Povezite se

Kolumne

Pero Kovačević: (Ne)Vjerodostojne ankete

Objavljeno

-

Piše: Pero Kovačević

Anketne agencije očito i to od samog početka „ne vole“ Hrvatske suvereniste. Podsjetimo se.

Agencije su dugo vremena izbjegavale u svojim istraživanjima uopće staviti Hrvatske suvereniste u svoja mjesečna istraživanja kako će glasovati hrvatski građani na izborima za Europski parlament. Nakon toga su ipak uvrstili Hrvatske suvereniste u svoja „istraživanja „ koja su u biti bila oblikovanje javnog mišljenja javnosti na štetu Hrvatskih suverenista. Naravno sa porukom „ne glasaj te“ za Hrvatske suvereniste – neće prijeći izborni prag.

Tako je RTL za mjesec svibanj 2019. objavila CRO Demoskop, agencije Promocija plus. Podsjetimo se, u anketi za svibanj predvidjeli su da će HDZ-a lista na izborima za Europski parlament osvojiti 26% glasova birača, dok će lista Hrvatskih suverenista osvojiti samo 3,1% glasova birača. Naravno da su se totalno osramotili. Lista HDZ-a je na izborima za Europski parlament dobila samo 22,7 % glasova birača, lista Hrvatskih suverenista je dobila 8,52% glasova birača. Toliko o vjerodostojnosti njihovih anketa iz svibnja, uoči izbora za Europski parlament.

Jednako tako je HRT za mjesec svibanj objavila HRejting, iste agencije Promocija Plus koja je predvidjela da će Hrvatski suverenisti osvojiti samo 4,4%, te tvrdili da je statistička pogreška samo +/- 2,62%, a razina pouzdanosti 95%. Naravno da su se totalno osramotili. Mislio sam da će konačno izvući konkretnu poruku iz prave ankete, ankete sa održanim izborima za Europski parlament na kojima je glasovalo 1,103 milijuna birača ili 29,86%. Prevario sam se, oni se nastavljaju i dalje sramotiti.

Umjesto isprike, anketne agencije nastavljaju po starom i dalje „ne vole“ Hrvatske suvereniste, ali zato pokazuju neizmjernu ljubav prema HDZ-u i SDP-u. Odmah su to pokazali u svojoj anketi HRejting za mjesec lipanj 2019. te predvidjeli „siloviti rast rejtinga“ HDZ-a i SDP-a. HDZ-a je za nepuni mjesec dana , nakon izbora za EU parlament „skočila“ sa 22,72%(koliko je dobila na izborima za EU parlament) na 27,4%, a SDP-a sa 18,71% (koliko je dobila na izborima za EU parlament). Što je posljedica tog „silovitog rasta rejtinga“ HDZ-a i SDP-a teško je i nemoguće dokučiti. Možda preko 300 000 iseljenih mladih ljudi,nefunkcioniranje institucija pravne države , nefunkcioniranje pravosuđa i tako dalje. Naravno da odmah bode u oči i činjenica da Hrvatskih suverenista više nema u anketama.

Jučer je objavljen novi HRejting. Istraživanje je provela agencija Promocija plus i obuhvaća 1400 ispitanika, prema načelu – cijela Hrvatska jedna izborna jedinica. HDZ je prema toj anketi za ovaj mjesec na 27,5%, a SDP na 25,4% biračke potpore, Miroslav Kolakušić je na 7,6%,a Most na 5,8%. Hrvatski suverenisti su se ponovno (od svibnja )pojavili u anketi sa 3,5%, sa opaskom da su najbliže magičnoj granici od 5% te da su ovaj mjesec registirani kao stranka. Znakovito je da su svi drugi u porastu u odnosu na rezultate ostvarene na izborima za Europski parlament osim Hrvatskih suverenista. HDZ-a je sa 22,72% skočila na 27,5%, SDP-a je sa 18,71% skočila na 25,4%, Kolakušić je sa 7.8 ostao na 7,6%, Most je sa 4,67% skočio na 5,8%, dok su Hrvatski suverenisti sa 8,52% „pali“ na 3,5%.

Koliko su vjerodostojne odnosno pouzdane ove ankete odnosno podaci može te se uvjeriti u simulaciji rezultata ankete HRejting za mjesec studeni pretočene u konkretne brojke na bazi da su danas parlamentarni izbori na koje je izašlo glasovati 2 milijuna glasača, u komparaciji sa rezultatima izbora za EU parlament na kojim je glasovalo 1,1 milijun glasača. Na izborima za EU parlament u svibnju ove godine glasovalo je 1,1 milijuna birača ili 29,6% upisanih u popis birača. Za HDZ-u glasovalo je 244 076 birača ili 22,72%, za SDP-u je glasovalo 200 976 birača ili 18,71%. Simulacija da će parlamentarne izbore izaći oko 50% odnosno 2 milijuna birača sa podacima iz zadnje ankete donosi nam slijedeće rezultate: – za HDZ-u bi glasovalo 550 000 birača( 27,5% prema anketi); – za SDP-u bi glasovalo 508.000 birača (25,4% prema anketi). Koliko su rezultati ankete nerealni ili nevjerodostojni pokazuju vam i ovi podaci iz simulacije. Povećan je broj birača koji će glasovati za 900 tisuća u odnosu na one koji su glasovali na izborima za EU parlament. Na izborima za EU parlament HDZ-a i SDP-a dobile su zajedno 444 076 glasova(HDZ 244 076,a SDP 200 976) od 1,1 milijun birača koliko je glasovalo. Prema simulaciji rezultata ankete na izborima za Hrvatski sabor HDZ i SDP dobili bi zajedno 1.058 000 glasova(HDZ 550 000,a SDP 508 000. Simulacija ukazuje da bi od novih 900 000 birača koji bi izašli na izbore za Hrvatski sabor njih čak 606 000 dalo svoj glas opciji HDZ i SDP što je ravno utopiji.

Javna je tajna da Hrvatski suverenisti smetaju HDZ-u i SDP-u te mnogim interesnim skupinama i lobijima te „njihovim“ neovisnim medijima“ te su u opravdanom „strahu“ od Hrvatskih suverenista od probuđenog naroda kojima je dosta i kojima je jasno da su im HDZ-a I SDP-a odnosno njihova vodstva ukrala 20 godina života.. Zašto su im se pridružile i anketne agencije, to neka one kažu ili presudite sami.

Kolumne

Bitka za Gvozdansko zaslužuje pokroviteljstvo najviših državnih institucija !

Published

on

Piše: Doc.dr.sc. Vlatka Vukelić

Iako je 2018. godine obilježena 440. obljetnica jedne od najznačajnijih bitaka u hrvatskoj vojnoj povijesti, događaj je kao važna obljetnica ostao bez pokroviteljstva najviših javnih institucija. Ova važna bitka s tragičnim svršetkom po hrvatsko katoličko stanovništvo, ukazuje i dandanas na nesalomljiv duh naroda i njegovo ne pristajanje na polovična i privremena rješenja. Branitelji Gvozdanskog te su 1578. godine pokazali što je žrtva u obrani vlastita kućnog praga.

Prodor 10.000 Osmanlija kroz pitomi ruralni kraj hrvatskog Pounja označio je početak duge i krvave borbe za opstanak kršćanstva i života kakvog Europa tada poznaje. Sijući smrt i razaranja, ostavljajući iza sebe mrtve i osakaćene žitelje i spaljene kuće, osvajači dolaze do podnožja utvrde koju brani 300 kršćanskih branitelja, koji nisu svi vojnici.

Borba za utvrdu Gvozdansko traje puna tri mjeseca do kobne noći s 12. na 13. siječnja 1578. godine kada je otpor branitelja prestao i kada su u mukloj zimskoj tišini Osmanlije provalili vrata i ušli u utvrdu. Utvrda je bila puna nepomičnih tijela hrvatskih junaka, muškaraca, žena i djece koji su odolijevali daleko jačem neprijatelju bez hrane, vode i drva za ogrjev. Imali su priliku za uzmak, jer im je bio ponuđen izlazak iz utvrde i prelazak na prijateljski teritorij bez žrtava, no branitelji Gvozdanskog radije su izabrali junačku smrt braneći svoj dom i svoju granicu od Osmanlija i svijeta kojem nisu pripadali.

Ova predanost žitelja posjeda plemenitaša Zrinskih u Gvozdanskom, seljaka i rudara sa ženama i djecom, podsjeća na upornost branitelja američke utvrde Alamo, s osnovnom razlikom što je priča o Alamu poznata u svjetskim razmjerima, a u američkom je društvu simbol otpora protiv tirana. U Gvozdanskom su smrznuti branitelji dočekali ulazak osvajača u grad, prizor koji je 1578. potresao i same Osmanlije, koji im stoga odaju pijetet u vidu sahrane po kršćanskom obredu. A kakav im pijetet odajemo mi danas? Naše pretke, branitelje katoličkog svijeta ondašnje Europe, sporadično spomenemo u popularnoj literaturi. Da bismo ispravili ovu nepravdu, našim pradjedovima treba odati počast sukladnu njihovom činu i simbolici koju on predstavlja: borba protiv tiranije i borba za život kakav poznajemo u vlastotoj zemlji.

Stoga i opet apeliram na Vladu Republike Hrvatske i Hrvatski sabor da preuzmu pokroviteljstvo nad daljnjim obilježavanjem ovog herojskog događaja u godinama koje su pred nama, a autoritetom iniciraju znanstvena istraživanja, ali i popularizaciju bitke za hrvatski Alamo – Gvozdansko.

Ucitavanje vijesti

Kolumne

Nakupine lošeg materijala i povratak sebi

Published

on

Snježana Nemec

Piše: Snježana Nemec

Ako sav taj materijal vučemo iz djetinjstva ili nekih ranijih vremena, a koji govori da se od nas očekuje poslušnost, da nikad nismo  dovoljni  dobri spram onih drugih i velične koju su stvorili o sebi samima tada taj materijal prenosimo na sve odnose u kojima jesmo. Tada dolazimo i u situaciju da nam se ne iskazuje poštovanje, da nam je dostojanstvo ozbiljno poljuljano. Ako za sobom vučemo neki strah  on će  biti prepoznat i za to ćete dobiti neki vid potvrde vašeg stanja, bilo da se radi o vašem nadređenom, vašem partneru ili državi. To je gotovo životna filofofija, aksiom koji se ne dokazuje. 

Kako god okrenemo uvijek se se na kraju vraćamo sebi. To je, uostalom i jedino mjesto gdje možeš doći  i sačekati samog sebe, nakon događaja i stanja u koja te ista dovode. Stanja vraćanja sebi nije nitko pošteđen pa tako ni predsjednički kandidati. Pobijedili ili izgubili, povratak je neminovan samo što je materijal zvan – dobro sam ili nisam dobro, ipak drugačiji. Kako se oni osjećaju, koje je stanje njihovog duha, vlada li tu mir ili oluja ili se sve to miješa je ipak samo pretpostavka, a kažu da pametni ljudi ne pretpostavljaju. No ono što je pitanje i koje bi predsjednički kandidati u susretu sa samim sobom trebali postaviti je kako se mi osjećamo, navučeni kroz sve te godine na neko stanje sado – mazo odnosa, u kojem se metaforički rečeno na jedan mig bacamo u vatru, znajući da ipak u konačnici tu nema nekog progresa koji očekujemo.

Nakupine lošeg materijala, sva ta naša svijest i podsvijest mora se negdje ispoljiti pa tako nakon  sučeljavanja čovjek ode spavati nadajući se  mirnoj noći. No to nije bila mirna noć već mala noćna mora,  jer u noći je podsvijest u „punom sjaju“ i drma nas poput groznice, ukazujući nam kako je to netko rekao, na programe i traume ali i energetske nakupine koje smo preuzeli od drugih  i koje nam ne daju mira. Uglavnom, odlazim kod frizerke,  a ista mi na kraju umjesto frizure naplaćuje komad pancete za 564 kune. Provlači karticu, traži odobrenje. Prošlo je. Potom se bunim, čini se zakašnjelo. Frizerka prepoznaje moje stanje i pokušava me smiriti ponovno provlačeći karticu na 24 rate.  Odlazim nezadovoljna uslugom, ali mirnija jer nametnuto mi je ipak rastegnuto da mogu preživjeti.

Esencijalno je pitanje kako je došlo do takvog unutarnjeg stanja, od kuda sav taj loš materijal koji smo nakupljali kada razmišljamo, pitamo se, slušamo, govorimo, čitamo…Zbog čega ili koji dio nas zapravo kreira ovakvo stanje. Ono smo što posjedujemo u sebi, što smo upijali u vanjskom svijetu i bili izloženi programiranju ili manipulaciji i upravo s tim  kreiramo svoje stanje.

Ako sav taj materijal vučemo iz djetinjstva ili nekih ranijih vremena, a koji govori da se od nas očekuje poslušnost,  da nikad nismo  dovoljno  dobri spram onih drugih i velične koju su stvorili o sebi samima tada taj materijal prenosimo na sve odnose u kojima jesmo.  Tada dolazimo i u situaciju da nam se ne iskazuje poštovanje, da nam je je dostojanstvo ozbiljno poljuljano. Ako za sobom vučemo neki strah  on će  biti prepoznat i za to ćete dobiti neki vid potvrde vašeg stanja, bilo da se radi o vašem nadređenom, vašem partneru ili državi. To je gotovo životna filozofija, aksiom koji se ne dokazuje. 

Sva ta naša negativna uvjerenja koja se poput sjene vuku izgledaju kao rupe u koju svi oni frustrirani, gnjevni, oni čiji ego ne prepoznaje riječ doziranje, oni koji su se proglasili šekspirovskim makro svijetom  ubacuju  svoj otpad. To su ljudi oko nas, naši poznanici, kolege, susjedi, naši partneri od kojih to najmanje očekujemo i koji će vam kako je to netko rekao “davati” mrvice ljubavi i arsenal “postupaka” koji će u izazvati strahove da ga nismo dostojne, da će nas odbaciti, da je nedostižan. Takvi mogu pokazati i  grubost i agresiju, ponižavanje i obezvrjeđivanje sve do točke kada ni ne primjećujemo da smo oblikovani prema “zahtjevima” onog drugog, što, ubija našu osobnost i odnos u kojem jesmo.

Ta točka oblikovanja prema „zahtjevima“ metaforički je i naš odnos s politikom, u kojem oblikovanje nije grubo već suptilno, do granice neprepoznatljivosti i nemogućnositi isčitavanja, ali tragovi ostaju.

Naše snage u takvim stanjima moraju biti usmjerene na popravljanje samog sebe, na sposobnost upravljanja i davanja smisla vlastitim mislima, emocijama i ponašanjima. I koliko god bilo teško kopati po našoj  podsvijesti koja, iako primitivna uvijek pobjeđuje  u jednom trenutku ćete tamo pronaći ono što ste izgubili. To je jedini način da izbacite sav taj nakupljeni i loš materijal u vama  kako bi spasili sebe i bili ono što uistinu jeste, a ne što ste postali u svjesnom stanju nametnutim. Nametnuto, grubo ili suptilno je nametnuto i ne može biti dobro, jer vas odvaja od vas  samih.

Ucitavanje vijesti

Kolumne

„Patnja i jadi“ Branka Bačića

Published

on

Piše: Pero Kovačević

Branko Bačić, predsjednik Kluba HDZ-a, izjavio je u ponedjeljak kako je tajming presude Ivi Sanaderu u slučaju Ina-MOL dovoljan pokazatelj koliko i tko utječe na hrvatsko pravosuđe. Jada se Bačić i pribojava da je tajming presude usmjeren protiv njegove kandidatkinje Kolinde Grabar Kitarović, koja će se “kolačima” boriti protiv korupcije.

E, moj Bačiću kad uspostavimo pravnu državu i institucije pravne države koje rade profesionalno, stručno, objektivno, zakonito i pravovremeno svaki tjedan ćemo imati izricanje presude nekom „kapitalcu“ iz redova dužnosnika HDZ-a i SDP-a i „kapitalaca“ i tajkunčića povezanih s njima.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije