Povezite se

EU

Plenković: Hrvatska očekuje dvostruko veći iznos od onoga što je dosad imala od EU-a

Objavljeno

-

Hrvatska iz paketa koji se sastoji od VFO-a i plana za oporavak od posljedica koronakrize očekuje dvostruko veći iznos europskih sredstava nego što je imala u proteklih sedam godina, izjavio je u četvrtak u Bruxellesu premijer Andrej Plenković.  

“Za Hrvatsku je važno da ukupan iznos koji će biti na raspolaganju bude otprilike dvostruko veći nego što je bio u prvih sedam godina našeg članstva u Uniji, kada se zbroje i jedna i druga košara,  VFO i instrument EU-a sljedeće generacije”, rekao je Plenković.

Hrvatski premijer sastao se u četvrtak popodne u Bruxellesu s predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom i predsjednicom Komisije Ursulom von der Leyen uoči sutrašnjeg sastanka na vrhu čelnika zemalja članica EU-a, koji će pokušati postići dogovor o Višegodišnjem financijskom okviru (VFO) i planu za oporavak od posljedica covida-19.

Između ta dva sastanka, Plenković je sudjelovao na video-konferenciji čelnika Europske pučke stranke.

Plenković je rekao da zasad zemlje članice imaju bitno različita stajališta o predloženom paketu o kojemu će se pokušati postići dogovor u sljedeća dva dana.

Podloga za raspravu na samitu je prijedlog predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela.

On je predložio Višegodišnji financijski okvir (VFO) za razdoblje 2021. do 2027. godine u iznosu od 1074 milijardi eura, 26 milijardi eura manje od prijedloga Komisije, ali je zadržao  prijedlog plana za oporavak u iznosu i obliku u kojem ga je predložila Komisija.

Plan oporavka nazvan “EU sljedeće generacije” (NGEU) predložen je u iznosu od 750 milijardi eura – 500 milijardi koje bi se dodjeljivale kao bespovratna pomoć i 250 milijardi kao zajmovi.

Čini se da će pitanje uvjetovanja korištenja sredstava, posebice uvjetovanje poštivanjem načela vladavine prava, biti jedno od najtežih. 

Tu je i zahtjev Nizozemske koja traži da odluke o odobravanju nacionalnih planova za oporavak i o isplati sredstava za njihovu provedbu donose sve zemlje članice jednoglasno.

Michel je predložio da se odluke o odobravanju nacionalnih planova donose kvalificiranom većinom, a odluke o isplati sredstava donosila bi Komisija uzimajući u obzir mišljenje država članica.

Čak i neke zemlje iz skupine štedljivih smatraju nizozemsko stajalište neprihvatljivim. 

Plenković je, ne imenujući nijednu zemlju, rekao da ima određenih zemalja koje traže da imaju praktički pravo veta na planove drugih zemalja.

“Iz našeg iskustva mislimo da takva ideja nije dobra, ona bi usporavala korištenje sredstava”, rekao je Plenković.

Ovo će biti prvi fizički sastanak na vrhu nakon pet mjeseci. Zadnji je bio 20. i 21. veljače i također je bio posvećen Višegodišnjem financijskom okviru, ali tada u bitno drukčijim okolnostima, prije izbijanja pandemije koronavirusa.

Plenković je rekao da se od tada, što se njega osobno i Hrvatske tiče, dogodilo prilično puno stvari: reizbor za predsjednika HDZ-a i pobjeda na parlamentarnim izborima, završeno je predsjedanje Vijećem EU-a, Hrvatska je ušla u ERM II te je dobio mandat za sastavljanje nove vlade.

“S prilično pozamašnom stečevinom u koferu dolazim na novi sastanak Europskog vijeća. Očekujem da svi budu konstruktivni, na razini očekivanja naših građana, bilo u Hrvatskoj, bilo u drugim članicama EU-a”, rekao je Plenković.
 

EU

Italija uvela obavezno testiranje za dolaske iz Hrvatske i još tri države

Published

on

Italija je u srijedu naredila obavezno testiranje na koronavirus za sve koji u zemlju stignu iz Hrvatske, Grčke, Malte i Španjolske.

Nekad najpogođenija europska država, Italija je uspjela smanjiti broj zaraženih koronavirusom, no dužnosnici strahuju od ponovnog širenja zaraze. 

Talijanske vlasti su u srijedu zabilježile 481 novozaraženih i 10 novih slučajeva, dvostruko više nego koliko ih je prosječno bilo u lipnju kad je počelo ublažavanje restriktivnih mjera uvedenih u ožujku. 

Talijanski ministar zdravstva Roberto Speranza je kasno u srijedu objavio da je potpisao uredbu kojom se zahtijeva test na koronavirus za sve koji stižu iz četiri države, a u potpunosti su zabranjeni dolasci iz Kolumbije. 

„Moramo nastaviti s oprezom kako bi zadržali rezultate koje smo postigli proteklih mjeseci kroz žrtvu svih“, napisao je na Facebooku. 

Hrvatska je u srijedu sa 130 novozaraženih zabilježila drugi najgori dan od početka pandemije, dok je Grčka s 262 slučaja zabilježila rekordan broj novooboljelih. 
 

Ucitavanje vijesti

EU

Slovenski mediji upozoravaju na povećan unos zaraza iz Hrvatske

Published

on

Slovenija je u srijedu zabilježila 31 novi slučaj zaraze koronavirusom, a vodeći mediji tvrde da je većinom riječ o uvezenim slučajevima s ljetovanja, posebno iz Hrvatske gdje borave brojni slovenski turisti.

Elektronički mediji, portali i novine ocijenijuju epidemiološku sliku u Hrvatskoj zabrinjavajućom, uz bombastične naslove poput  “Turisti, oprez: u Hrvatskoj broj novooboljelih ponovo skočio do neba”, “Zaoštravanje mjera zbog zaraženih turista?”, “Nove zaraze na Krku gdje ljetuju Slovenci”.

Više od polovine jučerašnjim zaraza potvrđeno je kod ljudi koji su boravili na odmoru, većinom u Hrvatskoj, prenijela je Slovenska televizija, pozivajući se na nacionalni institut za javno zdravlje.

Infektologinja Mateja Logar izjavila je za Slovenski radio da je uvoz virusa iz inozemstva ponovo “problematična točka”  budući da su novozaraženi većinom mladi ljudi, pa infektolozi ne znaju s kime su sve bili u kontaktu i kako su se zarazili.

Stručnjaci često upozoravaju mlade da se u inozemstvu drže propisanih higijenskih  i epidemioloških mjera te da izbjegavaju masovna okupljanja, posebno noćne klubove i velike zabave.

Mediji prenose da bi nekontrolirano širenje virusa unosom iz inozemstva mogao biti problematičan s obzirom na početak školske godine u rujnu, jer se nastava ne bi mogla odvijati kako je planirano, a možda bi trebalo i zatvarati škole.

Hrvatska posljednjih dana bilježi porast broja novozaraženih, a zdravstvene vlasti kažu da se uglavnom radi o ljudima koji se vraćaju s godišnjih odmora i o mladima koji su bili na mjestima za zabavu.

Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno je zabilježeno  5870 osoba zaraženih koronavirusom, od kojih je 160 preminulo, a 5024 se oporavilo.

Ucitavanje vijesti

EU

Plenković zadovoljan odlukom EK-a o predujmu za pomoć nakon potresa

Published

on

Hrvatski premijer Andrej Plenković objavio je u utorak na svom Twitteru da je zadovoljan odlukom Europske komisije o isplati predujma iz Fonda solidarnosti (EUSF) u iznosu od 88,9 milijuna eura za sanaciju šteta od potresa u Zagrebu i okolici.

Nakon kvalitetno pripremljenog zahtjeva vlade za pomoć iz Fonda solidarnosti EU-a za sanaciju šteta od potresa u Zagrebu i okolici, zadovoljni smo da je Europska komisija odobrila predujam u iznosu od 88,9 milijuna eura što je najveći predujam ikad isplaćen iz EUSF-a, objavio je Plenković.

Europska komisija je priopćila da će predujam isplatiti u narednim danima. EK će u međuvremenu dovršiti analizu zahtjeva hrvatskih vlasti i predložiti konačni iznos pomoći koji potom trebaju odobriti Europski parlament i Vijeće. 

Komisija ističe da se tim sredstvima podupire Hrvatsku u nastojanjima da pruži pomoć stanovništvu i ponovno uspostavi najvažniju infrastrukturu i usluge, stoji u priopćenju. 

Plenković je avansna sredstva od 89 milijuna eura najavio u srpnju, dodavši kako se nakon toga očekuje „nešto više od 500 milijuna eura“. 

„Današnjom odlukom nastoji se ublažiti veliki teret koji ta zemlja nosi i ponovno pokazati solidarnost EU-a u takvim teškim vremenima“, istaknula je u utorak povjerenica za koheziju i reforme Elisa Ferreira.

EUSF je fond osnovan 2002. u okviru kojega se pruža financijska potpora državama članicama i zemljama pristupnicama nakon teških prirodnih katastrofa. Dosad se koristio za 88 katastrofa u 24 države, u iznosu od 5,5 milijardi eura, dodaje se u priopćenju.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije