Povezite se

EU

Plenković Europskom parlamentu predstavio prioritete hrvatskog presjedanja EU-om

Objavljeno

-

EU se nalazi pred nizom izazova i mora naći načina odgovoriti na zabrinutosti svojih građana, upozorio je u utorak hrvatski premijer Andrej Plenković predstavljajući u Europskom parlamentu prioritete hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a.

“Pred EU-om stoji mnogo izazova. Svijet je svaki dan sve kompleksniji i naše zadaće sve brojnije, a sve je više onih koji nude jednostavne odgovore i instant rješenja, često neutemeljeno ili lažnim informacijama. Očekivanja naših građana rastu. Moramo im se približiti, slušati ih i odgovoriti na njihove brige”, rekao je hrvatski premijer na plenarnoj sjednici EP-a u Strasbourgu.

Slogan hrvatskog predsjedanja je “Snažna Europa u svijetu punom izazova”.

Kao prvu zadaću hrvatskog predsjedništva Plenković je naveo je dogovor o višegodišnjem financijskom okviru koji “mora zadovoljiti sve građane i države”, zbog čega se, kako je naglasio, moraju zadržati kohezijske i poljoprivredne politike, ali i adresirati novi izazovi. 

Poručio je kako Europa “mora djelovati brže” po pitanju proračuna jer će se u suprotnom razočarati građani, te kako Hrvatska želi postići brz napredak tijekom svog predsjedanja. 

Po pitanju brexita Plenković je ponovio kako se želi dovršiti uredan izlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz Unije, no i kako je period od 11 mjeseci “ekstremno kratak” za dogovor o budućim odnosima između dviju strana. 

Tijekom hrvatskog predsjedanja započet će i konferencija o budućnosti Europe kojoj je cilj približiti EU građanima i osnaživati njezin demokratski legitimitet, a Plenković je istaknuo kako je to prilika i da se shvati što je dovelo do brexita te zašto u nizu država postoji skepticizam prema Europi i jača populizam. 

“Konferencija mora garantirati uključenost svih članica, nacionalnih parlamenata i građana. Mora biti inkluzivna i otvorena”, rekao je premijer o toj inicijativi za koju će kao hrvatska povjerenica Komisije za demografiju i demokraciju biti zadužena Dubravka Šuica. 

Istaknuo je europska integracija Hrvatskoj bila “čvrst i jasan putokaz” u svim reformama, kao i da hrvatski primjer eurointegracije daje simboličku vrijednost nadolazećem sastanku na vrhu o proširenju EU-a na zapadni Balkan koji će se u svibnju održati u Zagrebu, dvadeset godina nakon prošlog takvog skupa u hrvatskoj prijestolnici. 

Na tom sastanku “želimo poručiti tim državama da, ako nastave reforme i ispune kriterije, njihov europski put se neće dovoditi u pitanje te da će im Unija u tome pomoći”, dodao je i naglasio kako Hrvatska želi otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom prije tog skupa, nakon što je Europsko vijeće to odbilo učiniti u listopadu. 

Plenković je navodeći četiri prioriteta hrvatskog predsjedanja  (Europa koja se razvija, Europe koja povezuje, Europa koja štiti i Europa koja je utjecajna) najavio da će posebna pozornost biti posvećena realizaciji europskog Zelenog plana za koji je potrebno osigurati financiranje. 

U obraćanju zastupnicima Plenković je istaknuo kako je ovo “povijesni trenutak za Hrvatsku” koja je tek nedavno stekla svoju suverenost.

“Tek prije trideset godina su u Hrvatskoj održani prvi slobodni izbori. Time je nakon devet stoljeća hrvatski narod ponovno stekao svoju suverenost, a Hrvatska se vratila na političku kartu svijeta”, rekao je hrvatski premijer pred polupraznom dvoranom EP-a, što je uobičajeno kad “manje” članice predstavljaju svoje predsjedanje,. 

“Priznanje smo stekli u teškim okolnostima ratne agresije. Hrvatska se zahvaljujući svojim braniteljima obranila i prije 25 godina oslobodila te se tada obnovila i krenula putem Europske integracije, a danas je prvi put za kormilom EU-a”, kazao je Plenković.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen se u svom obraćanju europarlamentarcima osvrnula na posjet Europske komisije Zagrebu prošlog tjedna, kazavši kako su povjerenici “bili svjedoci veoma poznatog i nevjerojatnog hrvatskog gostoprimstva” kao i “bogate hrvatske kulture, tradicionalnog folklora i raznolikosti”.  

“Vaša je država u tri desetljeća od groznog krvoprolića došla do toga da vodi Europsku uniju”, rekla je von der Leyen. 

“Nitko nije mogao zamisliti koliko ćete se brzo i snažno razviti od sticanja neovisnosti”, naglasila je Njemica. 

“To se dogodilo zbog volje vašeg naroda, zbog njegove žrtve i predanosti našim vrijednosti, kao i zbog odlučnosti da se pridruže našoj Uniji napretka, mira i blagostanja”, istaknula je predsjednica, dodavši kako će EU-u biti potrebna ta “odlučnost, jedinstvo i energija” po kojoj su Hrvati poznati.

EU

Ledenjak na Mont Blancu samo što se nije odlomio, traje evakuacija stanovnika

Published

on

Dio ledenjaka Grandes Jorasses u talijanskom dijelu masiva Mont Blanca samo što se nije odlomio zbog vrućine pa je pokrenuta evakuacija više desetaka stanovnika i turista, objavile su lokalne vlasti u četvrtak.

Oko 500.000 kubičnih metara leda samo što se nije odvojilo od ledenjaka Panpincieux, na području općine Courmayeur, navodi se u uredbi općine regije Val d’Aosta, na granici s Francuskom.

Nekoliko cesta koje vode u dolinu Val Ferret je zatvoreno, sukladno uredbi. Vlasti su naredile evakuaciju tridesetak kuća u “crvenoj zoni” u donjem dijelu Val Ferreta.

Policija i civilna zaštita od jutros povode operacije evakuacija i osiguranja, dok lokalne vlasti brinu visoke temperature za sljedeća tri dana.

Ucitavanje vijesti

EU

Plenković: Skoro 600 milijuna eura europske pomoći za Zagreb

Published

on

Predsjednik Vlade Andrej Plenković izjavio je u utorak da se stvara europski okvir financiranja obnove u potresu stradalog Zagreba, za sada se radi o skoro 600 milijuna eura.

Podsjetio je da su tražilil sredstva iz Europskog fonda solidarnosti, pa će “Europska komisija sada donijeti odluku o avansnim sredstvima od 89 milijuna eura i nakon toga će doći još nešto više od 500 milijuna eura”.

Premijer je za Novu TV otkrio i da postoji mogućnost pomoći od Razvojne banke Vijeća Europa koja ima nišu za financiranje i stanovanje.

“Smatram da kvalitetnom pripremom možemo dobiti 500, 600 možda i 700 milijuna eura. Polako gradimo okvir međunarodnog financiranja obnove Grada Zagreba”, dodao je.

Objasnio je da su u pregovorima čelnika zemalja članica EU-a koji su postigli dogovor oko novog prijedloga Višegodišnjeg financijskog proračuna postojala tri segmenta dogovora – jedan je bio iznos sredstava kao reakcija na COVID-19, kao dio koji inače ne postoji na razini EU-a. “Zemlje koje nazivamo štedljivijima, to su Austrija, Danska, Švedska, Finska i Nizozemska, su htjele da balans između zajmova i bespovratnih sredstava bude 50:50.

Po njegovim riječima, u svojem je govoru rekao da su došli u vremenski tjesnac, da trebaju rješenje i da je ovo vrijeme da prestanemo produbljivati nepovjerenje jedni prema drugima – sjever prema jugu i istok prema zapadu.

Na pitanje tko će vraćati novac koji je Hrvatskoj osiguran premijer je rekao da se on vraća tek od 2026.  , i to kroz europski proračun te kroz kamate pa “ni vi ni ja, nitko to neće osjetiti.’

Po njegovim riječima, ’22 milijarde eura kroz sedam godina je 166 milijardi kuna, a smisao je da se ide u smjeru digitalnog gospodarstva i transformacije ekonomiju da se da onim sektorima koji će se razvijati.

Za rad od kuće rekao je da je postao neminovan ako se ne nađe lijek ili cjepivo, a Zakon o radu će ići u smjeru da zaštite radnika i zadrže radna mjesta.

Kada je riječ o novom mandatu, Plenković vjeruje da će sa 76 ruku  moći iznijeti mandat do kraja. “Most i Domovinski pokret tijekom kampanje imali su potpuno nerazuman ucjenjivački pristup, a takva vrsta politike i stavova ih je diskvalificirala iz suradnje s HDZ-om”, rekao je.

“Netko tko ide u političku utakmicu s takvim pristupom ili nema iskustva ili ne razumije kako politika funkcionira, a sada će imati prilike u oporbi to naučiti”, dodao je.

Plenković se čuo sa zaraženim ministrom uprave Ivanom Malenicom te vjeruje da će biti dobro, no kako neće moći sudjelovati na konstituirajućoj sjednici Hrvatskog sabora, svoju će prisegu dati kasnije.

Za odnos s predsjednikom Zoranom Milanovićem u budućnosti kaže da mora biti u skladu s Ustavom. Za početak 5. kolovoza odlaze na obljetnicu Oluje u Knin, a potom premijer odlazi na odmor.

Ucitavanje vijesti

EU

EU: postignut dogovor o sedmogodišnjem proračunu i planu za oporavak

Published

on

Čelnici zemalja članica Europske unije postigli su u utorak ujutro, nakon pet dana maratonskih pregovora, dogovor o planu oporavka EU nakon pandemije koronavirusa teškom 750 milijardi eura i sedmogodišnjem proračunu od 1074 milijarde eura.

 “Uspjeli smo. Vjerujem da će ovaj dogovor biti promatran kao ključni trenutak na europskom putovanju, ali će nas također uvesti u budućnost”, izjavio je predsjednik Europskog vijeća Charles Michel u ponedjeljak u ranim jutarnjim satima.
 Plan za oporavak od 750 milijardi eura predviđa 390 milijardi bespovratne pomoći i 360 milijardi zajmova.

Ovaj sporazum šalje konkretan signal da je Europa snaga za akciju”, kazao je Michel na konferenciji za novinare.

“Ne radi se samo o puno novca, već o radnicima i obiteljima, njihovim radnim mjestima, zdravlju i njihovoj dobrobiti. Vjerujem da će se na ovaj sporazum gledati kao na ključni trenutak europskog putovanja, ali će nas također lansirati u budućnost”, istaknuo je Michel.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron je kazao da se radi o “uistinu povijesnom” sporazumu te da je uvjeren da plan oporavka i višegodišnji financijski proračun mogu odgovoriti na izazov koji predstavlja pandemija koronavirusa.

“Ovo je samit čiji su zaključci uistinu povijesni (…) prvi puta smo uspostavili kolektivni plan oporavka i s tim planom ćemo tijekom naredne tri godine gotovo udvostručiti europski proračun”, kazao je šef francuske države.

Charles Michel je predložio da od 750 milijardi teškog europskog fonda, 390  milijardi budu nepovratna sredstva, dok je prema prvom prijedlogu to trebalo biti 500 milijardi eura, a ostatak se odnosi na zajmove.

“Veličanstveno je vidjeti da smo uspjeli. Učinili smo golemi korak i zacrtali budućnost Europske unije”, lazala je predsjednica Europske komisije  Ursula von der Leyen nakon gotovo 100 sati pregovaranja.

Posljednji europski maratonski samit održan je 2000. u Nici i trajao je punih pet dana.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije