bombardirana prethodnih 20 dana” i u kojima je naveden “niz optužbi na račun i Aleksandra i Andreja Vučića”.

“Bit ove prijave je da više nitko nema pravnog prostora da kaže: ‘netko treba reagirati’ i da se krene u postupke u koje treba krenuti, kako bi svakom u Srbiji bilo jasno šta je istina o Jovanjici –  da li je netko iz vlasti pomagao i sudjelovao u tome, da li ima sudjelovanja Aleksanda i Andreja Vučića, ili su oni koju su sve to tvrdili gnusno lagali”, rekao je Vučević.
On je naglasio da će, podnošenjem kaznene prijave, tužiteljstvo imati “akt po kojem bi trebalo djelovati” i započeti proces “da ne ostane sumnja”.

“Sada ćemo to istjerati do kraja – izvolite krenuti i provjerite činjenice i obavijestite javnost šta je točno”, rekao je Vučević.

Europska komisija je sredinom studenog u svom polugodišnjem izvješću o napretku Srbije u vladavini prava navela da je Srbija napredovala u zakonodavnoj i institucionalnoj reformi nekih oblasti, ali da treba ubrzati reforme u oblasti prvosuđa, slobode izražavanja, sprječavanju korupcije i organiziranog kriminala.

Ucitavanje vijesti

Svijet

Preminula zapaljena žrtva silovanja u Indiji

Published

on

Dodao

ndijka koju su pretukli i zapalili muškarci optuženi da su je silovali preminula je zbog srčanog zastoja, objavio je u subotu glasnogovornik bolnice Safdarjang u New Delhiju.

23-godišnjakinja je napadnuta i zapaljena u četvrtak u okrugu Unnao u pokrajini Uttar Pradesh. Bila je na putu prema susjednom gradu i saslušanju u slučaju kojeg je prošle godine podnijela protiv dva muškarca, optužujući ih da su je silovali.

Prvo je primljena u lokalnu bolnicu, pa helikopterom prebačena u New Delhi. Zadobila je opekline na 70 posto tijela, a preminula je u noći na subotu zbog srčanog zastoja, otkrio je doktor Shalabh Kumar koji ju je liječio. 

Uhićena su petorica muškaraca koje je navela u svojoj izjavi policiji. Među njima su i imena dvojice optuženih za silovanje.

U izjavi je navela kako su je tukli i zapalili, prenosi televizija NDTV. 

Usprkos strožim zakonima i mjerama potaknutih grupnim silovanjem i smrću mlade žene na autobusu u indijskoj prijestolnici krajem 2012., velik broj takvih slučajeva i dalje se događa u Indiji. 

Tjedan dana prije slučaja u Unnaou, u blizini Hyderabada 27. studenoga je silovana i zapaljena 27-godišnjakinja. To je pokrenulo prosvjede diljem Indije. 

Policija je objavila kako su četvorica optuženih za taj slučaj ustrijeljeni u petak dok su pokušali pobjeći iz pritvora.

Prema posljednjim podacima vlade, u Indiji je 2017. silovano 33 tisuće žena. 
 

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Svijet

Visoki kineski diplomat poručio Pompeu da bi se SAD trebao prestati miješati u unutarnje stvari Kine

Published

on

Dodao

Kineski visoki diplomat Yang Jiechi rekao je telefonski američkom državnom tajniku Mikeu Pompeou u subotu da bi se SAD trebao prestati miješati u unutarnje stvari Kine, prenijela je kineska državna televizija.

Jiechi je naveo zakon o ljudskim pravima Ujgura iz 2019. te zakon o ljudskim pravima i demokraciji u Hong Kongu iz 2019. američkog Kongresa kao primjere ozbiljne povrede međunarodnih odnosa te je kazao kako Peking zahtijeva da Washington “ispravi svoje pogreške” i “smjesta se prestane miješati u unutarnje poslove Kine”.

Zastupnički dom Kongresa je u utorak usvojio zakonski prijedlog kojim zahtijeva sankcije Kini zbog položaja muslimanskih Ujgura.

Stručnjaci UN-a i aktivisti tvrde da su kineske vlasti u logorima zatočile vjerojatno milijun Ujgura u najzapadnijoj kineskoj pokrajini Xinjiang.

Kina tvrdi da su logori otvoreni u sklopu protuterorističke akcije te da se zatočeni mogu tamo stručno usavršavati. 

Peking odbacuje navode o lošem položaju Ujgura.

Yang je rekao da su američki dužnosnici više puta dali izjave kojima se daje lažna slika i napada kineski politički sustav, unutarnje i vanjske politike te se upliće u unutarnje poslove Kine.

“Kina izražava oštro protivljenje i to oštro osuđuje”, rekao je Yang, prema kineskoj televiziji.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Najčitanije