Povezite se

Kultura

Pedeset godina Woodstocka, vikenda slobode i ljubavi

Objavljeno

-

Vikend slobode i rock glazbe, proslava ljubavi i utopijskih ideala. Nadobudna mladež pretvorila je farmu u državi New York u manji grad. Woodstock je bio mnogo toga, ali jedno je sigurno – mnogi ga doživljavaju najvažnijim kulturnim događajem generacije. 

Festival mira, ljubavi i glazbe u četvrtak će obilježiti 50. godišnjicu i time ponovno potaknuti nostalgiju za vremenima kad je rock bio mlad, boje psihodelične, a duga kosa je bila izjava.  

Procjenjuje se da se u četiri dana, od 15. do 18. kolovoza 1969. na farmu Maxa Yasgura slilo između 400 tisuća i pola milijuna ljudi kako bi sudjelovali na ‘partyju’ na kojem su svirale buduće ikone poput Janis Joplin, Jimija Hendrixa i Carlosa Santane, a publika umrljana blatom plesala na kiši, često bez odjeće i pod utjecajem opijata. 

Organizatori su ulaznicu za festival, na kojem su svirali i danas legendarni bendovi poput Creedence Clearwater Revivala, britanskog The Whoa te kvarteta Crosby, Stills, Nash & Young, isprva planirali naplaćivati 18 dolara. 

Financirali su ga ambiciozni mladi poduzetnici John Roberts i Joel Rosenman, udruživši se s Michaelom Langom i Artijem Kornfeldom i vidjevši u tome odličnu prigodu za promociju budućeg glazbenog studija u New Yorku. Svi su bili u dvadesetim godinama. 

Vijest tom o festivalu, međutim, neslućeno se proširila i prema farmi je krenulo na tisuće mladih, stvorivši gužve na seoskim cestama prema White Lakeu, zaseoku u blizini gradića Bethela koji se nalazi oko 100 kilometara jugozapadno od Woodstocka, grada po kojem je festival dobio ime. 

Pokretači festivala nisu imali izbora nego proglasiti da će Woodstock, kao i ljubav, biti besplatan. 

“Ako se sjećate Woodstocka, niste ondje bili”

S glazbom je krenula i kiša, ubrzo je nestalo i hrane, a iznad lokacije su letjeli helikopteri, nekad dovozeći glazbenike, nekad zalihe. 

Usprkos blatu i upozorenjima o lošem LSD-ju, mit o Woodstocku živi i dalje. Festival se slavi kao svjetionik nade u turbulentnim 60-im godinama obilježenima atentatima, nemirima i Vijetnamskim ratom. 

Danny Goldberg, dugogodišnji poznavatelj glazbene industrije koji je kao 19-godišnjak pratio festival za Billboard, prisjeća se tog vikenda kao događaja s “mnogo nasmiješenih ljudi”. 

“Odmah me obuzela ta atmosfera – idilična misao hipijevskog bratstva i sestrinstva koja se rijetko manifestirala, čak i u to doba”, kazao je iz svog ureda na Manhattanu. 

“Ali na Woodstocku je bila poprilično opipljiva, od minute kad sam stigao do trenutka kad sam otišao”.

Ako se sjećate Woodstocka, zapravo niste bili ondje, kaže izreka. Festivalska sjećanja publike, ali i organizatora, često su obojana utjecajem droge. 

Glasine postoje, no ne i dokazi, da su se Woodstocku rađale bebe. Potraga i dalje traje, a zasad nitko nije priznao da je rođen na festivalu, iako je vrlo vjerojatno da su mnogi tamo začeti. 

Tadašnji izvještaji prenosili su kako je traktor koji je čistio otpad nakon festivala pregazio jednu osobu u vreći za spavanje i da je najmanje jedna osoba preminula zbog predoziranja. 

Neskloni mediji

Mainstream mediji festivalu nisu bili naročito skloni. 

New York Times je tada pisao kako “snovi o marihuani i rock glazbi koji su privukli 300 tisuća obožavatelja” imaju smisla kao porivi bilo kojeg bezglavog krda. 

“To je završilo kao noćna mora, u blatu i žabokrečini. Kakva je to kultura koja može proizvesti takav nered?”, pitale su se te novine. 

No Annie Birch, koja je kao 20-godišnjakinja s prijateljima stigla na festival, prisjeća se Woodstocka kao “miroljubivog, ako se u obzir uzme tolika masa ljudi”. 

“Ona luda kiša. Imali smo nevjerojatnu vatru koja se nikad nije ugasila”, kazala je za AFP.

“Svi oni bendovi postali su kultni”, istaknula je i zaključila kako je događaj bio “legendaran”.  

Vlasnik farme Yasgur je nakon festivala otkrio za televiziju da se jako prestrašio kad je vidio to “more ljudi”. 

No “poslije sam zbog toga imao grižnju savjesti jer nije bilo nikakvih problema – dokazali su meni, a i cijelom svijetu, da nisu došli raditi nevolje”, naglasio je. 

“Stigli su upravo zbog onoga za što su i rekli da stižu – zbog tri dana glazbe i mira”.
 

Nastavi pregledavati

Kultura

Koncert Zagrebačke filharmonije u zagrebačkom Zoološkom vrtu

Published

on

Dvama nastupima u subotu na Labuđem otoku Zagrebačka filharmonija počela je ciklus koncerata u Zoološkom vrtu grada Zagreba, a riječ je o prvom koncertu u Zagrebu nakon popuštanja mjera uvedenih zbog epidemije koronavirusa, izvijestili su iz Zoološkog vrta.

“U večerašnjim su koncertima uživali i ljudi i životinje. Vjerujemo kako će naše goste i stanovnike Zoološkog vrta jednako oduševiti i glazbene poslastice koje nam Zagrebačka filharmonija priprema tijekom lipnja. Ovi su koncerti i svojevrsna glazbena uvertira u proslavu Dana Grada Zagreba. Svi smo posebno bili ganuti kad su Vrtom odjeknuli taktovi pjesme ‘Moj Zagreb, tak imam te rad'”, rekao je tim povodom ravnatelj Zoološkog vrta grada Zagreba Damir Skok.

Koncert popularne klasike na Labuđem otoku u izvedbi Zagrebačke filharmonije bio je prvi koncert nekog orkestra u Zagrebu nakon popuštanja mjera uvedenih zbog epidemije koronavirusa, a među nekoliko stotina posjetitelja pratio ga je i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.

Koncerti Zagrebačke filharmonije na Labuđem otoku u ZOO vrtu

Zadovoljstvo zbog ponovnog nastupa nakon dva i pol mjeseca izrazio je ravnatelj Zagrebačke filharmonije Mirko Boch. “Koncerti pod vedrim nebom sa sobom povlače i određenu simboliku – donose svjetlo na kraju tunela, a umjetnosti dajemo novi dah. Drago nam je da smo upravo ovdje jer Zoološki vrt grada Zagreba uskoro slavi 95., a mi na jesen 150. rođendan“, dodao je.

Filharmonija će sutra na Labuđem otoku održati još dva koncerta, a  na istom mjestu s koncertima će nastaviti subotom tijekom lipnja.

Posebno atraktivan program za građane iz ZOO-a najavljuju za rođendan Vrta u subotu 13. lipnja.

Ucitavanje vijesti

Kultura

Matica srpska opet pokušava prisvojiti hrvatsku književnu baštinu

Published

on

Matica Hrvatska/Facebook

Ministarstvo kulture pridružilo se u petak ocjeni Matice hrvatske iznesenoj u Izjavi o prisvajanju hrvatske književne baštine u izdanjima Matice srpske te ističe da je riječ o oglednom primjeru još jednog posezanja za hrvatskom kulturom i tradicijom i pokušaju njezina prisvajanja.

“Ovaj novi incident ogledni je primjer još jednog pokušaja posezanja za hrvatskom kulturom i tradicijom, a temelji se na jezično-kulturnom imperijalizmu koji je inaugurirao Vuk Karadžić tezom po kojoj su svi štokavci Srbi. Iako znanstveno osporena i u praksi neprimjenjiva, ta je teza bila i ostala temelj srpske nacionalne integracijske ideologije”, ističu na upit Hine iz Ministarstva kulture.

Dodaju da su brojni hrvatski autori koji su se našli na popisu Deset vekova srpske književnosti, stvarali u okrilju hrvatske književnosti, smatrajući sebe njezinim dionicima.

Ministarstvo kulture se, kako navode, pridružuje ocjeni koju je Matica hrvatska iznijela u Izjavi o prisvajanju hrvatske književne baštine u izdanjima Matice srpske kojom je reagirala na nedavno objavljivanje djela Marina Držića u ediciji Deset vekova srpske književnosti.

“Matica hrvatska rasvijetlila je bit problema s različitih razina, jasno upozorivši na nedopustivost i neodrživost takvog prisvajanja tuđe kulturne baštine. S obzirom da se prisvajanja hrvatske kulturne baštine učestalo ponavljaju, i druge hrvatske kulturne institucije, kao i povjesničari književnosti i jezikoslovci jasno su iznijeli osudu takvog čina”, zaključuju iz Ministarstva.

Središnjica Matice hrvatske i svi njezini ogranci bili su zabrinuti i ojađeni zbog postupka Matice srpske koja je ovih…

Objavljuje Matica hrvatskaPetak, 8. svibnja 2020.

Ucitavanje vijesti

Kultura

Umrla Beba Selimović, jedna od ikona bosanskohercegovačke sevdalinke

Published

on

Izvor: Youtube

Pjevačica Izeta Beba Selimović, koja je slovila za jednu od najboljih interpretatorica tradicionalnih bosanskohercegovačkih pjesama sevdalinki, umrla je u Sarajevu u 82. godini, potvrdili su u utorak članovi obitelji.

“Na najčestitiji način obogatila je i sačuvala naše nematerijalno blago, a to je sevdalinka. Kao građanin kažem da je njen odlazak veliki gubitak na našoj kulturnoj sceni”, kazao je za agenciju Fena suprug Dževad Šabanagić, violinist Sarajevske filharmonije.

Beba Selimović rođena je u Trebinju 1939. godine, a kao djevojčica s roditeljima je doselila u Sarajevo. Pjevačku karijeru započela je još 1957. godine nastupima na tadašnjem Radio Sarajevu.

Tijekom karijere za tadašnju diskografsku kuću Jugoton snimila je četiri studijska i tri kompilacijska albuma, a posljednji među njima 1988. godine. Nastupati je prestala 2005., a pratio ju je glas samozatajne osobe za koju se nikada nisu vezali skandali.

Među hitovima koji su obilježili njenu glazbenu karijeru najpoznatije su pjesme “Moj dragane”, “Mene moja majka gleda sa čardaka”, “Kolika je Prijedor čaršija”, “Konja kuje brate Sulejmane”, “Mene moja zaklinjala majka”, “Ko se ono brijegom šeće”, “Kraj potoka bistre vode”, “Plačem ja, plačeš ti”, “U srcu mome živiš samo ti”, “Kako srcu svom da kažem”.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije