Pixabay

U moru sudaca i sutkinja koji “slijepo” provode zakonom propisana načela izdvaja je ime žene – sutkinje Zorke Ćaćić Zagrajski, sutkinje općinskog suda u Novom Zagrebu jede od žena koja je spasila domaće pravosuđe, a svoj profesionalni i ljudski integritet potvrdila u nizu predmeta.

Dokazala je to na posljednjem slučaju koji je digao na noge dobro uhodani ovršni sustav.

Revolucionarnom presudom kojom je ovršno rješenje doneseno od strane javnog bilježnika proglasila nezakonitim  i time nepodobnim za provedbu sutkinja Ćaćić Zagrajski je pokazala da je na strani prava i pravde i da postoje suci koji nisu spremni pogaziti svoje znanje u korist bogate i dobro umrežene manjine.

Preko 330.000 blokiranih građana i ovršni sustav koji umjetno stvara troškove,  doslovno uništavajući živote stotina tisuća obitelji jasan su pokazatelj da sustav nije dobar, odnosno da je ciljano osmišljen kako bi maloj skupini dobro umreženih pojedinaca osigurao ogromna primanja iako je takvo zgrtanje bogatstva u potpunosti nemoralno. Sutkinja Zorka Ćaćić Zagrajski prva je u Hrvatskoj odlučila primijeniti stajalište Europskog suda prema kojem javni bilježnici ne smiju provoditi ovrhe.

Shodno tome ona je u zadnjih šest mjeseci na Općinskom sudu u Novom Zagrebu donijela nekoliko nepravomoćnih odluka kojima je uvažila žalbu ovršenika zauzevši stav da se ovrha ne može donijeti na temelju rješenja javnog bilježnika, većjedino na temelju sudskog rješenja.

Javnobilježnički postupci lišeni su načela kontradiktornosti čime se narušavaju osnovna naečla poštenog i pravičnog suđenja te dovodi do neravnopravnosti stranaka u postupku.

Kako piše portal antikorupcija, sutkinja Ćaćić Zagrajski nije odustala pa je Europskom sudu u listopadu 2018. godine poslala prethodno pitanje o tome je li odredba nacionalnog zakonodavstva i to odredba članka 1. Ovršnog zakona kojom se javnim bilježnicima daje ovlast da provode prisilno ostvarenje tražbine na temelju vjerodostojne isprave, donošenjem rješenja o ovrsi, kao ovršnog naslova, bez  izričitog  pristanka ovršenika,  u skladu sa člankom 6.1. Europske konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda i sa člankom 18. Ugovora o Europskoj uniji i Ugovora o funkcioniranju Europske unije, imajući pri tom u vidu citirane presude  broj C 484/15 i C 551/15.

Takvim prethodnim pitanjem sutkinja Ćaćić Zagrajski svrstala se na stranu javnih službenika koji djeluju u korist Ustava, zakona i građana Republike Hrvatske, a ne u korist lobija i privilegiranih i umreženih elita. Sukladno tome zaslužila je da se njeno ime posebno izdvoji kao svjetli primjer obavljanja javne dužnosti.

D.Prša/Dnevno.hr