Povezite se

Poljoprivreda

Paški sir postao 24. proizvod zaštićenog naziva u Europskoj uniji

Objavljeno

-

Europska komisija je u ponedjeljak objavila da je “Paški sir” upisan u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla (ZOI). Proces zaštite naziva „Paški sir“ započeo je u srpnju 2017. godine, kada je Udruga proizvođača Paškog sira otoka Paga, podnijela Ministarstvu poljoprivrede zahtjev za zaštitu oznake izvornosti pod nazivom „Paški sir“.

Republika Hrvatska sada ima 24 poljoprivredna i prehrambena proizvoda čiji je naziv registriran u Europskoj uniji kao zaštićena oznaka izvornosti ili zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla. Uz naziv Paški sir, registrirani su: Krčki pršut, Ekstra djevičanskog maslinovo ulje Cres, Neretvanska mandarina, Ogulinski kiselo zelje / Ogulinski kiseli kupus, Baranjski kulen, Lički krumpir, Istarski pršut / Istrski pršut, Drniški pršut, Dalmatinski pršut, Poljički soparnik / Poljički zeljanik / Poljički uljenjak, Zagorski puran, Krčko maslinovo ulje, Korčulansko maslinovo ulje, Paška janjetina, Šoltansko maslinovo ulje, Varaždinsko zelje, Slavonski kulen / Slavonski kulin, Međimursko meso ‘z tiblice, Slavonski med, Lička janjetina, Istra, Paška sol i Zagorski mlinci.  EU znak zaštićene oznake izvornosti odnosno zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla koji se nalazi na ambalaži potrošaču jamči kupnju autentičnog proizvoda.

Još jedno priznanje autohtonim hrvatskim poljoprivrednim proizvodima nakon što su na posljednjem sastanku u Kini ovoga studenoga povjerenik Europske komisije za poljoprivredu i ruralni razvoj Phil Hogan i ministrica poljoprivrede Marija Vučković potvrdili dogovor o prvih šest zaštićenih hrvatskih proizvoda koji će se naći na kineskom tržištu i to „Neretvanska mandarina“, „Baranjski kulen“, „Dalmatinski pršut“, „Drniški pršut“, „Lički krumpir“ i „Dingač“, a dogovoreno je da se na popisu nađe i sedmi proizvod, Istarski pršut“/“Istrski pršut“, ali kao zaštićeni proizvod Hrvatske i Slovenije.

Zemljopisno područje proizvodnje „Paškog sira“ obuhvaća područje otoka Paga i dva otočića Maun i Skrda. „Paški sir“ je ovčji sir tvrdog tijesta proizveden iz punomasnog ovčjeg mlijeka izvorne pasmine paška ovca, a mlijeko za proizvodnju „Paškog sira“ dobiva se od paških ovaca uzgojenih na poluekstenzivan način koje tijekom cijele godine borave na ograđenim pašnjacima unutar zemljopisnog područja proizvodnje. Specifičnost uzgoja paške ovce temelji na njihovom cjelodnevnom boravku na pašnjacima te konzumaciji aromatičnog i ljekovitog bilja, što se odražava ne samo na količinu proizvedenoga mlijeka nego i na njegov kemijski sastav i preradbene osobine.

Poljoprivreda

VLADA Pomoć sektoru vina – povećanje za destilaciju i krizno skladištenje

Published

on

Dodao

Vlada je u četvrtak izmjenama Nacionalnog programa pomoći sektoru vina od 2019. do 2023. preraspodijelila neutrošeni iznos od 13,18 milijuna kuna, i to za dvije mjere – “Destilacija vina u kriznim slučajevima” i “Potpora za krizno skladištenje vina”.

Vlada se odlučila na takvu preraspodjelu jer je u okviru Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi od planiranih 93,19 milijuna kuna za provedbu Nacionalnog programa pomoći sektoru vina ostalo neutrošeno 13,18 milijuna kuna odnosno 1,7 milijuna eura.

Riječ je o sredstvima koja se uslijed pandemije koronavirusa nisu utrošila za mjere “Informiranje u državama članicama”, “Promidžba u trećim zemljama”, “Rekonstrukcija i konverzija vinograda” i “Ulaganja u vinarije i marketing vina”.

Neutrošeni iznos od 13,18 milijuna kuna odnosno 1,7 milijuna eura eura preraspodijelit će se za dvije mjere odnosno za destilaciju i krizno skladištenje vina.

Tako će se iznos za mjeru “Destilacija vina u kriznim slučajevima” povećati za gotovo 1,1 milijun eura, na ukupno 4,96 milijuna eura.

Za mjeru “Potpora za krizno skladištenje vina” iznos će se povećati za 659,2 tisuće eura pa će za tu mjeru na raspolaganju biti ukupno oko 1,2 milijuna eura.

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković objasnila je kako se izmjene i dopune Nacionalnog programa pomoći sektoru vina donose u skladu s uredbom o zajedničkoj organizaciji tržišta te su donesene nakon izbijanja pandemije Covid-19 u okviru brojnih prilagodbi sektora i pomoći poljoprivredi.

“Nakon posljednjeg delegiranja od osnovne uredbe omogućeno nam je zatražiti povećanje potpore za krizno skladištenje i destilaciju”, rekla je Vučković, dodajući kako se predlaže iznos za destilaciju povećati za oko osam milijuna kuna, a krizno skladištenje za pet milijuna kuna.

Na ovaj će se način pomoći sektoru koji je značajno pogođen pandemijom, istaknula je ministrica poljoprivrede.

Vlada je na današnjoj sjednici prihvatila i izvješće o radu Agencije za obalni i linijski pomorski promet u prošloj godini, u kojoj su prihodi Agencije iz poslovanja iznosili 323,9, a rashodi 323,4 milijuna kuna.

Kako je izvijestio ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, brodari koji su održavali profitabilne linije u državni proračun u 2019. godini su uplatili 5,5 milijuna kuna s osnova promjenjive naknade za koncesiju i 130 tisuća kuna s osnova fiksne naknade za koncesiju.

Brodari koji su obavljali linije bez obveze javne usluge (sezonske) na ime naknade u 2019. godini u proračun su uplatili 594,1 tisuću kuna.

S osnova povrata prekomjerno isplaćenih potpora, brodari koji obavljaju javni prijevoz kao uslugu od općeg gospodarskog interesa uplatili su 611,7 tisuća kuna.

Na uplate u državni proračun iz nadležnosti poslova Agencije odnose se i plaćanja za izdavanje otočnih iskaznica za povlašteni prijevoz, a u 2019. godini s te osnove uplaćeno je 4,4 milijuna kuna.

H

Ucitavanje vijesti

Poljoprivreda

HPK: Poljoprivreda pod snažnim udarom uvozne nelojalne konkurencije

Published

on

Dodao

Svi sektori hrvatske poljoprivrede pod snažnim su pritiskom nelojalne uvozne konkurencije, a iako se očekivalo da će država zbog koronakrize započeti zaokret i više raditi na samodostatnosti i kontroliranju uvoza, do toga nije došlo, poručili su u četvrtak iz Hrvatske poljoprivredne komore (HPK).

Situacija na terenu i u trgovinama pokazuje da je hrvatsko tržište preplavljeno robom iz uvoza po dampinškim cijenama, zbog čega je važna hitna reakcija nadležnih institucija te stroža primjena Zakona o nepoštenim trgovačkim praksama, ali i Zakona o trgovini kao i kažnjavanje onih za koje se utvrdi da nude robu ispod proizvođačkih cijena, istaknuli su iz Komore.

Važno je, kažu, utvrditi po kojim cijenama uvozna roba ulazi na hrvatsko tržište, te zašto hrvatski proizvođači ne mogu prodati svoje proizvode.

Smatraju i da treba pokrenuti akcije te aktivirati pravne propise o deklariranju, označavanju roba, kako bi potrošačima bilo jasno vidljivo i istaknuto što je domaće, a što i iz uvoza.

“Zahtijevamo od Ministarstva poljoprivrede da uputi oštar apel ostalim nadležnim institucijama i inspekcijama, kako bi pojačale kontrole na tržištu te da se formira radna grupa koja će izraditi analizu cijena na tržištima s kojih dolaze ogromne količine robe, posebice mlijeka, mesa, voća, povrća i pekarskih proizvoda, kako bi se utvrdilo jesu li cijene po kojima se nude uvozne robe u hrvatskoj trgovini niže od proizvođačkih cijena nego što su one u državama iz kojih se uvozi”, izjavio je predsjednik HPK Mladen Jakopović.

Kriza na vrhuncu, hitno nešto učiniti

Posebno je važno, kazao je, da se kreira i hitna intervencijska mjera kojom će se pomoći proizvođačima da održe svoju proizvodnju i uspiju koliko toliko konkurirati prevelikom uvozu roba, odnosno tržišnih viškova.

Jakopović je istaknuo kako od svih aktera u politici i institucija očekuju da shvate kako je kriza hrvatske poljoprivrede na vrhuncu i da hitno potrebno nešto napraviti.

Na ovaj način hrvatskoj poljoprivredi prijeti daljnje urušavanje, poručio je Jakopović.

Članovi Upravnog odbora HPK na jučerašnjoj su sjednici analizirali situaciju po sektorima te istaknuli kako Hrvatska ima EU-ove zakone i propise, ali oni su mrtvo slovo na papiru jer se ne primjenjuju i nema adekvatne reakcije inspekcija i cijelog sustava u trenutku kada hrvatska proizvodnja dolazi na tržište.

Smatraju i kako je nevjerojatno da je otkupna cijena mlijeka u Poljskoj i Hrvatskoj gotovo ista od 2,2 do 2,25 kuna za litru, a da se uvozno mlijeko na policama trgovačkih lanaca prodaje po cijenama kojoj domaće mlijeko ne može konkurirati. Slično je i s voćem i povrćem, a posebice mesom i pekarskim proizvodima.

U priopćenju HPK se navodi kako je na sjednici sudjelovao i državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Tugomir Majdak koji je najavio da će Ministarstvo poduzeti sve što je u njegovoj nadležnosti kako bi se aktivirali mehanizmi intervencijskih mjera i pomoglo proizvođačima.

“Vlada će učiniti sve kako bi se poljoprivreda održala i osnažila kao strateška grana, jer je to cilj svima. Na svima nama je da zajedno učinimo sve da ne dođe do urušavanje proizvodnje, ali i funkcioniranja tržišta“, kazao je Majdak.


Ucitavanje vijesti

Poljoprivreda

Anušić: Idući tjedan sastanak s Upravom Megglea u Ministarstvu poljoprivrede

Published

on

Dodao

Osječko-baranjski župan Ivan Anušić izjavio je u petak kako je ministrica Marija Vučković za utorak u Ministarstvu poljoprivrede dogovorila sastanak s Upravom Megglea i predstavnicima županije na kojem će se pokušati pronaći rješenje za nastavak proizvodnje u Osijeku i opstanak 160 radnih mjesta.

Uprava Megglea u četvrtak je najavila kako do kraja godine namjerava ugasiti proizvodnju i preradu mlijeka u Osijeku, pri čemu bi otkaz trebalo dobiti oko 160 radnika.

U izjavi medijima Anušić je istaknuo kako tradicija proizvodnje i prerade mlijeka u Osijeku postoji od 1949. godine te da je “nedopustivo da se 160 ljudi nađe na ulici i da se tako duga tradicija jednostavno prekine”.

“Napravit ćemo sve kako bismo spasili radna mjesta i proizvodnju ove tvrtke u Osijeku, ali i veliki broj kooperanata koji ovise upravo o tvrtki Meggle. Uspostavljen je kontakt s Upravom Megglea, s našom ministricom, a nakon povratka iz Bruxellesa, uspostavit će se i kontakt s premijerom Andrejom Plenkovićem, i siguran sam da ćemo do kraja godine, kada je najavljeno zatvaranje tvrtke, naći rješenje i da se to neće dogoditi”, poručio je Anušić.

Istaknuo je kako županija ne može zapovjediti Meggleu gdje će raditi i proizvoditi, ali se može na drugi način izvesti pritisak i upozoravati da Meggle, koji svoju proizvodnju planira preseliti u BiH i Srbiju, više nije brend kakvim se predstavlja u Hrvatskoj, gdje je kvalitetu svojih proizvoda temeljio na domaćem mlijeku.

Anušić je rekao kako “u ovome trenutku traju pregovori i s drugim našim tvrtkama, na koji način spasiti radna mjesta te proizvodnju i preradu mlijeka u Osijeku”, ali o tome zasad ne bi detaljnije govorio.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Najčitanije