Povezite se

EU

Pahor kaže da se može izbjeći blokada ulaska RH u Schengen, ali da je problem u Hrvatskoj

Objavljeno

-

Slovenski predsjednik Borut Pahor izjavio je u razgovoru za mariborski list Večer da bi bilo moguće izbjeći slovensku blokadu ulaska Hrvatske u schengensko područje, ali da je problem u tome što Hrvatska odbija provesti arbitražnu presudu o graničnom sporu koju Slovenija smatra konačnom i obvezujućom za obje strane.

“Pozvao bih sve one koji u tome mogu dati svoj doprinos da iskoristimo vrijeme između odluke Komisije da je Hrvatska tehnički spremna za Schengen i rasprave o tom pitanju na Vijeću EU-a za intenzivan politički i diplomatski dijalog”, kazao je Pahor u intervjuu za mariborski list povodom desetogodišnjice arbitražnog sporazuma dviju država.

Arbitražni sporazum potpisali su u Stockholmu 4. studenoga 2009. Pahor kao predsjednik tadašnje slovenske vlade i tadašnja hrvatska premijerka Jadranka Kosor.

Pahor je rekao da je problem u tome što Hrvatska zbog tumačenja da je slovenska strana kompromitirala arbitražni proces odbija provesti arbitražnu presudu koja je Sloveniji dodijelila dvije trećine Piranskog zaljeva (Savudrijske vale).

“To je problem. Hrvatska ugovorna strana odbija primijeniti presudu iako se na to obvezala po međunarodnom pravu i samom sporazumu. Granica je sada definirana i Slovenija je na miran način dužna potražiti načine da se to realizira”, kazao je Pahor.

Na pitanje novinara prijeti li zbog toga Hrvatskoj slovenska blokada kada je riječ o ulasku u Schengen, kakva je već bila s pristupnim pregovorima za članstvo u EU-u sve dok nije potpisan arbitražni sporazum, Pahor je odgovorio da je situacija sada drukčija.

“Sada smo u situaciji koja nam omogućava da se napravi sve, da razmišljanja o blokadi uopće ne budu relevantna. Rješenje bi bilo u uzajamnom interesu Slovenije i Hrvatske. Za to je potrebno malo političke hrabrosti, malo mudrosti i ustrajnosti, ali bi se isplatilo”, smatra slovenski predsjednik koji arbitražni sporazum dviju vlada iz 2009. i dalje smatra najvećim uspjehom svog mandata na području vanjske politike.

“Sada treba biti politički mudar i prepoznati priliku koja se pruža. Umjesto da govorimo o tome je li u redu da blokiramo Hrvatsku zbog neprovedbe arbitražne presude, moramo shvatiti da je dovoljno vremena da se nešto napravi”, kazao je Pahor dodavši da je zadnjih godina uloženo premalo napora.

“Rješenja postoje, a iako prvi razgovori u tom pravcu ne bi odmah donijeli rezultate potrebno je pokazati ustrajnost i otvorenost. Čak i u slučaju moguće blokade, to bi pitanje ionako morali riješiti na jedan ili drugi način. Blokada ionako ne bi mogla trajati unedogled i zašto se onda ne upustiti u zahtjevan i pregovarački mučan položaj, te ne riješiti to pitanje. No, za to moraju biti obje strane”, kazao je slovenski predsjednik.

EU

Grabar-Kitarović upozorila na važnost proširenja

Published

on

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović upozorila je u srijedu na važnost proširenja Europske unije na jugoistok Europe jer bi u protivnom, kako je rekla, treće strane koje nisu nužno dobronamjerne mogle ispuniti prazninu i dovesti do toga da europski projekt ne bude dovršen.

Na kongresu Europske pučke stranke (EPP), na kojem je jedna od tema bila i proširenje na zapadni Balkan, hrvatska je šefica države rekla da EU treba reagirati brzo i pokazati “posvećenost budućnosti naših susjeda jer će u suprotnom netko drugi to učiniti i europski projekt neće biti dovršen”.

Dodala je da se jugoistočna Europa nalazi u središtu današnjih velikih globalnih sigurnosnih izazova i postala je teren za odmjeravanje geopolitičkih snaga i suprotstavljenih interesa.

“Stratešku prazninu, vakuum stvoren zbog neizvjesne euroatlantske budućnosti i sporog provođenja potrebnih reformi, postupno popunjavaju treće strane koje možda imaju drugačije planove za ovaj dio našeg kontinenta. Praznina koja nastaje zbog nesigurnosti te presporih reformi koriste se kako bi treće strane ispunile tu prazninu a nisu nužno dobronamjerne”, rekla je.

Istaknula je da se ne smije zaboraviti na hrvatske susjede koji su ključni za sigurnost i stabilnost EU-a. “Ne smijemo pristati na status quo. Moramo biti svjesni da se mora jačati i konsolidirati cijela Europa”, rekla je.

Grabar-Kitarović smatra kako je EPP, savez europskih stranaka desnoga centra koji danas okuplja 84 članice iz 43 države, predvodnik u Europi jer svojim primjerom pruža snažno vodstvo prema Europi u kakvoj želimo živjeti.

Istaknula je i da države članice mogu imati i promicati vlastite nacionalne interese, a ujedno ostati čvrste zagovornice europskog zajedništva.

Ucitavanje vijesti

EU

EPP, dan prvi: Podrška Tusku i zapadnom Balkanu, “rat” populizmu

Published

on

Izborni kongres Europske pučke stranke (EPP) u Areni. Na fotografiji Manfred Weber, Angela Merkel, Ursula von der Leyen

Prvi dan kongresa Europske pučke stranke (EPP) u Zagrebu obilježio je izbor poljskog političara Donalda Tuska za novog čelnika najveće europske političke grupacije.  

Europski pučani Tuskov su izbor dogovorili i prije zagrebačkog kongresa pošto on u Areni nije imao protukandidata. 

Tusk, bivši poljski premijer i još desetak dana predsjednik Europskog vijeća, najavio je da nakon izbora za predsjednika EPP kreće u borbu protiv populizma. 

“Nakon pet godina dosta mi je biti glavni europski birokrat. Ja sam spreman za borbu, nadam se da ste spremni i vi”, naglasio je Tusk. 

Objava “rata” populizmu

Tusk je rekao da strah igra glavnu ulogu u politici i da su zbog migrantske krize i terorističkih napada posljednjih godina ljudi tražili osjećaj sigurnosti.

“Zbog toga njihova srca tako lako osvajaju oni koji uglas viču ‘ustanite, učinite svoju zemlju ponovno velikom, vratite kontrolu”, rekao je Tusk, aludirajući na ‘mantre’ populističkih vođa u Europi i predizborni slogan američkog predsjednika Donalda Trumpa.

No, on drži da pravo da vladaju imaju samo oni koji žele i mogu ljudima pružiti osjećaj sigurnosti, istovremeno čuvajući njihove slobode i prava.

“Nećemo vrijednosti poput građanskih sloboda, vladavine prava i pristojnog javnog ponašanja žrtvovati na oltar sigurnosti i reda, jer za to nema potrebe”, dodao je.

“Oni koji to ne mogu prihvatiti, de facto se isključuje iz obitelji”, rekao je Tusk, očito misleći na stranku Fidesz mađarskog premijera Viktora Orbana koja je EPP u ožujku suspendirao zbog kršenja demokratskih standarda u zemlji.

Protiv populizma je ustala i buduća predsjednica Europske komisije (EK) Ursula von der Leyen i naglasila nacionalisti i populisti neće uništiti europski način života, kako se zove i jedan od resora u njezinoj novoj komisiji. 

Taj je naziv izazvao kritike, osobito europskih liberala i zelenih koji smatraju da previše asocira na zaštitu Europe od ilegalnih migranata.

“Nema sumnje što je to europski način života. Nikada nećemo dopustiti nacionalistima i populistima koji žele izazvati podjele i uništiti EU da nam uzmu naš europski načina života”, izjavila je Von der Leyen u Zagrebu. 

“Naša se Unija temelji na poštivanju ljudskog dostojanstva, slobodi, demokraciji i jednakosti. Uvijek ćemo braniti naš europski način života”, dodala je njemačka političarka.

Europski parlament trebao bi novu komisiju potvrditi idućega tjedna i očekuje se da nova europska ‘vlada’ preuzme dužnost 1. prosinca.

Zapadni Balkan

Sadržajno, prvog dana kongresa najviše se razgovaralo o zapadnom Balkanu. 

Neotvaranje pregovora EU-a sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, sada već bivši predsjednik Europske pučke stranke (EPP) Joseph Daul nazvao je “strateškom pogreškom” kojom je izgubljena vjerodostojnost i otvorena vrata drugim velikim svjetskim silama.

Francuska, Nizozemska i Danska su prošloga mjeseca blokirale otvaranje pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, smatrajući da Unija najprije treba reformirati metodologiju proširenja.

Njemačka kancelarka Angela Merke naglasila je, podsjetivši da je prije 30 godina pao Berlinski zid, da se danas kongres EPP-a ne bi mogao održati u Zagrebu da nije došlo do tih povijesnih promjena.

“Ponovno smo ujedinjeni i zato i možemo danas biti u Zagrebu”, rekla je, ali i naglasila da se ujedinjenje Europe mora nastaviti s drugim zemljama zapadnog Balkana.

“Želimo poručiti zemljama zapadnog Balkana, imate budućnost, imate mogućnost članstva u EU-u, oni to moraju čuti iz Zagreba”, dodala je Merkel.

Hrvatski premijer Andrej Plenković sugerirao je da su nova pravila proširenja EU-a koja predlaže Francuska nepotrebna, jer su “filteri” za zemlje kandidatkinje već sadržani u postojećem mehanizmu.

Plenković smatra da pregovarački okvir koji se koristi za Crnu Goru i Srbiju već omogućuje suspenziju i vraćanje na privremeno zatvorena poglavlja (reverzibilnost procesa) koje predlaže Pariz.

“Već postojeći okvir ima niz mehanizama da se s vrlo specifičnim filterima kontrolira i najsitiniji korak u bilo kojem poglavlju”, rekao je Plenković novinarima.

Predsjedateljica EU-a od 1. siječnja 2020., Hrvatska želi da se nastavi europski put Sjeverne Makedonije i Albanije koje u hrvatsko predsjedanje polažu velike nade. 

Iako vjeruje da mu je cilj poboljšati funkcioniranje EU-a, hrvatski premijer ističe da Macronov prijedlog ne može zaustaviti proširenje Unije.

I hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, bivša članica HDZ-a, upozorila je u na važnost proširenja Europske unije na jugoistok Europe jer bi u protivnom treće strane koje nisu nužno dobronamjerne mogle ispuniti prazninu i dovesti do toga da europski projekt ne bude dovršen.

U tom svjetlu EPP je na kraju prvoga dana okupljanja usvojio rezoluciju kojom traži da europske institucije i članice EU-a što prije otvore pristupne pregovore sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. 

“Pozivamo Europsko vijeće i zemlje članice da se obvežu da će što je prije moguće donijeti pozitivnu odluku o otvaranju pregovora s obje zemlje”, stoji u dokumentu koji je usvojen na prijedlog HDZ-a. 

Od europskih institucija također se traži da ohrabre reforme u Crnoj Gori, Srbiji, Albaniji, Sjevernoj Makedoniji, Bosni i Hercegovini i na Kosovu kako bi te države što prije ispunile kriterije za pristupanje Uniji.

Merkel brani Hrvatsku

Hrvatski premijer i domaćin skupa EPP-a Andrej Plenković imao je mnogo bilateralnih sastanaka na marginama konferencije, ali je najvažniji dolazak u Banske dvore bio njemačke kancelarke Angele Merkel. A ona je stala na hrvatsku stranu kada je štićenje vanjske granice Unije u pitanju. 

Na konferenciji za novinare kancelarka je odgovarala na pitanje može li Hrvatska preuzeti predsjedanje Unijom kada je optužuju za nepoštivanje ljudskih prava zbog postupanja prema ilegalnim migrantima na granici s Bosnom i Hercegovinom.

“Europska unija živi od toga da ima različite perspektive”, rekla je Merkel. 

“Iz perspektive zemlje koja mora štititi vanjske granice to izgleda drugačije nego iz perspektive jedne zemlje koja je u sredini europskog prostora”, rekla je Merkel.

“Hrvatska je puno toga učinila kako bi stvorila preduvjete za pristup šengenskom procesu i Komisija je to i pozitivno ocijenila”, rekla je Merkel. 

Europska komisija dala je u listopadu zeleno svjetlo ocjenom da je Hrvatska ispunila tehničke kriterije, a konačnu odluku o pristupu donosi Europsko vijeće.

Plenković je o tome ponovio raniju izjavu da nije realno da se o hrvatskom ulasku u Schengen odlučuje upravo u vrijeme hrvatskog predsjedanja.

Nastavak sutra

Do kraja kongresa više od 2000 sudionika iz 40 zemalja raspravljat će i o akcijskom planu za klimu i politikama mladih.

Na prvi kongres pučana u Hrvatskoj stigli su šefovi država i vlada te najviši europski dužnosnici iz stranaka desnog centra. 

Budući da je njegova stranka Fidesz u ožujku suspendirana zbog kršenja demokratskih standarda, EPP nije pozvao mađarskog premijera Viktora Orbana.

Osnovan 1976., savez europskih stranaka desnog centra danas okuplja 84 stranke iz 43 države. 

S osvojena 182 od 751 mandata na europskim izborima u svibnju, pučani su najbrojnija skupina u Europskom parlamentu. 

Ucitavanje vijesti

EU

Merkel branila hrvatske napore u zaštiti vanjskih granice Unije

Published

on

Perspektiva zemlje koja štiti vanjsku granicu Europske unije razlikuje se od one koju imaju članice u srcu Schengenskog prostora, rekla je u srijedu kancelarka Angela Merkel u obrani Hrvatske od optužbi za kršenje prava migranata. 

Na konferenciji za novinare kancelarka je odgovarala na pitanje može li Hrvatska preuzeti predsjedanje Unijom kada je optužuju za nepoštivanje ljudskih prava zbog postupanja prema ilegalnim migrantima na granici s Bosnom i Hercegovinom.

“Europska unija živi od toga da ima različite perspektive”, rekla je Merkel nakon sastanka s premijerom Andrejem Plenkovićem održanog na rubu kongresa Europskih pučana (EPP) koji se prvi put održava u Zagrebu.

“Iz perspektive zemlje koja mora štititi vanjske granice to izgleda drugačije nego iz perspektive jedne zemlje koja je u sredini europskog prostora”, rekla je Merkel.

Hrvatska kao mlada država itekako može unijeti svoja iskustva jer su joj pregovori u svježem sjećanju za razliku od Njemačke kojoj pristup u EU seže u daleku prošlost, kazala je nadalje.

“Hrvatska je puno toga učinila kako bi stvorila preduvjete za pristup Schengenskom procesu i Komisija je to i pozitivno ocijenila”, rekla je Merkel. 

Njemačka još nije o tome raspravljala, dodala je.

“Ali ću skrenuti pozornost na to što je sve učinjeno. Tijekom njemačkog predsjedanja vodit će se rasprava o tome”, kazala je kancelarka Merkel čija zemlja će nakon Hrvatske u prvoj polovici 2020. preuzeti predsjedanje u drugom polugodištu.

Europska komisija dala je u listopadu zeleno svjetlo ocjenom da je Hrvatska ispunila tehničke kriterije, a konačnu odluku o pristupu donosi Europsko vijeće.

Plenković je o tome ponovio raniju izjavu da nije realno da se o hrvatskom ulasku u Schengen odlučuje upravo u vrijeme hrvatskog predsjedanja.

“No to ne znači da se na operativnoj razini radnih skupina neće razgovarati o izvješću Komisije i kako će ići proces odlučivanja dalje”, rekao je.

Podsjetio je na iskustva Bugarske i Rumunjske koje godinama čekaju na ulazak.

Zato će Hrvatska nakon predsjedanja “učiniti sve da uvjeri europske partnere da Hrvatska zavređuje biti dio Schengenskog područja”, rekao je.

Jugoistočna Europa 

Hrvatska je među prioritete svog predsjedanja uvrstila proširenje na zemlje jugoistočne Europe i Plenković je ponovio ocjenu da pregovarački okvir koji se koristi za Crnu Goru i Srbiju već omogućuje suspenziju i vraćanje na privremeno zatvorena poglavlja (reverzibilnost procesa) i zato drži da nisu potrebni “filteri” koje predlaže Francuska.

Kancelarka je ponovila da žali zbog toga “što Albaniji i Sjevernoj Makedoniji nije uspjelo otvoriti pregovore s Europskom unijom o članstvu”.

Rekla je da podupire planove hrvatske vlade i smatra da zemlje zapadnog Balkana trebaju u punom sastavu činiti dio Europske unije.

Bilateralni odnosi

Dvoje premijera razgovaralo je o odnosima Hrvatske i Njemačke za koju je Plenković rekao da je oduvijek “prijateljska država i zemlja koja nas je podupirala u strateškim međunarodnim ciljevima”.

Glavni je vanjskotrgovinski partner i jedna od glavnih zemalja za ulaganja u Hrvatsku, zemlja u kojoj žive brojni Hrvati i zemlja iz koje nam svake godine dolazi veli broj turista.

Nekih 395.000 Hrvata živi u Njemačkoj u dobrom suživotu s domaćim stanovništem, kazala je kancelarka Merkel. 

Želja dvoje premijera je  unaprijediti gospodarsku suradnju, ali i suradnju u svim drugim područjima, rekao je Plenković.

“Smatramo da se gospodarska suradnja još može ojačati”, rekla je kancelarka.

Oboje su istaknuli da su u pogledu europskih tema najbitnije sljedeća faza razgovora o Brexitu nakon izbora u Ujedinjenoj Kraljevini.

“Ovisno o rezultatima poduzimat ćemo korake odmah u siječnju kada Hrvatska preuzme predsjedanje Vijećem EU-a”, rekao je hrvatski premijer.

Druga je tema europski sedmogodišnji proračun od 2021. do 2027., koji je izgledno da postane tema hrvatskog predsjedanja.

Izrazito je važno da Hrvatska i Njemačka usuglašavaju stavove da pokušamo pronaći zajednički nazivnik, prvo o tome koliki će biti proračun, a onda koliko će se i na koje politike alocirati sredstva, smatra Plenković.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije