Povezite se

Kultura

Pedeset godina Woodstocka, vikenda slobode i ljubavi

Objavljeno

-

Vikend slobode i rock glazbe, proslava ljubavi i utopijskih ideala. Nadobudna mladež pretvorila je farmu u državi New York u manji grad. Woodstock je bio mnogo toga, ali jedno je sigurno – mnogi ga doživljavaju najvažnijim kulturnim događajem generacije. 

Festival mira, ljubavi i glazbe u četvrtak će obilježiti 50. godišnjicu i time ponovno potaknuti nostalgiju za vremenima kad je rock bio mlad, boje psihodelične, a duga kosa je bila izjava.  

Procjenjuje se da se u četiri dana, od 15. do 18. kolovoza 1969. na farmu Maxa Yasgura slilo između 400 tisuća i pola milijuna ljudi kako bi sudjelovali na ‘partyju’ na kojem su svirale buduće ikone poput Janis Joplin, Jimija Hendrixa i Carlosa Santane, a publika umrljana blatom plesala na kiši, često bez odjeće i pod utjecajem opijata. 

Organizatori su ulaznicu za festival, na kojem su svirali i danas legendarni bendovi poput Creedence Clearwater Revivala, britanskog The Whoa te kvarteta Crosby, Stills, Nash & Young, isprva planirali naplaćivati 18 dolara. 

Financirali su ga ambiciozni mladi poduzetnici John Roberts i Joel Rosenman, udruživši se s Michaelom Langom i Artijem Kornfeldom i vidjevši u tome odličnu prigodu za promociju budućeg glazbenog studija u New Yorku. Svi su bili u dvadesetim godinama. 

Vijest tom o festivalu, međutim, neslućeno se proširila i prema farmi je krenulo na tisuće mladih, stvorivši gužve na seoskim cestama prema White Lakeu, zaseoku u blizini gradića Bethela koji se nalazi oko 100 kilometara jugozapadno od Woodstocka, grada po kojem je festival dobio ime. 

Pokretači festivala nisu imali izbora nego proglasiti da će Woodstock, kao i ljubav, biti besplatan. 

“Ako se sjećate Woodstocka, niste ondje bili”

S glazbom je krenula i kiša, ubrzo je nestalo i hrane, a iznad lokacije su letjeli helikopteri, nekad dovozeći glazbenike, nekad zalihe. 

Usprkos blatu i upozorenjima o lošem LSD-ju, mit o Woodstocku živi i dalje. Festival se slavi kao svjetionik nade u turbulentnim 60-im godinama obilježenima atentatima, nemirima i Vijetnamskim ratom. 

Danny Goldberg, dugogodišnji poznavatelj glazbene industrije koji je kao 19-godišnjak pratio festival za Billboard, prisjeća se tog vikenda kao događaja s “mnogo nasmiješenih ljudi”. 

“Odmah me obuzela ta atmosfera – idilična misao hipijevskog bratstva i sestrinstva koja se rijetko manifestirala, čak i u to doba”, kazao je iz svog ureda na Manhattanu. 

“Ali na Woodstocku je bila poprilično opipljiva, od minute kad sam stigao do trenutka kad sam otišao”.

Ako se sjećate Woodstocka, zapravo niste bili ondje, kaže izreka. Festivalska sjećanja publike, ali i organizatora, često su obojana utjecajem droge. 

Glasine postoje, no ne i dokazi, da su se Woodstocku rađale bebe. Potraga i dalje traje, a zasad nitko nije priznao da je rođen na festivalu, iako je vrlo vjerojatno da su mnogi tamo začeti. 

Tadašnji izvještaji prenosili su kako je traktor koji je čistio otpad nakon festivala pregazio jednu osobu u vreći za spavanje i da je najmanje jedna osoba preminula zbog predoziranja. 

Neskloni mediji

Mainstream mediji festivalu nisu bili naročito skloni. 

New York Times je tada pisao kako “snovi o marihuani i rock glazbi koji su privukli 300 tisuća obožavatelja” imaju smisla kao porivi bilo kojeg bezglavog krda. 

“To je završilo kao noćna mora, u blatu i žabokrečini. Kakva je to kultura koja može proizvesti takav nered?”, pitale su se te novine. 

No Annie Birch, koja je kao 20-godišnjakinja s prijateljima stigla na festival, prisjeća se Woodstocka kao “miroljubivog, ako se u obzir uzme tolika masa ljudi”. 

“Ona luda kiša. Imali smo nevjerojatnu vatru koja se nikad nije ugasila”, kazala je za AFP.

“Svi oni bendovi postali su kultni”, istaknula je i zaključila kako je događaj bio “legendaran”.  

Vlasnik farme Yasgur je nakon festivala otkrio za televiziju da se jako prestrašio kad je vidio to “more ljudi”. 

No “poslije sam zbog toga imao grižnju savjesti jer nije bilo nikakvih problema – dokazali su meni, a i cijelom svijetu, da nisu došli raditi nevolje”, naglasio je. 

“Stigli su upravo zbog onoga za što su i rekli da stižu – zbog tri dana glazbe i mira”.
 

Nastavi pregledavati

Kultura

Izložba o agresiji na Osijek otvorena u Budimpešti

Published

on

Zastupnik u Hrvatskom saboru Robert Jankovicz/Izvor: Nacionalno

Svečanim programom u Hrvatskom centru u Budimpešti -HOŠIG u utorak 15. listopada 2019.  otvorena je multimedijska izložba OSIJEK NA UDARU BRUTALNE AGRESIJE, koja je započela intoniranjem mađarske i hrvatske državne himne i odavanjem počasti poginulim hrvatskim braniteljima u Domovinskom ratu, civilnim žrtvama i prvom hrvatskom predsjedniku.

Svečanosti otvorenja nazočili su Veleposlanik Republike Hrvatske u Mađarskoj Mladen Andrlić, suradnica u Veleposlanstvu opumomoćena ministrica Vesna Njikoš Pečkaj , savjetnica Veleposlanika Maja Rosenzweig Bajić, prva tajnica Veleposlanika  Marina Sikora, zastupnik mađarske nacionalne manjine u Hrvatskom saboru Robert  Jankovics,  glasnogovornik  Hrvatske narodosne zajednice u Mađarskom parlamentu Jozo Solga, voditelj Narodnosnog  glavnog odjela pri Uredu premijera Mađarske Richárd Tircsi i drugi uzvanici.

????????????????????????????????????

Ravnateljica Hrvatske osnovne škole i gimnazije HOŠIG u Budimpešti Ana Gojtan nakon pozdravljanja uzvanika naglasila je da ” ponošću i zahvalnošću prisjećamo se slavnih dana koji su Hrvatskoj donijeli toliko priželjkivanu slobodu i trajni mir. Danas kada tu slobodu uživamo mogla bi se opisati slijedećim citatom:Sloboda je poput sunca, snažnije i bolje od nje nije ništa na svijetu.Neka ovo bude poruka svima nama, prvenstveno mladim naraštajima jer danas se prisjećamo svih onih hrabrih ljudi, muškaraca i žena koji nisu oklijevali braniti svoj dom i Domovinu, koji su nam postali uzorima. Ovdje u HOŠIG-u pratimo uzore i želimo odgajati uzore, mlade koji će imati konkurentno suvremeno znanje, koji će očuvati hrvatsku identitet, koji će biti podjednako opredjeljeni mađarskom i hrvatskom narodu i čiju osobnost obogaćuje dvojna kultura, koju prenose na svom trajnom životnom putu”.

Potom je uslijedila projekcija  dokumentarnog filma o ratnom stradanju hrvatskog grada Osijeka, koji je izazvao buru emocija nazočnih.

 Autor izložbe predsjednik Heroja Osijeka bojnik Zlatko Dernaj  istaknuo je da „Izložba šalje jasno artikulirane poruke o apsurdnosti i strahotama rata, educira o razarajućim posljedicama i ukazuje na važnost  održavanja mira i izgradnje mirne budućnosti za sve građane. Nadam se da će ova izložba potaknuti mladu generaciju učenika ove elitne škole na poštovanje žrtve hrvatskih branitelja i građana u pravednoj borbi za očuvanje nacionalnog identiteta i pobjedničke povijesti hrvatskog naroda“.

Zastupnik mađarske nacionalne manjine u Hrvatskom saboru Robert  Janković  rekao je: „Mađari koji žive u Hrvatskoj i Hrvati koji živite ovdje u Mađarskoj,  mi smo veliki prijatelji, imamo zajedničku povijest i da su nas strašni događaji i ’56. i ’91. vezali za vjeke vjekova i da je to možda najbolja stvar koja se ovakvih  groznih događaja mogla dogoditi. Ja se nadam, kao što je gospodin bojnik rekao, da će ovo poslužiti svima nama koji smo ovdje, ali i svima onima koji će ovu izložbu pogledati u Pečuhu i drugdje da budemo dovoljno pametni i mudri da se ovakvi događaji više nikada ne ponove“.

Uslijedio je prigodni kulturno umjetnički program, pjesmu Ivana Tolja „Palim svijeću“ recitirala je učenica  gimnazije Maja Šindik, a folkolrne skupina gimnazije „Tamburica“ izvela je plesnu koreografiju na pjesmu Miroslava  Škore „Vrijedilo je“.

Veleposlanik RH u Mađarskoj Mladen Andrlić u obraćanju nazočnim istaknuo je „da je ovo važan, pametan i dobro pripremljen događaj. Zahvaljujem se Osječanima ne samo za ’91. i dalje, kao i za ovo što danas nose po svijetu, što su se sjetili Mađarske,  Hrvatica i Hrvata u Mađarskoj. Hvala Vam lijepo, izložba je definitivno danas otvorena, a sada i svečano“.   

Svečanost otvorenja izložbe  zaključena je prigodnom podjelom poklona  domaćinima od strane predsjednika Heroja Osijeka i zajedničkim fotografiranjem uzvanika, gostiju i učenika škole.

Izložba u HOSIG-u u Budimpešti moći će se pogledati do 22. listopada 2019.

Svečanim programom u Hrvatskom centru u Budimpešti -HOŠIG u utorak 15. listopada 2019.  otvorena je multimedijska izložba OSIJEK NA UDARU BRUTALNE AGRESIJE

Ucitavanje vijesti

Kultura

Predsjednica uručila Povelju Republike Hrvatske Prljavom kazalištu

Published

on

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović uručila je Povelju Republike Hrvatske zagrebačkom rock bandu Prljavo Kazalište. Na slici Jasenko Houra, Mladen Bodalec, Kolinda Grabar-Kitarović i Tihomir Fileš

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović uručila je u utorak Povelju Republike Hrvatske zagrebačkom rock-sastavu Prljavom kazalištu u povodu 40. obljetnice uspješne glazbene karijere.

“Dodjeljujem vam povelju Republike Hrvatske za izniman doprinos u promicanje domoljublja, vašeg humanitarnog djelovanja te ugleda rock-glazbe u povodu vaše 40. obljetnice”, rekla je predsjednica Grabar-Kitarović.

Istaknula je da je Prljavo kazalište stvaralo i izvodilo skladbe koje su ostale dio naših osobnih ljubavi i boli, proslava i tugovanja, a posebno posveta majci koja se, kako je rekla, iz okvira tihog opraštanja prelila u gotovo nacionalnu budnicu.

“Niste se bojali dodirnuti i teške ožiljke naše prošlosti kao što ste uvijek bili kritični prema svakodnevici”, rekla je hrvatska predsjednica i dodala da je u oproštaju s onima koji su za Hrvatsku dali život bila i tuga stihova Prljavog kazališta “sa suzama koje smo za njih isplakali”.

U ime Prljavog kazališta na Povelji Republike Hrvatske zahvalio je pjevač Mladen Bodalec, koji je istaknuo kako je to veliko priznanje te da ne zahvaljuje samo u ime banda, nego i u ime tisuću rockera koji, kako je rekao, traže svoje mjesto pod suncem, a nije im lako u konkurenciji s ozbiljnijim oblicima glazb

Ucitavanje vijesti

Kultura

Hanka Paldum obilježila je 45 godina karijere u Vatroslavu Lisinskom u Zagrebu

Published

on

Koncert naziva “Ja vas pjesmom zovem” objedinio je sve najznačajnije muzičke trenutke i pjesme koje su je obilježile kao divu čarobnog glasa i bezvremenski otpjevanih pjesama, naročito sevdalinki koje su obilježile njezin muzički put.

Miljenica publike svojim interpretacijama osvaja cijeli svijet, a upravo u zagrebačkom hramu kulture proslavila je svoju veliku godišnjicu rada.

Diva sevdaha svojom je izvedbom dirnula mnoge posjetitelje, među kojima je bio i gradonačelnik Milan Bandić.

Hanka je primadona bosanske folk-pjesme koja uvijek poseban naglasak stavlja na tradicionalnu muziku, njegujući etno-elemente i nepresušni izvor bogatog opusa sevdalinki kao svoje elementarno obilježje.

Poštujući sevdah, tradiciju i sve ono izvorno što sevdalinka u sebi nosi, Hanka voli i koketiranje s novim aranžmanima. Tako je bilo i u Lisinskom. Hanka je publici priredila neponovljivu muzičku čaroliju.

Bit je to svakako koncert o kojem će se još dugo pričati. Koncert kakav jedna ovakva umjetnica zaslužuje. A zaslužuje ga i njezina publika.

Uostalom, jubilej od 45 godina neprekidnog rada, stotine snimljenih pjesama, preko 30 objavljenih nosača zvuka, glas koji osvaja punih 45 godina istim žarom na sceni, to je ona posebna vrsta umjetnika koja je velikim slovima upisana na muzičkom estradnom nebu.

Nacionalno/Hayat

Ucitavanje vijesti

Najčitanije