Povezite se

EU

Plenković Europskom parlamentu predstavio prioritete hrvatskog presjedanja EU-om

Objavljeno

-

EU se nalazi pred nizom izazova i mora naći načina odgovoriti na zabrinutosti svojih građana, upozorio je u utorak hrvatski premijer Andrej Plenković predstavljajući u Europskom parlamentu prioritete hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a.

“Pred EU-om stoji mnogo izazova. Svijet je svaki dan sve kompleksniji i naše zadaće sve brojnije, a sve je više onih koji nude jednostavne odgovore i instant rješenja, često neutemeljeno ili lažnim informacijama. Očekivanja naših građana rastu. Moramo im se približiti, slušati ih i odgovoriti na njihove brige”, rekao je hrvatski premijer na plenarnoj sjednici EP-a u Strasbourgu.

Slogan hrvatskog predsjedanja je “Snažna Europa u svijetu punom izazova”.

Kao prvu zadaću hrvatskog predsjedništva Plenković je naveo je dogovor o višegodišnjem financijskom okviru koji “mora zadovoljiti sve građane i države”, zbog čega se, kako je naglasio, moraju zadržati kohezijske i poljoprivredne politike, ali i adresirati novi izazovi. 

Poručio je kako Europa “mora djelovati brže” po pitanju proračuna jer će se u suprotnom razočarati građani, te kako Hrvatska želi postići brz napredak tijekom svog predsjedanja. 

Po pitanju brexita Plenković je ponovio kako se želi dovršiti uredan izlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz Unije, no i kako je period od 11 mjeseci “ekstremno kratak” za dogovor o budućim odnosima između dviju strana. 

Tijekom hrvatskog predsjedanja započet će i konferencija o budućnosti Europe kojoj je cilj približiti EU građanima i osnaživati njezin demokratski legitimitet, a Plenković je istaknuo kako je to prilika i da se shvati što je dovelo do brexita te zašto u nizu država postoji skepticizam prema Europi i jača populizam. 

“Konferencija mora garantirati uključenost svih članica, nacionalnih parlamenata i građana. Mora biti inkluzivna i otvorena”, rekao je premijer o toj inicijativi za koju će kao hrvatska povjerenica Komisije za demografiju i demokraciju biti zadužena Dubravka Šuica. 

Istaknuo je europska integracija Hrvatskoj bila “čvrst i jasan putokaz” u svim reformama, kao i da hrvatski primjer eurointegracije daje simboličku vrijednost nadolazećem sastanku na vrhu o proširenju EU-a na zapadni Balkan koji će se u svibnju održati u Zagrebu, dvadeset godina nakon prošlog takvog skupa u hrvatskoj prijestolnici. 

Na tom sastanku “želimo poručiti tim državama da, ako nastave reforme i ispune kriterije, njihov europski put se neće dovoditi u pitanje te da će im Unija u tome pomoći”, dodao je i naglasio kako Hrvatska želi otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom prije tog skupa, nakon što je Europsko vijeće to odbilo učiniti u listopadu. 

Plenković je navodeći četiri prioriteta hrvatskog predsjedanja  (Europa koja se razvija, Europe koja povezuje, Europa koja štiti i Europa koja je utjecajna) najavio da će posebna pozornost biti posvećena realizaciji europskog Zelenog plana za koji je potrebno osigurati financiranje. 

U obraćanju zastupnicima Plenković je istaknuo kako je ovo “povijesni trenutak za Hrvatsku” koja je tek nedavno stekla svoju suverenost.

“Tek prije trideset godina su u Hrvatskoj održani prvi slobodni izbori. Time je nakon devet stoljeća hrvatski narod ponovno stekao svoju suverenost, a Hrvatska se vratila na političku kartu svijeta”, rekao je hrvatski premijer pred polupraznom dvoranom EP-a, što je uobičajeno kad “manje” članice predstavljaju svoje predsjedanje,. 

“Priznanje smo stekli u teškim okolnostima ratne agresije. Hrvatska se zahvaljujući svojim braniteljima obranila i prije 25 godina oslobodila te se tada obnovila i krenula putem Europske integracije, a danas je prvi put za kormilom EU-a”, kazao je Plenković.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen se u svom obraćanju europarlamentarcima osvrnula na posjet Europske komisije Zagrebu prošlog tjedna, kazavši kako su povjerenici “bili svjedoci veoma poznatog i nevjerojatnog hrvatskog gostoprimstva” kao i “bogate hrvatske kulture, tradicionalnog folklora i raznolikosti”.  

“Vaša je država u tri desetljeća od groznog krvoprolića došla do toga da vodi Europsku uniju”, rekla je von der Leyen. 

“Nitko nije mogao zamisliti koliko ćete se brzo i snažno razviti od sticanja neovisnosti”, naglasila je Njemica. 

“To se dogodilo zbog volje vašeg naroda, zbog njegove žrtve i predanosti našim vrijednosti, kao i zbog odlučnosti da se pridruže našoj Uniji napretka, mira i blagostanja”, istaknula je predsjednica, dodavši kako će EU-u biti potrebna ta “odlučnost, jedinstvo i energija” po kojoj su Hrvati poznati.

EU

Hrvatski ministri predstavili prioritete predsjedanja odborima EP-a

Published

on

Niz hrvatskih ministara ili državnih tajnika predstavilo je u prva tri dana ovoga tjedna prioritete rotirajućuge predsjedanja Vijećem EU-a pred nadležnim odborima Europskog parlamenta.

Riječ je o uobičajenoj praksi na početku svakog šestomjesečnog predsjedanja Vijećem EU-a. Cjelovit program hrvatskog predsjedanja za sljedećih šest mjeseci predstavljen je u posljednje vrijeme u više navrata, što u Hrvatskoj, što u Bruxellesu. 

Premijer Andrej Plenković predstavio program i prioritete predsjedanja na planarnoj sjednici Europskog parlamenta 14. siječnja u Strasbourgu.

Sada je red na ministrima da predstave prioritete u svojim resorima pred nadležnim odborima Europskog parlamenta. Pojedini ministri imali su prezentaciju na više odbora, ovisno o tome što pokriva njihov resor.

Slična praksa uobičajena je i na prvim sastancima Vijeća EU-a, kada resorni ministar iz zemlje predsjedateljice predstavlja prioritete u svom resoru svojim kolegama iz drugih zemalja članica. Prvi sastanak kojim je predsjedavao neki hrvatski ministar bio je u utorak kada se sastalo Vijeće za ekonomiju i financije i tada je Zdravko Marić predstavio prioritete u svom resoru.

Prvi koji je predstavio prioritete u svom resoru pred odborom EP-a bio je ministar zdravstva Milan Kujundžić u ponedjeljak popodne.

U utorak je bilo čak 12 prezentacija. Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman predstavio je prioritete u Odboru za međunarodnu trgovinu, u Odboru za vanjske poslove i Odboru za razvoj. Ministar okoliša i energije

Tomislav Ćorić govorio je pred Odborom za okoliš i Odborom za industriju, istraživanje i energiju.

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković predstavila je prioritete pred Odborom za ribarstvo i Odborom za poljoprivredu.

Pred Odborom za kulturu i obrazovanje prioritete su predstavili ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak, ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Vesna Bedeković, ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek i zamjenik državnog tajnika u Središnjem državnom uredu za šport Krešimir Šamija.

Ministrica Bedeković bila je i pred Odborom za rad i socijalna pitanja te na Odboru za prava žena i ravnopravnost spolova.

Ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Marko Pavić predstavio je prioritete pred Odborom za regionalni razvoj.

Ministar gospodarstva Darko Horvat govorio je pred Odborom za unutarnje tržište i zaštitu potrošača i Odborom za industriju, istraživanje i energiju. Ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović bio je na Odboru za rad i socijalna pitanja.

Zdravko Marić predstavio je prioritete pred Odborom za Ekonomiju i monetarne poslove i Odborom za proračun. 

Državni tajnik u ministarstvu, mora, prometa i infrastrukture Josip Bilaver bio je pred Odborom a promet i turizam. Pred istim odborom bio je i državni tajnik u Ministarstvu turizma Frano Matošić. Bilaver je također bio i na Odboru za industriju, istraživanje i energiju.

Sljedeći tjedan nastupit će ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, unutarnjih poslova Davor Božinović, ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković i državna tajnica u Ministarstvu vanjskih poslova Nikolina Brnjac.

U raspravama koje uslijede nakon prezentacije prioriteta vrlo aktivno sudjeluju hrvatski zastupnici, koji su članovi tih odbora.

Ucitavanje vijesti

EU

Noćni vlakovi vraćaju se u Europu

Published

on

Izvor: Pixabay

Samo 40 kilograma emisije ugljikova dioksida na vašoj savjesti. Usporedite to s 410 kilograma koliko je potrebno za let preko Europe. 

To je jedan od argumenata za korištenje novog europskog noćnog vlaka koji je u ponedjeljak prvi put prevezao putnike od Beča do Bruxellesa. 

Pokretanje nove vozne linije dolazi u vrijeme kada sve više europskih zemalja razmatra širenje svoje željezničke ponude zbog putnika zabrinutih posljedicama letenja na klimu. 

Operater novog vlaka, Austrijske savezne željeznice (OBB), objavio je da će linija Nightjet prometovati nedjeljom i srijedom s polascima u 20.38 sati iz Beča i u 20.44 iz Innsbrucka. Povratna vožnja je dan kasnije. 

Put od Beča do belgijske prijestolnice uključuje zaustavljanja u Nuernbergu, Frankfurtu i Koelnu. 

Vlaku s klasičnim vagonima za sjedenje i spavaćim kolima za put treba 14 sati.  

Nakon godina opadanja broja noćnih vlakova zbog rasta popularnosti niskotarifnih zračnih linija, trend se pomalo mijenja jer su putnici sve zabrinutiji klimatskim promjenama. 

OBB je u tome pronašao svoju nišu i već je nekoliko godina pionir u oživljavanju noćnih linija. Direktor Andreas Matthae kaže da je ponosan na to. 

Jedna od prvih putnica, Liesbet Vandebroek koja živi u Austriji, ali radi za turističku zajednicu Flandrije, kaže da joj je važno da pri svojim čestim putovanjima u Bruxelles ostavlja što manji “ekološki otisak”, ali je bila i lirski raspoložena govoreći o romantičnosti noćnih vlakova. 

“Kao studentica putovala sam svuda noćnim vlakom.. To je ugodno i jako nostalgično”. 

S cijenama za sjedeća mjesta već od 19 eura, OBB je konkurentan s niskotarifnim zrakoplovima. Cijena za spavaća kola, međutim, mnogo je viša. 

OBB upravlja, sam ili u partnerstvu, s 27 noćnih vlakova, a pokretanje još jedne nove linije, za Amsterdam, planira se za prosinac. 

Prije tri godine OBB je kupio nekoliko noćnih vlakova njemačke državne željeznice Deutsche Bahna, za što Matthae priznaje da je u ono vrijeme bilo riskantno. 

Ali se isplatilo, dodaje nova austrijska ministrica zaštite okoliša Leonore Gewessler iz Stranke zelenih. To je u skladu s ambicijom austrijske vlade da zemlja do 2040. postane ugljično neutralna. 

“Nema grada u Europskoj uniji iz kojeg polazi tako mnogo noćnih vlakova kao iz Beča. A ta se mreža može i proširiti”, kaže Gewessler. 

Ucitavanje vijesti

EU

Anketa uoči Davosa: Kapitalizam čini “više štete nego koristi”

Published

on

Dodao

EPA/GIAN EHRENZELLER

Većina ljudi u svijetu vjeruje da kapitalizam u svojoj današnjoj formi čini više štete nego koristi, otkrilo je istraživanje uoči ovotjednog samita političke i gospodarske elite u Davosu. 

Edelman Trust Barometer, koji je u dva desetljeća ispitao desetke tisuća ljudi o njihovom povjerenju u ključne institucije, ove je godine prvi put nastojao saznati što ljudi misle o kapitalizmu. 

Autori istraživanja navode da su ih ranija istraživanja koja su pokazala rast osjećaja nejednakosti natjerala da pitaju građane jesu li počeli imati dublje sumnje u zapadne demokracije utemeljene na kapitalizmu. 

“Odgovor je ‘da’ “, rekao je David Bersoff, voditelj istraživanja koje je provela američka kompanija Edelman. 

“Ljudi preispituju je li ono što imamo danas i svijet u kojemu živimo danas, idealno za njihovu budućnost”, rekao je Bersoff. 

U istraživanju je sudjelovalo 34.000 ljudi iz 28 zemalja. Ispitani su građani zapadnih liberalnih demokracija poput SAD-a i Francuske, ali i građani Kine i Rusije.

Više od polovice svih ispitanih, njih 56 posto, smatra da “današnji kapitalizam čini više štete nego koristi u svijetu”. 

Istraživanjem pokrenutim 2000. su se nastojale provjeriti teorije političkog filozofa Francisa Fukuyame koji je nakon pada komunizma rekao da se liberalna demokracija sada smatra “krajem povijesti”.

No, od tada se javljaju kritičari koji se ne slažu s time i ukazuju na svašta – od rastućeg utjecaja Kine i sve raširenije pojave autokratskih vođa, trgovinskog protekcionizma i sve veće nejednakosti uslijed globalne financijske krize 2007/2008. godine. 

Na nacionalnoj razini nedostatak povjerenja u kapitalizam najprisutniji je na Tajlandu (75 posto), Indiji (74 posto) te u Francuskoj (69 posto). U drugim azijskim i europskim zemljama te onima u Perzijskom zaljevu, kao i u afričkim i latinoameričkim zemljama prevladava ista ocjena u vrijednosti od preko 50 posto. 

Jedino se u Australiji, Kanadi, SAD-u, Južnoj Koreji, Hong Kongu i Japanu većina ispitanih ne slaže s tvrdnjom da kapitalizam trenutno čini više štete nego koristi. 

Istraživanje je potvrdilo različitu vrstu zabrinutosti građana, od one zbog brzog tehnološkog razvoja i nesigurnosti posla, do izostanka povjerenja u medije i osjećaj da se nacionalne vlade ne znaju nositi s današnjim izazovima.

Pritom se podaci ponešto razlikuju pa su Azijci optimističniji od drugih u svijetu kada je riječ o gospodarskog perspektivi. Također se mišljenja razlikuju ovisno o statusu pa oni bolje obrazovani imaju više povjerenja u to kako se stvari vode. 

Čelnike korporacija koji će se ovaj tjedan okupiti u Davosu mogao bi zainteresirati podatak po kojemu je povjerenje u biznis veće nego u vlade te da 92 posto zaposlenih smatra bi glavni direktori kompanija trebali progovoriti o aktualnim društvenim i etičkim pitanjima. 

“Biznis je ispunio prazninu koju su ostavili populisti i stranačke vlade”, rekao je glavni direktor Edelmana Richard Edelman.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Najčitanije