Povezite se

Vijesti

Plenković: Anarhije ne smije biti; Beljakovo ponašanje sve samo ne ‘normalno’

Objavljeno

-

Hrvatski premijer Andrej Plenković u ponedjeljak je oštro osudio podršku dijela javnosti trostrukom ubojstvu u Splitu, upozorivši kako anarhija nije smjer u kojem hrvatsko društvo želi ići, a istup predsjednika HSS-a Kreše Beljaka na twitteru ocijenio je kao “sve samo ne normalno” ponašanje.

“Ne smije biti anarhije u hrvatskom društvu. Nitko ne može uzimati pravdu u svoje ruke i raditi nešto van zakona. To ne dolazi u obzir. Ponašanje van okvira pravne države ne smije biti obrazac ponašanja i neće biti obrazac ponašanja u Republici Hrvatskoj. Dakle, takve pojave ne smiju biti pojave niti koje se događaju, a kamoli da dobivaju društvenu potporu. Tome moramo reći ne”, rekao je Plenković novinarima u Europskom parlamentu zamoljen da komentira slučaj trostrukog ubojice splitskih dilera koji je dobio veliku podršku javnosti na društvenim mrežama, te mu je čak i plaćen odvjetnik.

“Taj čin treba osuditi kao nešto najgore što se moglo dogoditi, da imamo usred bijela dana ubojstvo praktički troje ljudi, neovisno o tome da li su to ljudi koji su nekoga maltretirali, prijetili, reketarili. Ovakve stvari ne možemo dopuštati jer to nije Hrvatska kakvu želimo i to je Hrvatska koju svakako moramo prevenirati”, upozorio je premijer.

O istupu predsjednika HSS-a i saborskog zastupnika Kreše Beljaka na twitteru, koji je u komentaru u raspravi napisao kako ” Udba očigledno nije ubila dovoljno političkih emigranata”, Plenković je rekao kako je “takva vrsta ponašanja nekoga tko je dao potporu novoizabranom predsjedniku, tko je imao parolu ‘Normalno’-  sve samo ne normalno”.

“To je nenormalno, nekulturno, primitivno, divlje. Njegova isprika meni, zajedno s njegovim ponašanjem, a i onima koje podržava, ne znači apsolutno ništa”, istaknuo je premijer Plenković.

Plenković Bernardiću: Neka dođe

Na novinarsko pitanje predstavlja li mu prijetnju predsjednik SDP-a Davor Bernardić koji je najavio ulazak u utrku za premijersku stolicu na predstojećim parlamentarnim izborima, Plenković je odgovorio: “Neka dođe. Evo imamo u srijedu susret u Hrvatskom saboru na Aktualnom prijepodnevu”.

Zamoljen da komentira znači li izjava njegova savjetnika, a sada zastupnika u EU parlamentu Karla Resslera za N1 televiziju kako nitko nema bianco podršku u unutarstranačkim izborima u HDZ-u da je nema ni on sam, Plenković je kazao kako se s Resslerom susreo, ali da “nikakve rasprave o tome nije bilo”.

Za pokazatelje da je SDP po popularnosti u siječnju po prvi puta nakon četiri godine pretekao HDZ premijer je ocijenio kako su takvi rezultati bili za očekivati u tjednu nakon izbora na kojima je pobijedio Zoran Milanović.

“To na određeni način, moram priznati, nije bilo neko iznenađenje. Dakle, u našoj analizi, nakon rezultata od prije osam dana, ovo je vrlo vjerojatno slijedilo. No, ono što isto tako treba zabilježiti u toj anketi je da je HDZ ostao praktički na istom postotku kojeg smo imali i ranije, koji je u biti postotak koji je imala predsjednica Republike u prvom krugu”, upozorio je premijer Plenković.

“To znači da imamo čvrstu potporu stabilnoga biračkoga tijela i sada je na nama izvući pouke iz poruke birača koju smo čuli u drugom krugu izbora, a djelomično i u prvom krugu; i pokušati razgrnuti sve laži, difamacije i obmane koje se bacaju pred hrvatske birače. Ono što nama ostaje je da još bolje prezentiramo rezultate rada našega mandata”, zaključio je.

Vijesti

U 39 mjeseci Plenkovićeve Vlade do sada promijenjeno 14 ministara

Published

on

U nešto više od 39 mjeseci mandata 14. Vlade na čelu s premijerom Andrejom Plenkovićem nakon razrješenja Milana Kujundžića broj bivših ministara popeo se na 14, pri čemu je većina iz Banskih dvora otišla zbog afera uglavnom vezanih uz osobnu imovinu.

Od originalnog postava Vlade koja je s radom počela 19. listopada 2016., uz premijera Plenkovića danas su samo potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević te ministar financija Zdravko Marić, ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Oleg Butković, ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, ministar turizma Gari Cappelli i ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić koji je na početku rada Vlade bio ministar rada i mirovinskog sustava.

Posljednji je iz prvotnog Plenkovićevog tima “ispao” ministar zdravstva Kujundžić, a prvi su iz Vlade “potjerani” ministri iz kvote Mosta s kojim je HDZ ostvario parlamentarnu većinu nakon izbora 11. rujna 2016. godine.

Njihova smjena, u travnju 2017. godine, ostala je zapamćena po Plenkovićevoj rečenici  – “Molim tajnicu da pripremi odluku o razrješenju trojice Mostovih ministara”, nakon što su glasali protiv toga da se odbije oporbeni prijedlog o izglasavanju nepovjerenja ministru Zdravku Mariću.

Iz Vlade tada odlaze Mostovi ministri – unutarnjih poslova Vlaho Orepić, zaštite okoliša Slaven Dobrović i pravosuđa Ante Šprlje, a potom i ministar uprave Ivan Kovačić koji sjednici Vlade nije nazočio nego ga je nekoliko dana kasnije Plenković razriješio na njegov zahtjev.

Slijedi formiranje nove parlamentarne većine u kojoj HDZ-ov partner postaje HNS te srednom 2017. godine dolazi do promjena u sedam ministarstava.

HNS u Banske dvore dovodi dva ministra – na mjesto potpredsjednika Vlade i ministra graditeljstva dolazi Predrag Štromar, a Blaženka Divjak postaje ministrica znanosti i obrazovanja umjesto Pave Barišića koji je bio opterećen aferom navodnog plagiranja znanstvenog rada.

S mjesta predstojnika Ureda premijera Davor Božinović imenovan je za ministra unutarnjih poslova, Dražen Bošnjaković postaje ministar pravosuđa, Tomislav Ćorić s mjesta ministra rada i mirovinskog sustava odlazi za ministra zaštite okoliša i energetike, ministar rada postaje Marko Pavić, dok je za ministra uprave imenovan Lovro Kuščević.

Formiranje vladajuće većine s HNS-om nije se svidjelo HDZ-ovom Davoru Ivi Stieru koji zbog te suradnje daje ostavku na mjesto ministra vanjskih i europskih poslova, a na njegovo mjesto dolazi Marija Pejčinović Burić.

Zbog afere “hotmail” odnosno događanja vezanih uz donošenje “lex Agrokora” iz Banskih dvora potom, u svibnju 2018., odlazi potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić, a novi je ministar gospodarstva Darko Horvat.

Odlasku Dalić prethodio je snažan pritisak oporbe koja je Plenkovića i Dalić optuživala za pogodovanje određenim interesnim skupinama koje su sudjelovale u izradi Zakona o izvanrednoj upravi u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Hrvatsku, tzv. “skupini Borg”.

Plenković je na konferenciji za novinare, na kojoj je izvijestio o prihvaćenoj ostavci Dalić, rekao da je Vlada angažirala stručnjake izvan sustava državne uprave da pripreme izbjegavanje niza stečajeva ne samo Agrokora i kompanija u njenom sustavu već i brojnih drugih povezanih kompanija.

Dalić je u takvim okolnostima, rekao je, konzultirala ljude koji su mogli pomoći u kratkom roku, koji se nisu mogli naći unutar sustava državne uprave.

Sljedeća veća rekonstrukcija u Plenkovićevoj Vladi rezultat je nekretninsko-imovinskih “dubioza” više ministara te premijer u srpnju prošle godine u nekoliko dana razrješuje Tomislava Tolušića, Gabrijelu Žalac i Lovru Kuščevića, a Nadu Murganić zbog niza problema u sektoru socijale, dok je neopozivu ostavku podnio Goran Marić.

Marić je o svojoj ostavci javnost izvijestio u Novom Vinodolskom nakon što je kao ministar potpisao ugovore o darivanju nekretnina. “Ovo je zadnji ugovor koji sam potpisao kao ministar državne imovine”, rekao je tada.

U rekonstruiranu Vladu ulaze Marija Vučković kao ministrica poljoprivrede, ministrom regionalnog razvoja i fondova EU postaje Marko Pavić kojega na mjestu ministra rada i mirovinskog sustava zamjenjuje Josip Aladrović, ministrom uprave imenovan je Ivan Malenica, a ministricom za demografiju, obitelji, mlade i socijalnu politiku Vesna Bedeković, dok za ministra državne imovine dolazi Mario Banožić.

U tom je paketu umjesto Pejčinović-Burić ministrom vanjskih poslova imenovan Grlić-Radman, budući da je ona otišla na dužnost glavne tajnice Vijeća Europe, a Davor Božinović i Zdravko Marić imenovani su i za potpredsjednike Vlade.

Još se tada nagađalo da će Plenković smijeniti i ministra Kujundžića koji je cijelo vrijeme mandata bio prozivan zbog lošeg stanja u zdravstvu, no smjena je uslijedila nakon brojnih nejasnoća vezanih uz imovinu njegove obitelji, a premijer je razrješenje obrazložio riječima da se Kujundžić “u ovom trenutku nije mogao fokusirati na bitne teme u zdravstvu”.

Na pitanje osjeća li se odgovornim zbog činjenice da je osam ministara u njegovoj Vladi smijenjeno zbog afera, Plenković je odgovorio da ga zabrinjava fenomen koji je posebno izražen u zadnje tri i pol godine.

“Zabrinjava me fenomen da se toliko jako krene aktivnostima medija tresti ministre, tako da je fokus rada Vlade na neki način u nekom obrambenom stavu, a mi nismo tu da imamo obrambeni stav, već proaktivni stav da rješavamo probleme društva. Bilo je svega i prije, ali baš ovoliko toga nije bilo”, poručio je.

Ucitavanje vijesti

Vijesti

Novi problemi u BiH: nema novca za policajce koji nadziru granicu

Published

on

Dodao

Vlasti u Bosni i Hercegovini od veljače će biti suočene s dodatnim problemima u osiguranju granice od ilegalnih migracija jer ostaju bez dijela novca koji je dosad osiguravala Međunarodna organizacija za migracije (IOM), ustvrdio je u utorak predsjednik vlade Republike Srpske Radovan Višković.

On je novinarima kazao kako njegova vlada od 1. veljače više neće biti u prilici slati entitetske policajce kao ispomoć Graničnoj policiji BiH jer su od IOM-a dobili obavijest kako ta organizacija prestaje osiguravati novac za njihov smještaj i prehranu.

Vlasti RS navodno nemaju novca da to same financiraju, a procjena je kako za policijska pojačanja iz RS-a radi nadzora granice sa Srbijom i Crnom Gorom godišnje, samo za smještaj i prehranu, valja osigurati četiri milijuna konvertibilnih maraka (oko dva milijuna eura).

Policajci iz RS pomagali su Graničnoj policiji BiH, koja sama nema dovoljno ljudi za učinkoviti nadzor granice, jer joj trenutačno nedostaje više od 500 ljudi predviđenih postojećom sistematizacijom, no procjene su kako bi za učinkovito funkcioniranje ove policijske agencije trebalo ukupno 1200 dodatnih policajaca.

Cijeli granični pojas između BiH i Srbije i Crne Gore dio je teritorija koji po unutarnjoj administrativnoj podjeli pripada RS. Vlasti tog entiteta već godinama odbijaju dopustiti da i policajci iz Federacije BiH sudjeluju u zaštiti granice i tvrde kao bi to bilo kršenje Daytonskog sporazuma.

“U Daytonskom sporazumu jasno piše da ni policija jednog entiteta niti županija ne može prelaziti u drugi entitet bez suglasnosti tog entiteta. Takve suglasnosti iz RS nema i neće je ni biti jer time na sve načine pokušavaju destabilizirati RS”, izjavio je ranije član Predsjedništva BiH Milorad Dodik komentirajući ponudu da policajci iz Federacije također štite državnu granicu.

Sada kada su suočeni s posljedicama takve politike entitetski premijer Višković odgovornost prebacuje na međunarodnu zajednicu. “Ovo pokazuje u kakvim uvjetima funkcionira BiH. Oni koji se zaklinju da pomažu, uskraćuju pomoć BiH kada joj je ona najpotrebnija”, potužio se Višković.

Ukoliko se problem ne riješi na neki drugi način policajci iz RS, najavio je Višković, povući će se unutar teritorija entiteta te tamo “dubinski” pokušati kontrolirati ilegalne migracije.

Vlasti u BiH procjenjuju kako se s prvim danima proljeća može očekivati novi migrantski val iz Srbije i Crne Gore, kao i to da će stotine ilegalnih migranata, koji zimske mjesece provode u prihvatnim centrima kod Sarajeva, uskoro nastaviti svoj put ka Zapadu odnosno nastojati prijeći granicu s Hrvatskom.

Posebni stožer za pitanja ilegalnih migracija pri vladi Unsko-sanske županije u ponedjeljak je upozorio kako je na to područje od početka godine došlo oko 1800 novih ilegalnih migranata.

Za njih nema mjesta u prihvatnim centrima u Bihaću i Velikoj Kladuši pa borave u napuštenim i ruševnim objektima. 

“U migracijskim centrima sada imamo oko 3600 migranata, a imamo veliki broj onih koji borave u napuštenim objektima u Velikoj Kladuši, Bihaću, Bužimu, Cazinu”, opisao je trenutačno stanje miniustar unutarnjih poslova Unsko-sanske županije Nermin Kljajić.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Vijesti

Plenković: Nisam znao za okolnosti slučaja ministra Kujundžića

Published

on

Predsjednik Vlade Andrej Plenković izjavio je u utorak kako nije znao niti je mogao znati za okolnosti imovinske afere razriješenog ministra zdravstva Milana Kujundžića, jer, uz ostalo, ministri ne prolaze sigurnosnu provjeru.

“Ministarstvo zdravstva je bitno, odgovornosti koje imamo u ovom trenutku kao predsjedajući i kao zemlja koja se zajedno s drugima mora pripremiti za obranu od šireće epidemije koronavirusa zahtijeva puni fokus ministra na te teme. U ovom trenutku Kujundžić je, prije svega, bio fokusiran na pojašnjavanje tema koje nemaju nikakve veze s Ministarstvom zdravstva niti s onim što on radi i zato sam odlučio razriješiti ga”, izjavio je Plenković na marginama energetske konferencije “Green New Deal za Hrvatsku”.

Nakon današnjih konzultacija, Plenković će u srijedu predložiti novog ministra zdravstva.  

Na pitanja o detaljima oko imovinske afere sada već bivšeg ministra, premijer je Kazao da mu Kujundžić na jučerašnjem sastanku nije predočio nikakve papire. Istaknuo je da su to teme koje Kujundžić sam mora objasniti javnosti. 

“Ove situacije su neke okolnosti za koje ja niti sam znao, niti sam mogao znati niti je to predmet mog interesa, niti su to informacije o kojima sam ja ikada prije s njim razgovarao”, kazao je Plenković.

Na pitanje osjeća li se odgovornim zbog činjenice da je Kujundžić već osmi ministar u njegovoj Vladi koji je smijenjen zbog afera, Plenković je odgovorio da ga zabrinjava fenomen koji je posebno izražen u zadnje tri i pol godine.

“Zabrinjava me fenomen da se toliko jako krene aktivnostima medija tresti ministre, tako da je fokus rada Vlade na neki način u nekom obrambenom stavu, a mi nismo tu da imamo obrambeni stav, već proaktivni stav da rješavamo probleme društva. Bilo je svega i prije, ali baš ovoliko toga nije bilo”, poručio je.

Upitan bi li ministri trebali, prije odabira na dužnost, proći veće provjere, Plenković je kazao da sada “kada gleda sve ovo skupa, to možda ne bi bilo loše raditi”.

Pojasnio je da ministri ne prolaze sigurnosne provjere te da on kao premijer, nema mehanizama provjeriti podatke koji se pojavljuju u medijima.

Premijer je najavio da će sada već bivši ministar Kujundžić uzeti mjesto zastupnika u Hrvatskom saboru.

Plenković: HDZ-ovci će izabrati onoga koga smatraju da je najbolji

Plenković nije želio otkriti tko će biti u njegovom timu na unutarstranačkim izborima u HDZ-u, no odgovorio je kako misli da ga blok Mire Kovača, Ivana Penave i Davora Ive Stiera, koji su najavili kandidaturu na tim izborima, ne može ugroziti.

“Članice i članovi HDZ-a će izabrati onoga za koga smatraju da je najbolji”, poručio je.

Premijer je izrazio sućut obiteljima pilota Hrvatskog ratnog zrakoplovstva Marina Klarina te Tomislava Baturine koji su jučer preminuli u padu helikoptera u Zlarinskom kanalu kod Šibenika.

“Žao nam je da se dogodio ovaj tragični incident. Vjerujemo da će povjerenstvo koje je oformio ministar obrane Damir Krstičević pronaći uzroke ove tragedije”.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije