Povezite se

Politika

Orsat Miljenić položio vijenac na spomenik partizanima poginulima 1943. na Sutjesci

Objavljeno

-

Predstojnik ureda predsjednika Republike Orsat Miljenić položio je u utorak vijenac na spomenik partizanima poginulima 1943. na Sutjesci odajući na taj način i počast tisućama boraca iz Hrvatske koji su tamo izgubili život u borbi protiv nacista.

Miljenić je na Tjentište u BiH došao kao osobni izaslanik predsjednika Zorana Milanovića i položio je vijenac na spomen-kosturnicu uz monumentalni spomenik podignut 1971. godine u Dolini heroja gdje su pokopani ostaci 3301 poginulog partizana.   

Vijenac je položio i na spomen obilježje na Gornjim barama, mjestu na kojemu su borci Druge dalmatinske brigade u višednevnim teškm borbama u lipnju 1943. godine osigurali izvlačenje iz okruženja glavnine partizanskih snaga kao i Vrhovnog štaba i Tita.

“Sa gledišta Republike Hrvatske stradalo je izuzetno puno naših građana, ljudi koji su se tada borili za slobodu i svakako je primjereno doći i odati im počast”, kazao je Miljenić novinarima.

Komentirajući činjenicu da je Hrvatski sabor ranije odbio biti pokroviteljem obilježavanja 75. obljetnice bitke na Sutjesci, Miljenić je kazao kako je Sabor neovisan u donošenju svojih odluka a predsjednik Milanović svoj odnos prema antifašističkoj borbi pokazuje svojim gestama.

“Predsjednik je slanjem svog izaslanika kazao što misli o ovome”, izjavio je Miljenić.

Istaknuo je kako su ljudi u Dalmaciji dobro upoznati s onim što se zbivalo na Sutjesci a riječ je o činjenicama koje se ne mogu promijeniti.

“Sam naš dolazak govori kakav je naš stav prema povijesnom revizionizmu”, kazao je Mljenić. 

U borbama vođenim u svibnju i lipnju 1943. godine oko 127 tisuća okupatorskih i kvislinških vojnika okružilo je nešto više od 20 tisuća partizana u nastojanju da uništi glavninu narodnooslobodilačke vojske i zarobi Tita.

Više od 7500 partizana u tim je borbama poginulo a među njima je bilo više od 4000 Hrvata, pretežito iz Dalmacije. Samo je Druga dalmatinska brigada imala više od 1600 boraca a tijekom višemjesečnih borbi uz današnje granično područje između BiH i Crne Gore, koje su kulminirale bitkom na Sutjesci, poginulo je njih 715.

U hrvatskom je izaslanstvu u utorak bio i predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske (SABA) a Hini je na Tjentištu kazao kako se velike bitke poput one na Sutjesci u kojoj je stradao ogromni broj ljudi nikada ne smiju zaboraviti.

“Od 7300 poginulih bilo je 3200 Dalmatinaca i oko 1600 pripadnika 7. banijske divizije. To je jedan od ozbiljnih razloga da se najviši državni vrh sjeti Sutjeske i tih ljudi koji su ovdje ostavili živote i da im odaju počast”, kazao je Franjo Habulin.

Dodao je kako je predsjednik Milanović smatrao da mu je to obveza i dužnost a podsjetio je kako je prošle godine i hrvatski premijer Andrej Plenković uputio svog osobnog izaslanika na obilježavanje obljetnice bitke na Sutjesci koji je također položio vijenac, čime je pokazano dužno poštovanje prema palima u bori protiv fašizma.

Povijesni revizionizam koji je temeljen na lažima, istaknuo je Habulin, ne može promijeniti činjenice o tome što se zbivalo tijekom Drugog svjetskog rata a nedvojbena je istina da su na Sutjesci poginule tisuće hrvatskih partizana boreći se ne samo protiv Nijemaca nego i Talijana, ustaša i domobrana.

Predsjednik SABA-e se nada kako nitko neće zaboraviti da je bitka na Sutjesci jedan od dokaza da je Hrvatska dočekala kraj Drugog svjetskog rata kao dokazani borac protiv fašizma, svrstana na stranu pobjednika.

Politika

Pupovac odlučio: Boris Milošević bit će potpredsjednik Vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava

Published

on

Boris Milošević

Predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac izvijestio je u ponedjeljak nakon sjednice Predsjedništva stranke da će za potpredsjednika Vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava predložiti saborskog zastupnika Borisa Miloševića, koji je prošle godine preuzeo mjesto predsjednika Srpskog narodnog vijeća (SNV), nakon što je tu funkciju 22 godine obnašao Milorad Pupovac. . 

“Milošević je već bio pomoćnik ministra uprave u dva mandata i predsjednik Kluba SDSS-a u proteklom mandatu i opredjeljenje je da je u ovoj fazi potrebno dati priliku čovjeku koji ima više političkog iskustva, veću političku težinu i izabrani mandat”, rekao je Pupovac na konferenciji za novinare.

Milošević će biti i predstavnik Kluba zastupnika SDSS-a i nacionalnih manjina u Vladi. Uz Miloševića, kandidatkinja je bila i profesorica na zagrebačkom Pravnom fakultetu Snježana Vasiljević. Pupovac je dodao da će s njom nastaviti razgovor na koji način će dati svoj doprinos zajednici. 

“To je prijedlog koji je bio usuglašen s predsjednikom Vlade. On pozna oboje, a s Borisom duže i češće surađuje tako da tu nije bilo posebnih potreba za dodatnim usuglašavanjem”, rekao je Pupovac.

Za njih je značajno, dodaje, da svi zastupnici nacionalnih manjina te partneri iz HNS-a i Reformista daju podršku njihovom izboru.

Na Miloševićevo mjesto u Saboru doći će zamjenica šibensko-kninskog župana Anja Šimpraga, što je određeno listom SDSS-a. 

Ucitavanje vijesti

Politika

Ovako bi mogao izgledati novi sastav i izgled Vlade

Published

on

Brojne su špekuacije oko novog sastava Vade Andreja Plenkovića. Po nesužbenim informacijama ali i analizama najizgedniji sastav nove Vade mogao bi izgledati ovako:

Trebalo bi se spojiti Ministarstvo gospodarstva te Ministarstvo energetike i zaštite okoliša, za što se već sad može sa stopostotnom sigurnošću kazati da će ga voditi Tomislav Ćorić, dosadašnji ministar energetike ali i čovjek u kojeg Andrej Plenković ima veliko povjerenje.

Treba podsjetiti da je Udruga znanstvenika oko klime već uputila apel i neslaganje oko pripajanja zaštite okoliša i klime gospodarstvu.

“Nagrađen” za svoj dosadašnji rad bit će dosadašnji ministar gospodarstva, Darko Horvat, koji najvjerojatnije odlazi sa te funkcije.

U razmatranju je opcija da se Ministarstvo turizma pripaja Ministarstvu kulture, što bi vodila Nina Obuljen Koržinek dok bi Gari Cappelli ostao bez ministarskog mandata u Vladi.

Ono što najviše iznenađuje je spajanje Ministarstva graditeljstva i državne imovine, tako da bi Mario Banožić ostao ministar, iako to još nije sigurno.

Za sada se razmišlja da se Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku razdvoji na dva dijela a moguće je i na tri.

Sigurno je da Vili Beroš ostaje ministar zdravstva, dok će se područjem obitelji i demografijom baviti Josip Aladrović koji zadržava mjesto u Ministarstva rada.

Najvaiše je “pobune” bio oko mogućnosti da se spoji ministarsvo obrane i branitelja, tako da bi Tomo Medved ostao ministar. Udruge drže da to nije dobro rješenje dok u Vladi drže da bi spajanjem ova dva ministarstva došlo do heterogenosti što bi se prezentiralo kroz proračun i isplativost, modernizaciju i slično.

Još uvijek nezna se što će biti sa Ministarstvom uprave i Ministarstvom pravosuđa, no Ivan Malenica ostaje ministar, bez razlike da li će do spajanja doći.

Ako se to ne dogodi, postoje špekulacije da Vesna Omejec bude nova ministrica pravosuđa.

Sigurno je da Zdravko Marić, Davor Božinović, Oleg Butković ostaju svaki na svojoj funkciji.

Kad je riječ o ministarstvu poljoprivrede još uvijek se “važe”, izvori govore da bi Tugomir Majdak mogao zamijeniti Mariju Vučković, iako neslužbeno se doznaje da Penković zagovara ostanak Marije Vučković.

Sve veća su predviđanja da bi Marka Pavića u Vladi mogi zamijeniti kao budući ministi regionalnog razvoja i fondova Europske unije Nikolina Brnjac ili Nataša Tramišak.

Na sadašnjim predviđanjima i Gordan Grlić Radman ostao bi ministar vanjskih poslova.

Najaupitnije je tko će postati novi ministar ili ministrica obrazovanja. Kakulira se i o akademskim zajednicama, pri čemu bi se u skoro vrijeme tom ministarstvu moglo pripojiti segment mladih iz Ministarstva demografije.

Ucitavanje vijesti

Politika

Glavašević: Nova ljevica “hit” je hrvatskih izbora, desničari ne prepoznaju probleme

Published

on

Dodao

Saborski zastupnik Bojan Glavašević ocijenio je kako platforma “Možemo!” na čijoj je listi on osvojio novi mandat sada ima veliku priliku promijeniti političku sliku Hrvatske te je najavio da će to pokušati učiniti na lokalnim izborima najavljenim za 2021.

“Kao platforma s glavnom bazom u Zagrebu naravno da postoji fokus na glavni grad ali to nipošto ne znači da nema interesa za izlazak na lokalne izbore u drugim gradovima Hrvatske, naprotiv. U kampanji su nam građani Siska, Dubrovnika, Splita i drugih gradova govorili kako se nadaju da će ‘Možemo!’ izaći na lokalne izbore u njihovim sredinama. Lokalni izbori su za deset mjeseci i znam da mnogi bistri, uporni ljudi već sad rade na pripremi”, kazao je Glavašević u intervjuu koji je u ponedjeljak objavio sarajevski portal “Slobodna Bosna”.

Komentirajući loše izborne rezultate svoje nekadašnje stranke SDP-a, Glavašević je kazao kako za to nije kriva zeleno-lijeva koalicija nego činjenica da je najveća oporbena stranka izgubila dio glasova na političkom centru koje je privukao HDZ.

“Ti su građani, očito, birali između (čelnika HDZ-a i premijera Andreja) Plenkovića i (čelnika SDP-a Davora) Bernardića, a ne između HDZ-a i SDP-a. SDP-u je na naplatu došlo višegodišnje propadanje unutarstranačke demokracije i posljedice stavljanja naglaska na formu politike, a zapostavljanja sadržaja”, kazao je Glavašević.

Dodao je kako SDP treba smjenu generacija i svježe političke ideje po uzoru na djelovanje skandinavskih socijaldemokrata.

Unatoč činjenici da je krajnja desnica na proteklim izborima zabilježila razmjerno dobar rezultat, Glavašević kaže kako nisu oni “hit” nego je to zapravo nova ljevica kojoj i sam pripada.

Takvu tvrdnju temelji na ocjeni da krajnja desnica zapravo ne prepoznaje prave probleme ljudi niti na njih nudi odgovore.

“Hrvatska ekstremna desnica dolazi u dvije arome: klerikalna i nacionalistička. Most je klerikalna desnica, tzv. Domovinski pokret Miroslava Škore je nacionalistička desnica. Ekstremna desnica na ovim izborima nije postigla uspjeh kojemu se nadala. Mislim da su građani prepoznali da je Škoro jedna šuplja priča – populist bez sadržaja, koji nije nimalo iskren u stvarima koje govori”, kazao je Glavašević.

Najavio je i kako će se ubuduće zalagati da Hrvatska energičnije djeluje kako bi prisilila režim srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića na odgovorno ponašanje jer se ne smije dopustiti da se vlast u Srbiji ponaša na način kao do sada, provodeći represiju nad vlastitim građanima. 

“Smatram da bismo trebali privremeno blokirati pregovore (Srbije i EU) o poglavlju 23. Taj instrument služi kako bi se izvršio pritisak za promjene”, kazao je Glavašević dodajući kako Srbija mora poštovati vrijednosti EU-a ako već želi postati članicom.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije