Financijska sredstva Europske unije namijenjena hrvatskim otocima u idućem europskom financijskom razdoblju su dostatna, ali ostaje na Hrvatskoj u kojoj će ih mjeri iskoristiti, istaknuo je u petak europarlamentarac Tonino Picula na konferenciji o vodoopskrbi hrvatskih otoka.
“S obzirom na razinu sredstava koja će nam biti na raspolaganju i u sljedećem financijskom razdoblju, zaključno s 2027., nema nikakve sumnje da će biti novaca”, kazao je Picula.
“No tu treba biti malo ciničan. Mi smo bili kratki s novcima i u ovom financijskom razdoblju zbog niza okolnosti mi nismo iskoristili sva sredstva na raspolaganju”, upozorio je.
“Od primarne omotnice za Hrvatsku, koje je u ovom financijskom razdoblju iznosila više od deset milijardi eura,oko milijardu eura bilo je izravno namijenjeno razvoju i održavanju sustava vodoopskrbe i odvodnje. Hrvatska, zbog manjkave zakonske infrastrukture, ali i nedostatka mehanizama za provedbu, ne koristi ta sredstva na pravi način “, objasnio je Picula.
Drugi otoci nemaju tu sreću, ali se snalaze na različite načine, neki desalinizacijom morske vode, a neki to rješavaju na klasični način, magistralnim cijevima koje ih spajaju s izvorima pitke vode na kopnu “, dodao je hrvatski europarlamentarac.
No u mjesecima kada je turistička sezona na vrhuncu, kada se lokalna populacija multiplicira i do nekoliko puta, vodoopsrkbna infrastruktura ne može odgovoriti na takve zahtjeve, a pritom najviše pate upravo hrvatski otoci kao svojevrsne periferije vodovodne mreže.
Picula je kao jedan od problema otočne vodoopskrbe na konferenciji istaknuo i dotrajalost vodovoda, uslijed koje nastaju veliki gubitci prilikom isporuke vode, ali i nepriključenost građana na vodovodne mreže.
“Na konferenciji smo čuli uznemirujuće podatke da se gotovo 50 posto isporučene vode gubi zbog dotrajalosti ili oštećenosti vodovodne mreže. Europski prosjek je nekih 15-ak posto“, objasnio je Picula.
“Osim toga, postoji nekoliko desetaka tisuća ljudi koji jednostavno nemaju priključak na javnu vodoopskrbu mrežu. Iako ti ljudi imaju sva politička prava, time su oni zapravo građani drugog reda. Biti u nemogućnosti dnevno koristiti tekuću vodu znači da i drugi standardi postaju nedohvatni”, dodao je Picula.
Okrugli stol “Vodoopsrkba na otocima: izazovi i rješenja” organizirao je Ured zastupnika Tonina Picule povodom Svjetskog dana voda i godine dana nakon završetka prve faze projekta WASAC a na njemu su sudjelovali predstavnici otočkih gradova i općina, otočkih vodoopskrbnih poduzeća, nevladinih udruga te Ministarstva zaštite okoliša i energetike i Ministarstva regionalnog razvoja i fondova i razgovarati o rješenjima problema vodoopskrbe na otocima.
Projekt “Izazov zaštite pitke vode” (Water Saving Challange” – WASAC) okupio je osam otoka iz Hrvatske, Irske, Grčke i Francuske koji su kroz godinu dana temeljem vlastitog iskustva izradili niz prijedloga kako racionalizirati potrošnju vode kroz pametnu komunikaciju, inovativna tehnološka rješenja te pametno upravljanje, stoji u tekstu poziva na konferenciju Ureda zastupnika Tonina Picule.
Picula je naglasio kako će hrvatski otoci dobiti priliku da postanu predvodnici kada je riječ o crpljenju električne energije iz čistih izvora u sklopu projekt “Čista energija za sve Europljane”.
“Od 26 otoka koji će dobiti tehničku i financijsku podršku su Lošinjski i Creski arhipelag sa svojih sedam otoka, a u drugoj fazi tu su Hvar, Brač i Korčula. Dakle, hrvatski otoci na neki način su predvodnici te tranzicije”, objasnio je Picula. No upozorio je kako ta tranzicija neće biti jednostavna, niti jeftina, iako za to postoje inicijalna sredstva.
Picula smatra kako Hrvatska može crpiti iskustva drugih europskih otoka, ali i da se oni mogu ugledati u hrvatske primjere kada je riječ o otočnoj vodoopskrbi.
„Hrvatska može donekle crpiti iskustva drugih europskih otoka, ali jednako tako projekt ‘Izazov zaštite pitke vode’, kojeg smo proveli prošle godine, pokazuje da bi i drugi mogli učiti od načina kako se hrvatski otočani racionalno odnose prema postojećoj vodama“, kazao je Picula. Dodao je kako je Baltičko vijeće nedavno prihvatilo rezultate tog projekta te će ih nastaviti razvijati na Baltiku.
„Imamo nekoliko otoka koji su gotovo optimalno riješili način kako svoje stanovništvo i goste opskrbiti tekućom vodom. Ne treba zaboraviti da se tu posebno ističu Vis i Cres koji kao otoci mogu biti autonomni jer posjeduju vlastite izvore pitke vode i vrlo dobro razvijaju sustave koji osiguravaju regularnu opskrbu pitkom vodom”. objasnio je Picula.
